Porošenko obećava veću autonomiju Donbassu

Na istoku Ukrajine i dalje je na snazi režim prekida vatre u sklopu pokrenutog mirovnog procesa. Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko izjavio je 10. rujna na proširenoj sjednici Kabineta ministara da je spreman dati Donbassu poseban status u sastavu Ukrajine. No legitimnost mirovnih sporazuma izaziva mnoge rasprave među ruskim i ukrajinskim stručnjacima.

Ukrajinski i ruski predsjednici konstatirali su 8. rujna tijekom telefonskog razgovora da i dalje na snazi ostaje režim prekida vatra na istoku. Započeta je razmjena zatvorenika, isporuka humanitarne pomoći stanovništvu nastradalih regija, povlačenje nelegalnih oružanih jedinica. U Kremlju su izjavili da će se nastaviti dijalog dvaju lidera.

Putin pozvao Indiju i Pakistan u "Šangajsku šestorku" Tijekom Summita održanog 11. i 12. rujna u Dušanbeu šefovi država zemalja članica Šangajske organizacije za suradnju (SCO - Rusija, Kina, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Uzbekistan) potpisali su dokumente koji će im omogućiti da već na sljedećem Summitu 2015. u Ufi (Rusija) prime nove članice. Bit će to po svoj prilici Indija i Pakistan. Osim toga, jedno od najznačajnijih razmotrenih pitanja bila je i "dedolarizacija" ekonomija članica saveza.

Na sjednici Kabineta Ministara Ukrajine predsjednik Porošenko je izjavio da je spreman u sklopu mirovnog procesa pružiti veću autonomiju istoku Ukrajine. Pritom je istaknuo da se u Minsku nije razmatralo pitanje o neovisnosti Donecke i Luganske oblasti.

Istovremeno Kijev vrši ponovno grupiranje snaga antiterorističe operacije, a predstavnici dobrovoljaca tvrde da se u Donecku i Mariupolu čuju puškaranja.

Dugoročnost započetog mirovnog procesa pokreće mnoge rasprave među stručnjacima. Jedino se slažu oko toga da se pregovori ukrajinskih i ruskih lidera moraju nastaviti.

Timofej Bordačev, direktor Centra za europska i međunarodna istraživanja na Višoj školi ekonomije, uvjeren je da će mirovni proces na istoku Ukrajine trajati dugo: ''Ukrajinske vlasti počele su otvoreno ucjenjivati Donecku i Lugansku oblast nakon što je postignuto primirje. To potvrđuju izjave iz Kijeva o izgradnji zida i stvaranju nekih rezervata na ruskoj granici. Akcije kijevskih vlasti su cinične. Oni pregovore Porošenka i Putina predstavljaju kao dokaz da je Rusija strana sukoba''.

Vadim Karasev, direktor Instituta za globalne strategije u Kijevu, glavni uspjeh započetog mirovnog procesa na istoku Kijeva vidi u prekidu velikih vojnih akcija.

''Putin i Porošenko su glavni sudionici i akteri pregovoračkog procesa. Kako se naziva sadašnji plan primirja? Putinov plan. Kako se nazivao plan mirovne stabilizacije koji je pokrenut u lipnju? Plan Porošenka. Time je sve rečeno! Nisu ni Leonid Kučma, ni predstavnici samoproglašene Donecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike – Igor Plotnickij i Aleksandr Zaharčenko – odredili rezultat pregovora u Minsku. Primirje će trajati sve dok to odgovara liderima dviju država'', izjavio je za Ruski vjesnik Vadim Karasev.

Zašto Porošenko želi primirje?

Postignuće pregovaračkog procesa je to što su Putin i Porošenko počeli sami komunicirati, smatra Andrej Sušencov, politolog, direktor partner-agencije Vanjska politika: ''Sudjelovanje stranih partnera smanjilo bi razinu povjerenja, razina postignutih sporazuma bila bi manja. Prvi koraci u procesu mirovnog reguliranja imaju prije svega tehnički karakter. Neće se tolerirati budući politički status Donecke i Luganske oblasti. Porošenko zasad ne daje jasan odgovor na to pitanje. Zadovoljan je što dobrovoljačka vojska nije raširila zonu teritorija koji kontrolira. Prema svim parametrima neuspješna kampanja za Kijev nije završila onako katastrofalno kako je mogla završiti. U sljedećih godinu ili dvije godine dana predsjednik će pokušati s njim pronaći zajednički način, čuvajući pritom jedinstvenu cjelovitost države. Čak ne računa na to da će Donecka i Luganska oblast sudjelovati u parlamentarnim izborima. Možda ni ne želi da se tamo održe izbori. To bi moglo povući rješenje pitanja o političkom statusu''.

Više o situaciji u Ukrajini

Jurij Fedorov, politolog i član Političkog centra Rusije, smatra da je ''Kijevu potreban predah kako bi konsolidirao vlast, proveo izbore i, ono što je najvažnije, stvorio suvremene oružane snage. Putin i njegova klika teoretski mogu okupirati čitav Donbass i stvoriti koridor prema Krimu. Zadaća OESS-a jest dati kredibilitet onim dogovorima koje će postići, ako i postignu, Porošenko i Putin. Mir u Ukrajini će nastupiti kad i ako Kijev odluči odustati od ''zasebnih rajona'' Donbassa, pruživši im neovisnost i oslobodivši se na taj način tereta troškova za podizanje infrastrukture, obnove ekonomije. A dotad će trajati stanje ni mira, ni rata''. 

U međuvremenu Vrhovna Rada namjerava sljedeći tjedan u sklopu pokrenutog mirovnog procesa razmotriti prijedlog zakona o pravnom statusu Donecke i Luganske oblasti. No nema garancija da će takav zakon i biti prihvaćen.