Putin pozvao Indiju i Pakistan u "Šangajsku šestorku"

Izvor: AP

Izvor: AP

Tijekom Summita održanog 11. i 12. rujna u Dušanbeu šefovi država zemalja članica Šangajske organizacije za suradnju (SCO - Rusija, Kina, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Uzbekistan) potpisali su dokumente koji će im omogućiti da već na sljedećem Summitu 2015. u Ufi (Rusija) prime nove članice. Bit će to po svoj prilici Indija i Pakistan. Osim toga, jedno od najznačajnijih razmotrenih pitanja bila je i "dedolarizacija" ekonomija članica saveza.

Očekivalo se će Summit SCO-a u Dušanbeu imati povijesni značaj. Niz poznatih politologa predvidio je da će se organizaciji priključiti nove članice. Međutim, proširenje je odgođeno, a u prvi plan je izbila situacija u Ukrajini.

Članice SCO-a su faktički podržale ruske stavove i izjasnile se za nastavak pregovora o Ukrajini, navodi se u deklaraciji SCO-a. Šangajska šestorka je pozdravila potpisivanje sporazuma o prekidu vatre u Minsku i podržala realizaciju mirovne inicijative predsjednika Rusije.

Kako je za ruske medije izjavio pomoćnik predsjednika RF Jurij Ušakov, proširenje saveza bilo bi u ovom trenutku preuranjeno, imajući u vidu rizike u vezi s dobro poznatim neslaganjima između Indije i Kine, Indije i Pakistana, kao i sa sankcijama prema Iranu. Ovi čimbenici bi mogli dovesti do destabilizacije saveza.

Indija je u svojoj vanjskoj politici svake godine sve bliža SAD-u i zapadnom bloku, a Pakistan polako postaje arena u kojoj se vodi borba za utjecaj između SAD-a i Kine.

Aleksandar Knjazev, politolog

Međutim, na proširenje se nije zaboravilo. Rusija, koja je od Tadžikistana preuzela predsjedanje u SCO-u, očekuje da će tijekom sljedeće godine proces proširenja ove organizacije dobiti realne obrise, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

Pomoćnik predsjednika Jurij Ušakov je pritom istaknuo da bi povoljna situacija za proširenje mogla sazrijeti tijekom predsjedanja Rusije u SCO-u. Na Summitu u Ufi u srpnju 2015. status punopravnih članica mogle bi steći Indija i Pakistan, što bi bio najvažniji uspjeh za taj period, smatra Ušakov. Dok su u Tadžikistanu, kako je objasnio Ušakov, šefovi država usvojili "Standardni memorandum o obvezama u cilju stjecanja statusa države članice SCO-a" i "Postupke za stjecanje statusa države članice SCO-a".

Tijekom perioda ruskog predsjedanja organizacijom, prema riječima Putina, prioriteti će biti i jačanje uloge SCO-a u regionalnoj sigurnosti, aktiviranje krupnih zajedničkih ekonomskih projekata, razvoj kulturne i humanitarne suradnje, zastupanje zajedničkih stavova prema aktualnim regionalnim i globalnim problemima. Za sljedeći Summit priprema se i Strategija razvoja SCO-a do 2025-a, dodao je šef ruske države.


Stručnjaci različito ocjenjuju rezultate Summita

Stručnjak za Centralnu Aziju i Srednji Istok Aleksandar Knjazev je, komentirajući Summit šefova država SCO-a, za Ruski vjesnik izjavio da tijekom svog postojanja ova organizacija nije postigla posebno dinamičan razvoj. "Složeni sastav sudionika, među kojima Kina ekonomski dominira, Rusija posjeduje visoku razinu političkog utjecaja, Uzbekistan i Kazahstan imaju relativno veliku samostalnost, a Kirgistan i Tadžikistan djeluju 'kako vjetar puše', sprečava ovu organizaciju da donosi učinkovite odluke. S obzirom da se odluke u SCO-u donose konsenzusom, iz godine u godinu ostaju neriješena pitanja kao što je prijem novih članica. Na Summitu u Dušanbeu revidirani su dokumenti kojima se reguliraju pravila za prijem novih članica, ali Iran, koji je od svih kandidata najspremniji stupiti u organizaciju, ponovno neće ući u SCO zbog sankcija koje nisu ukinute. Istovremeno, deklaracije koje trebaju omogućiti prijem Indije i Pakistana na Summitu u Ufi ne izgledaju uvjerljivo. I to ne samo zbog problema koji postoje među ovim državama. Indija je u svojoj vanjskoj politici svake godine sve bliža SAD-u i zapadnom bloku, a Pakistan polako postaje arena u kojoj se vodi borba za utjecaj između SAD-a i Kine", objašnjava Knjazev za Ruski vjesnik.

U borbi za novi svjetski poredak Rusija i Kina jačaju svoju suradnju
Posljednji događaji u Europi samo su ubrzali proces približavanja Rusije Kini. Kao najveći korisnik energije na svijetu, Kina je iznimno privlačan potrošač za izvoz resursa. No u nešto daljoj budućnosti naglasak na Kinu Rusiju može koštati uloge samostalnog igrača u svjetskoj politici.

Zanimljiv razvoj događaja je, po njegovom mišljenju, moguć u odnosima s Mongolijom: posjeti predsjednika RF Vladimira Putina i generalnog sekretara CK KP Kine Xi Jinpinga Ulan Batoru, kao i trilateralni susret na marginama Summita, osim pitanja o prolasku rusko-kineskog plinovoda preko mongolskog teritorija, sigurno su se ticali i nekih općenitijih tema u vezi sa strateškim usmjerenjem razvoja ove zemlje.

Zanimljiv je i susret predsjednika Uzbekistana Islama Karimova i njegovog iranskog kolege Hasana Rohanija, kako zbog davnašnje stagnacije u bilateralnim odnosima dvije zemlje, tako i zbog ponovnog oživljavanja suradnje do kojeg dolazi posljednjih mjeseci. Ako uzmemo u obzir da je uoči Summita u Dušanbeu Hasana Rohanija u Astani primio Nursultan Nazarbaev, možemo pretpostaviti da će dvije vodeće države centralnoazijske regije - Kazahstan i Uzbekistan - pokušati za sebe iskoristiti "predah" u sankcijama prema Iranu.

Ruski politolog Aleksej Martinov u intervjuu za Ruski vjesnik ističe: "Važno je da je planirani Summit održan i da je dokazao da SCO kao organizacija međuregionalne suradnje postoji i realno djeluje". Po njegovom mišljenju, jedno od najznačajnijih pitanja razmotrenih na Summitu u Dušanbeu bilo je pitanje "dedolarizacije" ekonomija članica saveza. "Ako ovu tendenciju aktivno podrže Kina i Rusija, to je sasvim moguće izvesti. Bez sumnje, to će iritirati SAD, kao što ih iritira i sama činjenica postojanja učinkovitog formata SCO-a", rekao je Martinov. On smatra da je drugi značajan moment na Summitu bio zajednički stav prema situaciji u Ukrajini, što znači da Rusija nije usamljena na liniji suprotstavljanja Zapadu.