Rusija poziva na ujedinjenje u borbi protiv džihadista

Prema riječima ruskih stručnjaci, nije moguće pobijediti terorizam dokle god se u Siriji teroristi tretiraju kao "naši", a u Iraku kao "tuđi". Izvor: AFP / East News

Prema riječima ruskih stručnjaci, nije moguće pobijediti terorizam dokle god se u Siriji teroristi tretiraju kao "naši", a u Iraku kao "tuđi". Izvor: AFP / East News

Pripadnici ekstremističke skupine "Islamska država" objavili su video-izjavu u kojoj najavljuju da će zaratiti protiv Rusije u Čečeniji i na cijelom Sjevernom Kavkazu. Predsjednik Čečenije Ramzan Kadirov je zauzvrat izrazio spremnost da "zavrne šiju svakom neprijatelju, i to u njegovoj vlastitoj jazbini". Ruski stručnjaci, međutim, upozoravaju na "smrtnu opasnost" koja prijeti od "Islamske države", a dužnosnici govore o potrebi da se svjetska zajednica ujedini u borbi protiv te opasnosti.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pozvao je 2. rujna međunarodnu zajednicu da se "udruži pred opasnošću od međunarodnog terorizma i da se protiv njega bori dosljedno, bez dvostrukih standarda". On je nazvao bezizglednom poziciju Zapada koji pomaže Iraku u borbi protiv terorista "Islamske države", ali se miri s njima u Siriji, jer oni tamo ratuju protiv vlade Bašara al-Asada.

"Trebamo se svi ujediniti na čvrstim temeljima borbe protiv terorizma u svim njegovim iskazima. Ne treba opravdavati teroriste, niti ih dijeliti na 'dobre' i 'loše', tj. na one koji u konkretnim okolnostima djeluju protiv nepoželjnog režima i zato im možete progledati kroz prste, i na one koji pokušavaju djelovati protiv vaših vlastitih ciljeva ", rekao je šef ruske diplomacije.


Potrebna je kopnena operacija, ali uvjeti nisu povoljni

Ne treba opravdavati teroriste, niti ih dijeliti na "dobre" i "loše", tj. na one koji u konkretnim okolnostima djeluju protiv nepoželjnog režima i zato im možete progledati kroz prste.

Sergej Lavrov, šef ruske diplomacije

Georgij Mirski, glavni znanstveni suradnik Instituta za međunarodnu ekonomiju i međunarodne odnose Ruske akademije znanosti, izjavio je u intervjuu za Ruski vjesnik da "Islamska država" predstavlja "smrtnu opasnost" u usporedbi s kojom sve ostale suprotnosti, pa i one vezane za Ukrajinu , trebaju biti potisnute u drugi plan. "U svim njihovim izjavama govori se o povratku islama na vlast od Španjolske do Buhare. Ako džihadisti iz 'Islamske države' zauzmu kurdsku naftu, onda će imati resurse za daljnju ekspanziju. Zauzet će Jordan, a zatim i Saudijsku Arabiju, i to će onda biti pravi kalifat. "Stručnjak je podsjetio da ekstremisti osim toga ciljaju i na ruske regije s većinskim ili brojnijim muslimanskim stanovništvom, prije svega na Sjeverni Kavkaz i Povolžje.

Mirski smatra da se "Islamska država" može uništiti samo vojnim putem, i da za to neće biti dovoljne samo ekonomske i političke mjere. Međutim, uvjeti za provođenje sveobuhvatne kopnene operacije protiv džihadista po njegovom mišljenju sada nisu povoljni.

"S jedne strane, zapadna javnost je umorna od ratova i zato ne može biti govora o slanju velikih kopnenih kontingenata u Irak. S druge strane, povratak Amerikanaca u tu zemlju privući će u 'Islamsku državu' mnoge dobrovoljce koji se žele boriti protiv saveza Amerikanaca, Židova i šiita. Zbog toga se sada sve nade opravdano polažu u Kurde. No, to nije dovoljno. Baze terorista 'Islamske države' nalaze se u Siriji i nužan je dogovor s Bašarom al-Asadom o zajedničkom djelovanju", smatra Mirski.


Moskvu zanimaju konkretni koraci, a ne razgovori

Senator Mihail Margelov, predsjednik Odbora Vijeća Federacije za međunarodna pitanja, istaknuo je u razgovoru s dopisnikom Ruskog vjesnika da je Rusija "spremna sudjelovati u borbi protiv islamskih ekstremista na Bliskom Istoku, ali SAD ne želi takvo sudjelovanje". On je podsjetio na riječi službene predstavnice State Departmenta Jennifer Psaki da "postoji niz zemalja koje u tom smislu mogu biti konstruktivnije [od Rusije]". "Konstruktivnost se, po svemu sudeći, sastoji u tome da jedan dio 'Islamske države' treba bombardirati, i to onaj u Iraku, a drugi, tj. onaj u Siriji, treba podržavati", rekao je Margelov.

Novi sadržaj terorizma
Prošlo je 10 godina od najstrašnijeg terorističkog napada u povijesti suvremene Rusije, kada je 1100 talaca bilo zatvoreno u školi osetinskog grada Beslana. U operaciji oslobađanja poginula su 334 taoca, i to su uglavnom bila djeca. Sada se čini da teroristički napad takvih razmjera nije moguć, ali to ne znači da u Rusiji više ne postoji opasnost od terorizma. Ona postoji i dalje, samo što sada više nije realna, nego potencijalna.

Senator je također skrenuo pozornost na to da "Islamska država" još uvijek ne stvara Americi pravu glavobolju: "U protivnom Amerikanci ne bi podržavali 'Islamsku državu' u Siriji. Ta grupa je u Siriji djelovala isto kao što sada djeluje u Iraku, ali nitko nije čuo da joj je Zapad uputio bar jednu riječ osude."

Govoreći o konkretnim koracima koje Rusija može poduzeti, senator je naglasio da su "pregovori s teroristima i verbalno osuđivanje njihovih nedjela obično gubljenje vremena". "Rusija pruža Iraku konkretnu pomoć, i to na molbu rukovodstva te zemlje: šalje iračkim oružanim snagama suvremeno oružje, između ostalog i jurišne avione Su-25. Uz to valja naglasiti da je Rusija u ovom slučaju pristala na veliki popust u određivanju cijene, što je potaknulo Amerikance da požure s prodajom svoga oružja Iraku", istakao je Margelov.

Odgovarajući na pitanje je li moguće formirati "antidžihadističku koaliciju", Mihail Margelov je objasnio da zasada nije potpuno jasno tko bi mogao ući u tu koaliciju. "O tome se mnogo govorilo, osobito nakon 11. rujna. Tada su Rusija i SAD bile spremne ujediniti se protiv svake opasnosti od terorizma. Rusija je i sada spremna udružiti svoje napore s drugima. U principu, potrebno je imati jedinstveni antiteroristički front. Međutim, nije moguće pobijediti terorizam dok god se u Siriji teroristi tretiraju kao "naši", a u Iraku kao "tuđi".