Hodorkovski se želi vratiti u politiku

Mihail Hodorkovski je 20. rujna objavio da ''resetira'' svoj projekt Otvorena Rusija. Organizacija, koja je prestala raditi nakon uhićenja bivšeg šefa JUKOS-a, sad će postojati u novom formatu. ''Slažemo se s onim što se obično naziva 'europskim vrijednostima' te se ne slažemo s političkim kursom koji te vrijednosti proglašava ilegalnima'', izjavio je za novine Le Monde. Prema mišljenju Mihaila Hodorkovskog, ''za učinkovit otpor nije potrebna u borbi za vlast stranka s još jednom 'vertikalom', nego 'horizontalna' alijansa mnogobrojnih 'malih nevladinih grupa' koji se mogu ujediniti za zajedničko djelovanje''.

Otvorena Rusija je ruska  nevladina organizacija koju su osnovali dioničari Kompanije Jukos i grupa privatnih osoba u 2001. za ostvarenje dobrotvornih, edukativnih i prosvjetiteljskih projekata. Predsjednik uprave bio je Hodorkovskij, a u vijeće direktora ušli su Henry Kissinger i Jacob Rothschild. Od 2004. do 2005. djelovalo je oko 50 filijala Otvorene Rusije u regijama države.   

Novac za civilno društvo

Uspješnost djelatnosti Otvorene Rusije ovisit će o financiranju, objasnio je za Ruski vjesnik Aleksej Muhin, direktor Centra za političku informaciju. ''Sudeći po svemu, Mihail Hodorkovski planira trošiti svoja sredstva za, kako govori, izgradnju civilnog društva. No uzimajući u obzir rusku stvarnost, tih novaca već duže vrijeme nema dovoljno, morat će tražiti sredstva sa strane, recimo, od emigranata-oligarha ili sredstva drugih država'', pretpostavio je stručnjak.

Hodorkovski konačno na slobodi: Putin potpisao odluku o pomilovanju

Otvorena Rusija, istaknuo je Mihail Hodorkovski, ne planira sudjelovati u izborima kao samostalna politička sila, nego je spremna pružati podršku ''dostojnim'' kandidatima. ''Tako su glavni cilj otpora izbori na svim razinama, no najvažniji su, naravno, izbori u Državnu Dumu 2016.'', istaknuo je.

Valerij Solovej, profesor na MGIMO-u i doktor povijesnih znanosti, izjavio je za Ruski vjesnik da će Otvorena Rusija nailaziti na poteškoće, prije svega zbog otpora vlasti. ''Očitovat će se administrativni i politički pritisak. To će vjerojatno biti glavni problem za obnovljenu Otvorenu Rusiju'', pojasnio je politolog. Drugi problem je, prema mišljenju Valerija Soloveja, potreba da se ponovno stvori pozitivna slika kako o Otvorenoj Rusiji, tako i o samom Mihailu Hodorkovskom. ''Danas je njegova reputacija i u očima ruskog stanovništva i među liberalnim pokretom daleko od pozitivne'', naglasio je stručnjak.

Političke ambicije

Podsjetimo da je 19. prosinca 2013., tijekom press-konferencije ruskog predsjednika Vladimira Putina, postalo poznato da će bivši šef JUKOS-a biti pomilovan. Odmah nakon što je pušten na slobodu Hodorkovski je izjavio da se planira usredotočiti na aktivističku djelatnost.

Čini se da su se otad planovi Mihaila Hodorkovskog promijenili. U svojem intervjuu za novine Le Monde istaknuo je da je nakon oslobođenja obećao da se ''samo neće baviti vraćanjem dionica JUKOS-a, drugo ništa nije obećao''. Hodorkovski je istaknuo da ne želi zauzeti predsjedničku stolicu sve dok se ''Rusija razvija normalno''. ''No ako se pojavi potreba za prevladavanjem krize i provedbom ustavne reforme, čiji će glavni dio biti preraspodjela predsjedničkih ovlasti u korist sudske vlasti, parlamenta i civilnog društva, spreman sam uzeti na sebe dio tog posla'', objasnio je Hodorkovski. U intevjuu za Vedomosti bivši šef JUKOS-a iskazao je spremnost da postane ''krizni menadžer'', ako ''ljudi hoće promijeniti sistem vlasti na suvremeniji, a ne samo samog Putina''. 

Vlasti u Kremlju ne vide povoda za komentar posljednjih izjava Mihaila Hodorkovskog. ''Ovdje nema nikakvog temelja za komentar'', izjavio je za Kommersant FM Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika. ''Rekao bih da Hodorkovski trenutno želi ispipati teren. Važno mu je da vidi kakvo raspoloženje vlada unutar liberalnog dijela, čiji dio, uzgred rečeno, nije oduševljen njegovim namjerama'', izjavio je Valerij Solovej. Prema mišljenju politologa, Mihail Hodorkovski želi saznati koliko je veliki taj dio ruskih elita koji bi mogao podržavati alternativu Vladimiru Putinu. ''Čak to zasad nije ni izviđanje pred bitku'', zaključio je stručnjak.

''Hodorkovski ide već onom stazom kojom je išao i 2000-ih. Započinje svoju političku karijeru ili, kako sad govori, javnu karijeru od laži. Više puta je izjavljivao da se neće baviti političkom djelatnošću, no prilike su ipak jače od njega. Glavno svoje obećanje – kandidaturu za predsjednika- Hodorkovski neće moći ispuniti'', izjavio je za Ruski Vjesnik Aleksej Muhin, generalni direktor Centra za političku informaciju.

Mihail Hodorkovski zaista nema šanse da zauzme predsjedničku stolicu u doglednoj budućnosti. U veljači ove godine stupile su na snagu nove izmjene u zakonu o glavnim garancijama biračkih prava. Sad oni koji su bili osuđeni zbog teških prekršaja mogu biti birani tek 10 godina nakon što istekne kazna. Taj rok isteći će Mihailu Hodorkovskom za 8 godina. Ili ranije ako sud donese odgovarajuću odluku.