Rusija se okreće Istoku: Premješta li se administrativni centar u Sibir?

Što znače Putinove riječi o premještanju državnih činovnika u Sibir. Izvor: Lori / Legion Media

Što znače Putinove riječi o premještanju državnih činovnika u Sibir. Izvor: Lori / Legion Media

Vladimir Putin spomenuo je premještanje dijela državnih organa vlasti u Sibir. Šefovi nekoliko sibirskih regionalnih centara podržali su takvu ideju. Stručnjaci ističu da takva retorika označava želju državne vlasti da se preorijentira na istok, a sibirskih gradova da dobiju više novaca za ravoj regije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je 29. kolovoza, istupajući na omladinskom forumu Seliger-2014., da ''smatra da je moguće i pravilno da se dio federalnih, središnjih organa vlasti premjesti u Sibir''.  


Slažu se oko Krasnojarska

''Recimo, mislim da je Krasnojarsk (3 354 km od Moskve na istok) odgovarajuće mjesto za to'', rekao je predsjednik, istaknuvši da se ideja o premještanju u Sibir može proširiti i na neke velike državne kompanije. Dmitrij Peskov, glasnogovornik predsjednika, potom je precizirao za novine Kommersant da administracija predsjednika nema konkretne planove za premještanje glavnog grada. Iako su takvu ideju podržali već dva gubernatora – Viktor Tolokonskij (Krasnojarskij kraj) i Vladimir Gorodeckij (Novosibirska oblast).

 

Vladimir Gorodeckij, koji privremeno obnaša dužnost gubernatora Novosibirske oblasti, smatra da je premještanje dijela federalnih organa vlasti u Krasnojarsk odgovarajuće za sibirske gradove s gledišta geografije. Prema mišljenju Viktora Tolokonskog, privremenog gubernatora Krasnojarskog kraja, takav korak mogao bi biti veliki poticaj za razvoj centra. ''Nadam se da će Krasnojarsk postati centar razvoja velike Rusije, centar komunikacije s državama Istoka, kamo se premješta vektor razvoja svjetske politike i ekonomije'', rekao je za Kommersant.


Izbjegavanje prijetnji i usmjerenost na Istok  

Kako je za Ruski vjesnik objasnio Pavel Salin, direktor Centra za politička istraživanja, takve ideje mogle bi biti povezane sa željom ruske elite da se preorijentira na Istok. ''Danas, nakon što je nastao sukob sa Zapadom, te su ideje dobile novi impuls i smisao'', rekao je politolog. ''Uobičajeno se misli da je Moskva usmjerena na Zapad, no ako glavni grad bude sibirski grad, u geografskom centru Rusije, to će značiti da Rusija istovremeno, kao i njezin heraldički simbol – dvoglavi orao, gleda i na Istok, i na Zapad''.

Igor Bunin, direktor Centra za političke tehnologije, uvjeren je da bilo koje premještanje funkcija glavnog grada obično označava želju da se formira ''nova država'' ili da se izbjegnu moguće opasnosti. ''Recimo, kad je Petar I. želio približiti Rusiju Europi, premjestio je glavni grad u Peterburg. Kad je bilo potrebno otići od Europe te granice učiniti sigurnijim, glavni grad je ponovno prebačen u Moskvu. Danas vrijedi isti taj princip: da Moskva ne bi bila pod opasnošću, predlaže se takvo rješenje'', rekao je politolog. ''To premještanje znači da bi se u Rusiji izgradila sasvim nova država – azijska. A to pokazuje želju da se ode od Europe'', dodao je politolog. 

Moskva kakvu još niste vidjeli – potpuno prazna
Moskva je najveći ruski grad po mnogim parametrima, pa i po broju stanovnika. Procjenjuje se da ove, 2014. godine, u Moskvi živi više od 12 milijuna ljudi, što je čini najnaseljenijim gradom u Europi. / Crveni trg, pogled na GUM (rus. Glavnij universalniij magazin; hrv. Glavna univerzalna trgovina)

Aleksej Skopin, profesor Katedre za regionalnu ekonomiju i ekonomsku geografiju na Višoj školi, u prijedlogu te ideje vidi samo ekonomske razloge. ''Budući da država ima velike novce, a Moskva je glavni centar za njihovo raspoređivanje, jasno je da se glavna područja koja dobivaju te novce nalaze nedaleko od Moskve. Ako glavni grad prebacimo iza Urala, svi će budžetni novci ići iza Urala i teritorij, koji se nalazi nedaleko od novog glavnog grada, razvijat će se kao i Moskva'', objasnio je profesor.

 

Premjestiti ili podijeliti  

Skopin je uvjeren da ideja o premještanju glavnog grada na ovoj etapi razvoja nije ostvariva, jer u Rusiji jednostavno nema grada koji bi bio isti kao Moskva. ''Premjestiti glavni grad – to nije samo premjestiti sva ministarstva i državna tijela, treba premjestiti stambena mjesta za činovnike i bankarski sektor usluga. Izuzetno je složeno graditi infrastrukturu od nule, a za neke vrste djelatnosti to je i nemoguće'', izjavio je Skopin.

Ipak vidi svrsishodnost u tome da će se regijama predati dio državnih funkcija. ''Recimo, Ministarstvo ribarstva može se prenijeti na Daleki istok ili Ministarstvo industrije djelomično premjestiti u krupne industrijske centre kao što je Krasnojarsk. Najvažnije da se ta ministarstva precizno stave u one regije u kojima zaista postoji potreba za njihovim funkcijama'', govori ekonomist. No izrazio je i opasnost da bi slabija komunikacija između dužnosnika takvih ministarstava s njihovim moskovskim kolegama mogla samo zakomplicirati posao.

Salin misli da se u sljedećih 20-30 godina podijela funkcija u potpunosti može provesti. ''U nekim državama postoji politički glavni grad, ekonomski i kulturni centar. Vjerojatno da će se neki od tih gradova približiti istočnim granicama Rusije'', dodao je.

U svakom slučaju, stručnjaci se slažu u tome da je najbolje da Moskva trenutno ostane glavni grad.

To nije prvi korak ruskih vlasti za preraspodjelu državnih funkcija po ruskim regijama. U 2005. donesena je odluka da se u Sankt-Peterburg prebaci Ustavni sud Rusije, a potom drugi sudovi: Vrhovni i Viši arbitrarni. Ipak zasad nije izgrađena infrastruktura za njih.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće