Što RF pokušava postići u Ukrajini?

Rusko-ukrajinska granica. Izvor: AP

Rusko-ukrajinska granica. Izvor: AP

Moskva je zainteresirana za očuvanje jedinstvene Ukrajine, u kojoj bi vlasti uvažavale mišljenje proruski nastrojenih jugoistočnih regija. Glavni cilj tih napora je ne dopustiti ulazak Ukrajine u NATO, tj. sačuvati njezin vanblokovski status.

Moskva je službeno stavila do znanja Kijevu kako treba početi uvažavati mišljenje Novorusije, tj. jugoistočnih regija zemlje čije stanovništvo uglavnom govori ruski i tradicionalno gravitira prema Rusiji. Upravo zbog toga Kremlj pokušava postići pokretanje izravnih pregovora između Kijeva i vlasti samoproglašenih republika na jugoistoku, tijekom kojih valja usuglasiti načela budućeg državnog uređenja.

"Potrebno je hitno pristupiti pravim, sadržajnim pregovorima, i to ne o tehničkim pitanjima, nego o pitanjima političke organizacije društva i državnosti na jugoistoku Ukrajine s ciljem da se bezuvjetno osiguraju legitimni interesi ljudi koji tamo žive", izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

Za nas nije važno hoće li se taj proces nazivati ​​federalizacija ili konfederalizacija. Taj proces je samo put prema cilju, a cilj je učiniti Ukrajinu tampon-državom i ne pretvoriti je u instrument za odvraćanje Rusije ili utjecanje na nju.

Sergej Markedonov, RGGU

Nakon takvih pregovora Ukrajina može postati konfederacija. Upravo o tome su govorili predstavnici Donbasa na konzultacijama održanim u Minsku 1. rujna. Oni predlažu da se samoproglašenim republikama dodjeli poseban status, koji pretpostavlja vlastite oružane snage i vlastiti sudski sustav, a i poseban režim vanjskoekonomskih djelatnosti, sve do prava na stupanje u Carinsku uniju (u tom slučaju će između dijelova Ukrajine postojati unutarnja carina, što u sustavu konfederacije nije nešto neuobičajeno). Vlasti Novorusije sa svoje strane obećavaju "uložiti maksimalne napore u održavanju mira i zadržavanju jedinstvenog ekonomskog, kulturnog i političkog prostora Ukrajine".

Uz sve to valja naglasiti da se Moskva kategorično protivi raspadu Ukrajine. O tome neposredno svjedoči molba Vladimira Putina upućena liderima Novorusije da formalni teritorijalni integritet Ukrajine treba biti očuvan.

Putin iznio plan stabilizacije situacije u Ukrajini
Vladimir Putin, predsjednik Ruske Federacije, iznio je vlastiti plan od sedam točaka za obustavu krvoprolića na jugo-istoku Ukrajine. Ruski politolozi smatraju da su predsjednici Rusije i Ukrajine mogli postići određeni diplomatski napredak tijekom izravnih telefonskih pregovora. Ipak teško je očekivati prijevremeni mir, jer mnogim političkim snagama odgovara da se nastavi sukob.

Predstavnici Donbasa predlažu dodijeljivanje posebnog statusa samoproglašenim republikama, koji pretpostavlja vlastite oružane snage i vlastiti sudski sustav, ali i poseban režim vanjskoekonomske djelatnosti, sve do prava na stupanje u Carinsku uniju.

Po riječima Sergeja Markedonova, docenta Ruskog državnog sveučilišta društveno-humanističkih znanosti (RGGU), Rusiji je svejedno kako će biti uobličen mirovni sporazum između Kijeva i Novorusije. "Pitanje statusa je manje je važno. Za nas nije bitno hoće li se taj proces nazivati ​​federalizacija ili konfederalizacija. Taj proces je samo put prema cilju, a cilj je učiniti Ukrajinu tampon-državom i ne pretvoriti je u instrument za odvraćanje Rusije ili utjecanje na nju", kaže Markedonov. To se, po njegovim riječima, može postići samo ako regije čije stanovništvo govori ruski ostanu u sastavu Ukrajine (kao protuteža antiruskim elitama na zapadu zemlje) i ako im se osiguraju instrumenti za kontrolu državne politike u području vanjskih odnosa, ekonomije, pa čak i obrazovanja.

Ovdje se strani promatrač može zapitati kako se izjave ruskog predsjednika uklapaju u podršku dobrovoljcima iz Donjecka Narodne Republike (DNR) i Luganske Narodne Republike (LNR). Na to pitanje politolozi odgovaraju da Kremlj jednostavno neće dozvoliti vojni poraz Novorusije, jer bi nakon predaje Donjecka i Luganska cijela Ukrajina bila pretvorena u istureni položaj Zapada okrenut protiv Rusije.

U principu, Ukrajina nije važna sama po sebi, nego u svjetlu odnosa Rusije i Zapada. Njezin neutralni status je za Kremlj pitanje najveće važnosti. Na to neposredno ukazuju izjave ruskih dužnosnika. "Ako ukrajinske vlasti odbace neutralnost, posljedice će biti vrlo dalekosežne. Pozivi da se ukine vanblokovski status Ukrajine izazivaju posebnu uznemirenost u Kremlju, s obzirom na planove NATO-a da svoju infrastrukturu približi granicama RF", izjavio je ruski diplomatski izvor listu Kommersant. Prema tome, pokušaji kijevskih vlasti da odbace vanblokovski status mogu upropastiti sve pokušaje reguliranja konflikta.


Nova kriza kao alternativa pregovorima

Pojedini ruski politolozi upozoravaju da odugovlačenje s pregovaračkim procesom može dovesti do raspada ukrajinske države, nakon čega Moskva neće imati drugog izbora, nego podržati zahtjeve Novorusije za neovisnost. "Već u sljedećih par mjeseci moguće je širenje borbenih djelovanja izvan teritorija DNR i LNR, kao i kolaps gospodarstva i kolaps socijalnog i komunalnog sektora, što može izazvati novu političku krizu. Rusija u toj situaciji već neće moći tražiti kompromisna rješenja, nego će morati brinuti o stvaranju tampon-zone između vlastitog teritorija i potpuno antiruski nastrojene Ukrajine, napola srušene i poražene u ratu. Ta tampon-zona može biti cijeli teritorij Novorusije od Odesse do Harkova, i to bi bila nova djelomično priznata država pod protektoratom Rusije, po ugledu na Pridnjestrovlje", kaže za Ruski vjesnik neovisni ruski politikolog Andrej Epifancev.

Summit NATO-a mogao bi isprovocirati Rusiju

Rusija bi željela izbjeći takav scenarij, unatoč mišljenju koje prevladava na Zapadu. Prije svega, upravo kroz zapadnu Ukrajinu prolazi plinovod iz Rusije u Europu, i u ovakvom scenariju njegova bi sigurnost bila ugrožena. Osim toga, očito je da bi Moskva morala izdržavati i obnavljati te teritorije, a otežavajuća okolnost bila bi činjenica da one nisu međunarodno priznate.