Izvor: PressPhoto
Ministar obrane RF Sergej Šojgu objavio je u utorak na sastanku odbora vojnog odjela, da je zaoštravanje unutrašnjeg sukoba u Ukrajini i povećanje prisutnosti stranih trupa u graničnim područjima dovelo do potrebe povećanja obrambene spremnosti zemlje.
U Ministarstvu obrane nisu objavili konkretne brojke o broju ruskih vojnika koji će biti razmješteni u regiji. "Jedna od najvažnijih zadaća Južnog vojnog okruga (JVO) je pokretanje punopravnih i nezavisnih snaga na području Krima", rekao je ministar. "Vojno-politička situacija na jugozapadnom strateškom teritoriju od početka ove godine bitno se izmijenila."
Prema njegovim riječima, odluka je povezana s proširenjem teritorija JVO-a nakon ulaska Krima u sastav Rusije i sa zaoštravanjem situacije u Ukrajini. "Povećala se prisutnost stranih vojnih snaga u neposrednoj blizini granica RF i takva situacija zahtijevala je određene korektive u svakodnevnom radu zapovjedništva okruga", naglasio je Šojgu.
Kako je primijetila službena predstavnica NATO-a Oana Lungescu, povećanje vojnog kontingenta na Krimu moglo bi ugroziti mirovni proces u Ukrajini.
"Čuli smo izjave o tome kako Rusija namjerava povećati svoju vojnu prisutnost na Krimu. Takav potez mogao bi samo povećati tenzije i još više ugroziti primirje u ovom području, kao i sigurnost u regiji, koju su ozbiljno narušile akcije Rusije" izjavila je Lungescu.
Zaštititi granice RF
"Od 1991. godine Moskva nije mogla isporučivati Krimu bilo kakvo novo naoružanje za jačanje obrambene sposobnosti poluotoka, i crnomorska flota metodično je pretvorena u otpad. Danas pred nama stoji zadaća modernizacije ruske tehnike u regiji - isporuka novih dizel-podmornica i novih brodova. Moskva planira i prebacivanje raketnih sustava tipa "Bal" za zaštitu obale krstarećim raketama", izjavio je za Ruski vjesnik nezavisni vojni stručnjak Dmitrij Litovkin.
Kako je naglasio stručnjak, u aktualnim političkim uvjetima, kada je u pitanju izravna opasnost za stanovnike Krima od strane Kijeva, nužno je uspostaviti ravnotežu žive i tehničke snage. "Rada se nije odrekla politike vraćanja poluotoka i zato je bilo kakva provokacija s primjenom oružane sile Ukrajine moguća. Razmještanje dodatnih jedinica na Krim služi i kao zaštitna mjera od proboja NATO-a na istok i planovima saveza za razmještanje dodatnih vojnih kontingenata u Pribaltiku, Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. U Bruxellesu moraju shvatiti da će Moskva svakako poduzeti dodatne mjere kako bi osigurala svoju sigurnost u ovakvim okolnostima", dodao je Litovkin.
Svrsishodnost pod uptinikom
Međutim, ne dijele svi vojni stručnjaci zabrinutost Ministarstva obrane u vezi s vanjskim prijetnjama na jugu zemlje.
"S kim se Rusija sprema ratovati tim dodatnim grupacijama vojske? Osnivamo Sjeverno strateško zapovjedništvo radi zaštite od opasnosti na Arktiku, imamo provjere vojne spremnosti u Istočnom vojnom okrugu, sada je tu još i nova vojska na Krimu. Po meni je to vrlo dobar put prema dnu naše ekonomije", rekao je Ruskom vjesniku predsjednik Instituta za strateške procjene Aleksandar Konovalov.
Prema mišljenju ovog stručnjaka, treba realistično procjeniti opasnost a danas glavna opasnost ne dolazi od NATO-a i potencijalnih vojnih baza saveza u Istočnoj Europi. "Bruxelles planira razmjestiti 3000 vojnika u pet zemalja: to je manje nego jedan bataljun u svakoj i teško se takvi kontingenti uopće mogu nazvati "vojnom bazom". Broj vojnika nije značajan i to se samo radi kako bi se umirilo istočnoeuropske države po pitanju sigurnosti od Rusije. S njihove točke gledišta, od Rusije dolazi prava prijetnja a prisustvo američkih vojnika - najbolja je polica osiguranja od novog krimskog eksperimenta", smatra Konovalov.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu