NATO se priprema za "rusku prijetnju"

Baltičke i druge istočnoeuropske države od samog početka ukrajinske krize zahtijevale su od Saveza hitno poduzimanje mjera za "osiguranje njihove sigurnosti". Izvor: Reuters

Baltičke i druge istočnoeuropske države od samog početka ukrajinske krize zahtijevale su od Saveza hitno poduzimanje mjera za "osiguranje njihove sigurnosti". Izvor: Reuters

U centru pažnje zemalja sudionica NATO-ovog summita održanog 4. i 5. rujna u Walesu bio je položaj njegovih članica koje graniče s Rusijom. Gotovo svih 28 članica NATO-a kritiziralo je Moskvu zbog tobožnje intervencije na jugoistoku Ukrajine i pripajanja Krima Rusiji. U završnoj deklaraciji propisano je da će NATO odgovoriti na "rusku prijetnju" stvaranjem snaga za brzo reagiranje. Moskva smatra da je odluka NATO-a opasna.

Generalni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen objasnio je novinarima da će snage za brzo reagiranje biti sastavljene od jedinica zemalja-članica Saveza po principu rotacije. One će tako moći reagirati na naredbe u najkraćem mogućem roku. Rasmussen je snage za brzo reagiranje okarakterizirao kao mješavinu jedinica regularne vojske i specijalnih jedinica koje će moći "lako se kretati, ali i snažno napasti". Učinci kopnenih jedinica će se, ako bude potrebno, pokrivati ​​iz zraka i s mora.

Rasmussen nije htio precizirati brojno stanje takve vojne formacije, ali po riječima izvora Ruskog vjesnika, snage za brzo djelovanje brojat će otprilike 4 tisuće ljudi. One će moći djelovati u svakoj zemlji Saveza u roku od 48 sati. U NATO-u se te snage predstavljaju kao "sredstvo koje će imati učinak obuzdavanja svih mogućih ruskih planova usmjerenih na destabilizaciju baltičkih zemalja".

U NATO-u se nove snage za brzo reagiranje predstavlja kao "sredstvo koje će imati učinak obuzdavanja svih mogućih ruskih planova usmjerenih na destabilizaciju baltičkih zemalja".

Podsjećamo da su baltičke zemlje i druge istočnoeuropske države od samog početka ukrajinske krize zahtijevale od Saveza hitno poduzimanje mjera za osiguranje njihove sigurnosti. Međutim, druge članice NATO-a, prvenstveno Njemačka, suzdržavale su se od dovođenja u pitanje Osnovnog akta između Rusije i NATO-a iz 1997., kojim se Savez obvezuje ne razmještati trajno u Istočnoj Europi veće vojne kontingente. Odluka o rotaciji sastava snaga za brzo reagiranje, koja je usvojena u Walesu, omogućuje da se taj sporazum ne prekrši, a da snage Saveza faktički budu trajno prisutne u blizini granica Rusije.

Ujedno je sedam zemalja NATO-a (Velika Britanija, Danska, Norveška, Nizozemska, Latvija, Litva i Estonija) u četvrtak potpisalo sporazum o stvaranju takozvane jedinstvene ekspedicije, ili mini-snaga za brzo reagiranje. Inicijator sporazuma bio je London. Predviđeno je da jedinstvena ekspedicija ne izvršava samo vojne operacije u svrhu zaštite saveznika na terenu, nego i djeluje u zonama prirodnih katastrofa i humanitarnih kriza. Nova formacija bit će sastavljena od kopnenih, mornaričkih i zrakoplovnih jedinica. "Taj sporazum je ugovor o namjerama. Tijekom jeseni trebao bi se postići dogovor o mjestu gdje će biti bazirana jedinstvena ekspedicija, o njezinoj strukturi i brojnom stanju, kao i o udjelu svake zemlje", objasnio je izvor za Ruski vjesnik.


Moskva smatra da je odluka NATO-a opasna

Po mišljenju stalnog predstavnika Rusije pri NATO-u Aleksandra Gruška, novi kurs politike Saveza mogao bi bitno oslabiti regionalnu i globalnu sigurnost. On je u emisiji kanala Euronews istaknuo da NATO, s jedne strane, započinje vojne pripreme protiv Rusije, iako za to nema nikakvih razloga, a sa druge odsijeca mogućnosti partnerstva s Moskvom u pitanjima gdje NATO ne može učinkovito djelovati bez suradnje s drugim silama, uključujući i Rusiju. Gruška je poteze Saveza objasnio fobijama, dodavši da se one ne mogu izliječiti razmještanjem tenkova i dodatnih borbenih kontingenata.

Summit NATO-a mogao bi isprovocirati Rusiju
Prvi summit NATO-a od početka građanskog rata u Ukrajini održat će se u Walesu 4. i 5. rujna. Sudeći po informacijama koje su procurile u medije, članice bloka planiraju donijeti niz odluka usmjerenih na odvraćanje Rusije. Analitičari s kojima su razgovarali dopisnici Ruskog vjesnika ističu da Rusija i NATO nikada nisu bili pravi partneri, kao i da bi intenziviranje antiruske retorike moglo isprovocirati Kremlj na pružanje izuzetno oštrog odgovora.

S druge strane, ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov ne smatra da je slučajno to što Kijev zahtjeva odbacivanje vanblokovskog statusa i ulazak u proceduru stupanja u NATO baš u razdoblju nakon kontakata predsjednika Rusije i Ukrajine u Minsku i mirovne inicijative Vladimira Putina koja se sastoji od sedam točaka.

"Neki naši zapadni partneri, uključujući, nažalost, i SAD kao najutjecajnijeg igrača, žele da  NATO pobijedi, da pobijedi situacija u kojoj Amerika svima diktira svoju volju", naglasio je nedavno Lavrov. "Ta koncepcija isključivosti, koju je američki predsjednik Barack Obama u više navrata izložio na vrlo važnim skupovima, neće donijeti ništa dobro."


Ukrajina će dobiti pomoć u oružju

I zaista, sudionici summita obećali su vojnu pomoć Petru Porošenku, koji je doputovao u Wales na sjednicu Povjerenstva NATO-Ukrajina. Glavne stavke dogovora s mnogim zemljama NATO-a, po riječima ukrajinskog predsjednika, vezane su za isporuku "neletalnog i letalnog" naoružanja, uključujući i visokoprecizno oružje. Porošenko nije precizirao o kojim se zemljama radi i kakvo naoružanje će biti isporučeno Ukrajini.

Što se tiče članstva Ukrajine u NATO-u, to pitanje po svemu sudeći nije bilo na dnevnom redu summita u Walesu. Porošenko je u Rasmussenovu prisustvu rekao da još nije došlo vrijeme za to, jer Ukrajina najprije treba provesti reforme koje su potrebne za priključenje Savezu. "Kada naša zemlja bude odgovarala svim kriterijima za članstvo, ukrajinski narod će odlučiti kada će i na koji način doći do pridruživanja", izjavio je on.