Zašto Porošenko želi primirje?

Ranije je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov potvrdio da je među predsjednicima održan telefonski razgovor, ali nije govorio o postizanju takvog dogovora među vođama dvije zemlje. Prema njegovim riječima, Putin i Porošenko samo su razmotrili moguće načine za rješavanje krize.

U srijedu ujutro na web stranici ukrajinskog predsjednika i na njegovoj Twitter stranici objavljeno je da Kijev u potpunosti obustavlja borbena djelovanja.

"Rezultat razgovora je dogovor o trajnom prekidu vatre u Donbasu. Postignuto je uzajamno razumijevanje oko koraka koji će voditi prema uspostavi mira", navodi se u prvobitnom priopćenju.

Kasnije je služba za odnose s javnošću ukrajinskog predsjednika pojasnila da su se Putin i Porošenko dogovorili o režimu privremenog prekida vatre.

Rukovodstvo samoproglašenih republika sumnja da će sve jedinice vojske Ukrajine poslušati naređenje predsjednika o obustavi borbenih djelovanja. "Porošenko nema kontrolu nad kaznenim bojnama, teško da se oni podčinjavaju njegovim odlukama", izjavio je za RIA Novosti voditelj međunarodne informacijske službe političkog odjela Ministarstva obrane Donjecka Narodne Republike (DNR) Vladislav Brig. On je istaknuo da mu nisu poznati nikakvi dogovori s DNR-om o prekidu vatre.

Što je potaknulo predsjednika Ukrajine na okončanje rata?

"Vrijeme za to je odavno sazrelo, ako ne i 'prezrelo'. Brojni unutrašnjopolitičku razlozi su naveli predsjednika na ovaj korak - prije svega, ogroman broj žrtava među vojnicima i civilnim stanovništvom", izjavio je za Ruski vjesnik zamjenik direktora Instituta za SAD i Kanadu RAN Pavel Zolotarjov.

Kako je istaknuo ovaj stručnjak, određenu ulogu u predsjednikovoj odluci odigrala je i smjena rukovodstva u samoproglašenim republikama. "Moguće je da su se tamo našli neki Porošenkovi ljudi. Vjerojatno je o tome bilo riječi u razgovoru Putina i Porošenka."

Zolotarjov također smatra da ulazak američkog i francuskog borbenog broda u Crno more ni na koji način nije utjecao na odluku predsjednika. "Ovi brodovi ne ulaze prvi put u Crno more i njihovo prisustvo nema apsolutno nikakav utjecaj na situaciju. To je samo pokazivanje prisutnosti i u određenoj mjeri element potpore NATO saveznicama - Bugarskoj, Rumunjskoj, Turskoj, kao i partneru Sjevernoatlantskog saveza Gruziji, i ništa više od toga. Rusiju ova prisutnost ne može zaplašiti", dodao je stručnjak.

Po mišljenju neovisnog vojnog stručnjaka Viktora Litovkina, Porošenka je na prekid vatre primorao ne samo pritisak Rusije, nego i niz neuspjeha ukrajinske vojske u borbama za Donjeck i Lugansku oblast. "Regularna vojska posljednjih tjedana doživljava neuspjeh za neuspjehom. Presudnu ulogu pri donošenju odluke je odigrala neefikasnost vojske i odustajanje vojnika od nastavka borbe protiv vlastitog naroda, za razliku od pripadnika Nacionalne garde i bataljuna koje plaćaju oligarsi", rekao je analitičar.

Kako je istaknuo Litovkin, raste nezadovoljstvo stanovnika Ukrajine, jer majke ne žele slati sinove u rat, i zatim ih dočekivati u mrtvačkim sanducima ili kao invalide.

"Financijski, ekonomski i materijalno-tehnički aspekti ukrajinske ekonomije također igraju značajnu ulogu u odluci predsjednika. Problem s ljudskim resursima već sam spomenuo - sve tri mobilizacije za rat bile su neuspješne. Zemlja se nalazi na rubu ekonomskog sloma", kaže Litovkin.

Više o situaciji u Ukrajini

Prema njegovim riječima, predsjednik Ukrajine na summitu NATO-a u Walesu želi se predstaviti kao mirotvorac i pokazati kako je upravo podrška Sjevernoatlantskog saveza bila odlučujući faktor za postizanje primirja na istoku Ukrajine.

"Pitanje je što će se dalje događati. Režim prekida vatre valja ispoštovati. Protiv toga će djelovati mnogo faktora. Između ostalog i potezi ukrajinskih radikalnih nacionalista. A status Novorusije je tema za pregovore. Nije isključeno da ona u sastavu Ukrajine dobije poseban status, koji podrazumijeva maksimalnu autonomiju - ruski kao državni jezik, mogućnost biranja svog vodstva i organiziranja svoje policije i pravosudnih organa", dodao je Litovkin.