Gradi se ruska vojna baza na Arktiku

Prisutnost ruskih vojnika na Arktiku ima dubok geopolitički smisao, kao i ekonomske i vojnopolitičke razloge. Izvor: ITAR-TASS

Prisutnost ruskih vojnika na Arktiku ima dubok geopolitički smisao, kao i ekonomske i vojnopolitičke razloge. Izvor: ITAR-TASS

Osnivanje ruske vojne baze na Arktiku i obnavljanje polarne infrastrukture napuštene početkom 1990-ih predstavlja reakciju Rusije na ugrožavanje njezine nacionalne sigurnosti, kao i namjeru da zaštiti svoje ekonomske interese u regiji.

Nove geopolitičke okolnosti

U prvim danima rujna je na Wrangelovom otoku (koji se nalazi na granici između istočne i zapadne polutke sjeverno od Čukotke) i na rtu Otta Šmidta počela je izgradnja jedinstvenog vojnog gradića pod imenom "Polarna zvijezda". Časnici i profesionalni vojnici ovdje će moći živjeti i raditi, kontrolirajući situaciju u zraku i na vodi, kao i događanja na Sjevernom morskom putu. Sličan gradić bit će podignut i nešto zapadnije od ovog mjesta, na otoku Kotelni u Novosibirskom arhipelagu.

Prema otoku Kotelni je iz Severomorska u Murmanskoj oblasti (krajnji sjeverozapad Rusije, na granici s Norveškom) Sjevernim morskim putem krenula karavana brodova sa svom tehnikom i aparaturom potrebnom za dodatno opremanje aerodroma.

U karavani plove veliki protupodmornički razarač "Admiral Levčenko", veliki desantni brodovi "Georgij Pobjedonosac" i "Kondopoga", tanker "Sergej Osipov", spasilački remorker "Pamir" i kilektor (brod za manipulaciju sidrenom opremom i opskrbu) Baltičke flote, "Aleksandar Puškin". Na dijelovima rute s najvećom gustoćom zaleđenih površina, grupaciju brodova će pratiti nuklearni ledolomci korporacije Rosatom, kontinuirano prisutni u ovoj regiji.

"Osnovni cilj plovidbe odreda brodova Sjeverne flote na Arktik je provesti vojnike, tehniku ​​i imovinu taktičke grupe flote, koja će od ove godine biti stalno raspoređena na Novosibirskim otocima", izjavio je zapovjednik Sjeverne flote admiral Vladislav Koroljov.

Prisustnost ruskih vojnika na Arktiku ima dubok geopolitički smisao, kao i ekonomske i vojnopolitičke razloge.


Počinje bitka za Arktik

Podsjetimo da je u prosincu prošle godine potpredsjednik Rusije Dmitrij Rogozin izjavio da je "počela ozbiljna bitka" za Arktik, ali da ona zasad ne izlazi iz okvira virtualne igre, iako su "igrači ozbiljno naoštreni".

Međunarodnopravni status arktičkih prostranstava bogatih fosilnim gorivima do danas nije definiran. Oko ovih resursa ​​vode se sporovi između SAD-a, Kanade, Rusije, Danske, Islanda i Norveške, zemalja koje izlaze na obale Sjevernog ledenog oceana.

Mega perspektive za arktičku mega regiju
Ruski Arktik je mega-regija koju u mnogim dijelovima tek treba kolonizirati. Iako na Arktiku živi više od 2 milijuna ruskih građana, u ovaj ekonomski zlatni rudnik Rusije potrebno je uložiti ogromna sredstva. Vlada Ruske Federacije još jednom je detaljno razmotrila razvojnu strategiju i najavila da će Rusija do kraja ove godine definitivno utvrditi svoje sjeverne granice.

Osim toga, na njih pretendiraju i zemlje koje ne izlaze na Arktički ocean, kao što su Finska, pa čak i Kina, Japan, Južna Koreja, Brazil i Indija. Rusija u ovoj regiji mora zaštiti svoju ekonomsku zonu širine 200 milja od obale. No na koji način, ako na tom području donedavno gotovo nije bilo ruskih jedinica?

Dok globalno zagrijavanje, topljenje leda na Arktiku, mogućnost naglog skraćenja puta od azijskih luka do Europe (umjesto puta koji traje gotovo mjesec dana, primjerice, od Yokohame u Japanu do Amsterdama preko Tihog oceana, Indijskog oceana, kroz Sueski kanal, Sredozemno more i Atlantski ocean, Sjevernim morskim putem putovanje će trajati samo dva tjedna), kao i izgledi za eksploataciju nafte, samo povećavaju interes za ovaj nekad poluzaboravljeni teritorij.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin ne tako davno je u svom obraćanju na forumu mladih "Seliger" izjavio da Rusija vojnu infrastrukturu i infrastrukturu Ministarstva za izvanredne situacije na Arktiku neće obnoviti s ciljem ratovanja protiv bilo koga ili izazivanja sukoba, nego, između ostalog, i zbog toga što želi konvojima svojih transportnih brodova jamčiti sigurnost prolaska Sjevernim morskim putem.


Pitanje nacionalne sigurnosti

No, tu je i još jedan vrlo ozbiljan vojnostrateški aspekt. Danas, kada su se zaoštrili odnosi između SAD-a, NATO-a i Rusije, Washington svoje baze i elemente PRO-a razmješta na granicama Rusije, a njegovi brodovi redovito se pojavljuju u Crnom i Baltičkom moru, pa pitanje sigurnosti Rusije postaje sve aktualnije. Nije isključeno da će se brodovi SAD-a i NATO-a, ako se tome ne stane na put, uskoro pojaviti i u morima Sjevernog ledenog oceana, ugrožavajući ruske strateške raketne sustave locirane na Uralu i u Sibiru.

Kanada je, primjerice, već počela realizirati letove bespilotnih letjelica iznad svojih polarnih regija, koji leže uz rusku arktičku zonu. Ovdje se izvodi i sve veći broj vojnih manevara u kojima sudjeluju strane države. Arktičke zemlje sve brže moderniziraju svoje oružane snage, uzimajući, između ostalog, u obzir mogućnost realizacije borbenih zadataka u području iza polarnice.

Kako do toga ne bi došlo, na Wrangelovom otoku, na otoku Kotelni, na arhipelagu Nova Zemlja i na arhipelagu Zemlja Franje Josipa osnivaju se novi vojni garnizoni, a vrši se i remont i modernizacija aerodroma napuštenih početkom 1990-ih u naselju Tiksi, gradu Vorkuta, gradu Anadir i na rtu Šmidta.

Rusija je polarni krug Zemlje proglasila "zonom mira" i ponudila drugim zemljama suradnju u korištenju njezinih resursa. A sada Arktik 'odijeva' u zaštitnu kamuflažnu uniformu i brani pravo na vlastiti dio ovog dijela planeta.