Rusija zabranjuje strani kapital u medijima

Izvor: Ria Novosti

Izvor: Ria Novosti

Državna Duma je 23. rujna u prvom čitanju prihvatila prijedlog zakona o ograničenju stranog participiranja u masmedijima. U skladu s dokumentom, stranci ne mogu osnivati masmedije u Rusiji, a ukupni udio njihovog kapitala ne može biti veći od 20%. Ruski stručnjaci smatraju da je prijedlog zakona prihvaćen u vezi sa složenom međunarodnom situacijom, no kao posljedica prihvaćanja zakona pojavit će se ilegalne sheme preko kojih će inozemni investitori participirati te novi pritisak na nezavisne masmedije.

Prijedlog zakona o ograničenju stranog participiranja u masmedijima razrađen je prema inicijativi administracije predsjednika. U vladi Ruske Federacije suzdržali su se od komentiranja prijedloga zakona, obećavši da će to napraviti nakon službenog primanja dokumenta iz Državne Dume. Među novinarima prijedlog zakona izazvao je živu reakciju. I stručnjaci su na različite načine ocijenili prijedlog zakona.

Ivan Pankeev, profesor i direktor Centra za pravo masmedija na Fakultetu novinarstva pri MGU, rekao je za Ruski vjesnik da je prihvaćanje prijedloga zakona povezano s političkom situacijom: ''Ako se na državu ostvaruje pritisak, ona mora nekako reagirati. Rusija reagira''.

Internet je novo poprište sukoba u informacijskom ratu
Sukob između RF i SAD-a u vezi s Ukrajinom ne odvija se samo na diplomatskoj sceni, nego i na društvenim mrežama i u komentarima na stranicama medija.

Dmitrij Evstafjev, profesor Više škole ekonomije, smatra da je prihvaćeni prijedlog zakona apsolutno liberalan, ali ne vjeruje da će se strani investitori složiti da odu s ruskog medijskog tržišta. ''Rusija je slatki komadić za zapadne medije-investitore i nitko ga neće lako predati. Stvarat će se ilegalne sheme stranog upravljanja ruskim masmedijima. Zakon će donijeti ponovnu podjelu vlasništva na medijskom tržištu i ono najvažnije – korupciju''.

Ograničenja za strani kapital u masmedijima postoje u mnogim državama svijeta, uključujući u SAD-u i Kini, no Konstantin Eggert, nezavisni novinar i bivši glavni urednik radija Kommersant-FM, smatra da prihvaćeni prijedlog zakona odražava upravo rusku stvarnost i pogled vlasti na funkciju novinarstva u društvu: ''To je funkcija propagande, a ne četvrte grane vlasti i nezavisnih sredstava kontrole aktivnosti vlade. Prijedlog zakona je nastavak napada na slobodu riječi i neovisne masmedije u Rusiji''.

Nakon potvrde u Državnoj Dumi, u prijedlog zakona o ograničenju stranog participiranja u masmedijima unijet će se tehničke ispravke i on će, u slučaju njegovog prihvaćanja, stupiti na snagu 1. siječnja 2017.


Što će biti nakon prihvaćanja zakona

Dmitrij Evstavjev smatra da se neće ništa strašno dogoditi nakon prihvaćanja zakona: ''U Rusiji nikad nije bilo niti će biti stranih resorskih investitora u društveno-političke masmedije. Bili su i još uvijek postoje investitori sa ciljem koji pokušavaju izvršiti utjecaj na situaciju u državi. No ako je zasad jasno tko su ti ljudi, onda će se nakon prihvaćanja zakona smanjiti transparentnost''.

Sudbina oporbenih medija u Rusiji: Kraj slobode?
Nije prvi put da je pritisak, koji je izvršen u posljednje vrijeme na ruske medije, doveo neke promatrače do mračnih zaključaka o kraju slobode tiska u državi. Međutim, u Rusiji ima još dosta neovisnih masmedija, iako njihova uredništva ne gledaju s optimizmom na budućnost.

Konstantin Eggert je uvjeren da će zakon dovesti do ozbiljnih posljedica za rusko medijsko tržište: ''Projekt zakona tiče se svih izdanja, neovisno o žanru i formatu. Čak časopisi o kulinarstvu i domaćinstvu potpadaju pod djelovanje zakona. Zakon neće doprinijeti demokraciji u Rusiji''.

Ivan Pankeev smatra da kvaliteta novinarstva ne ovisi o tome tko financira masmedije: ''Mediji su prije svega ljudi koji ih stvaraju. Profesionalizam novinarstva ne ovisi o tome tko će im platiti novce – država, biznis ili strani investitori''.

Trenutno je strano vlasništvo (ne veće od 50%) medija ograničeno za televizijske kanale i radiostanice u eteru koje emitiraju na teritoriju Rusije te novine i časopise koji imaju nakladu od milijun primjeraka i više. Prema računicama novina Vedomosti, u slučaju prihvaćanja zakona o ograničenju stranog participiranja u masmedijima zabrana će se ticati više od polovine ruskih masmedija.