Summit NATO-a mogao bi isprovocirati Rusiju

Prema informacijama njemačkih medija, na summitu NATO-a koji se otvara 4. rujna Rusija bi mogla službeno biti proglašena za prijetnju ovom bloku. Osim toga, Savez planira implementirati pet vojnih baza u Istočnoj Europi. Ruski politolozi ne vide ozbiljnu opasnost u tim planovima, ali ne isključuju mogućnost da reakcija Kremlja bude oštrija zbog nepovjerljivosti stečene kroz povijesno iskustvo.

"Taj summit će odraziti novo stanje međunarodnih odnosa u Europi, odstupanje od koncepcije nedjeljivosti europske sigurnosti i početak nove, konfrontacijske stvarnosti u odnosima između Saveza i Rusije", rekao je dopisniku Ruskog vjesnika Dmitrij Suslov, stariji predavač na katedri za svjetsku politiku Nacionalnog istraživačkog sveučilišta "Visoka škola ekonomije" (NIU VŠE). Po njegovom mišljenju, "među najvažnijim odlukama bit će i deklaracija o širenju vojne infrastrukture NATO-a na teritorij novih zemalja-članica i otvaranju novih baza Saveza u Poljskoj, Rumunjskoj i baltičkim zemljama. Osim toga, članice Saveza mogle bi započeti rad na preispitivanju strateške koncepcije NATO-a kako bi u njoj fiksirale novo stanje odnosa s Rusijom, koja će se pozicionirati kao prijetnja sigurnosti NATO-a, a ne kao partner. Štoviše, jedan od ciljeva postojanja NATO-a mogao bi biti formuliran upravo kao odvraćanje Rusije."

Lavrov: Istina se mora otkriti Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u ekskluzivnom intervjuu za Ruski vjesnik kaže da najviši prioritet u rješavanju krize mora biti bezuvjetni prekid vatre kako bi prestala stradanja civila. Lavrov naglašava da Rusija neće dopustiti da istraga tragedije malezijskog aviona vještom manipulaciojm padne u zaborav, kao što se to dogodilo s napadom snajperista na civile u veljači u Kijevu i masakrima u Odessi i Mariupolju.

Doduše, ruski politolozi kažu da Sjevernoatlantski savez nikada nije ni bio prijateljski nastrojen prema Kremlju. "Tijekom proteklih mjeseci već smo navikli na priče da Rusija više nije strateški partner i da se Moskvi ne može vjerovati. Prema tome, ne čini se da će taj summit u praktičnom smislu donijeti nešto novo. A što se tiče ozbiljnijeg jačanja potencijala na granici s Rusijom, NATO nije za to spreman", kaže za Ruski vjesnik Timofej Bordačov, direktor Centra za europska i međunarodna istraživanja.

Neki politolozi smatraju da se NATO neće htjeti zbog ukrajinske krize upuštati u ozbiljno zaoštravanje odnosa s Moskvom. "Točno je da će možda biti izrečene nekakve ritualne fraze o preispitivanju granica u Europi i agresiji Rusije, ali u dugoročnoj perspektivi, tj. u sljedećih 20 do 30 godina, njima će Rusija biti potrebna kako bi mogli zadržati prvenstvo uvjetnog "zapadnog društva" u svjetskoj politici. Zato će se oni potruditi ne isprovocirati Moskvu ", rekao je dopisniku Ruskog vjesnika politikolog Andrej Sušencov, autorizirani partner analitičke agencije "Vanjska politika".

Upravo zbog toga će, na primjer, na summitu biti potisnuto u drugi plan pitanje širenja Saveza na teritorij zemalja bivšeg SSSR-a. "Mnoge zemlje će govoriti o potrebi da se u završnoj deklaraciji summita spomene mogućnost ulaska Ukrajine i Gruzije u Savez, ali ja se nadam da će ključne europske zemlje (Francuska i Njemačka) biti protiv te formulacije, jer će slični nagovještaji samo pojačati antagonizam između Rusije i zemalja Saveza", kaže Dmitrij Suslov.

Ipak, reakcija Kremlja na odluke NATO-a mogla bi biti burna, i njegov odgovor na umjerene poteze mogao bi biti radikalan. Za to postoji čitav niz razloga. Prije svega, spektar suradnje Rusije sa Savezom toliko je uzak, da Moskva i nema na raspolaganju umjerene varijante uzvratnih sankcija. Jedan od malobrojnih umjerenih odgovora moglo bi biti preispitivanje odnosa s NATO-om u vezi s Afganistanom, ali u posljednje vrijeme je vrijednost te poluge za pritisak znatno opala. "Važnost naše suradnje po pitanju Afganistana konstantno opada. Pod znakom pitanja je nastavak suradnje vezane za 'helikopterski paket' [isporuka ruskih helikoptera afganistanskim vlastima koju plaća Pentagon, kao i njihovo kasnije tehničko opsluživanje - prim. red.], a kada se radi o tranzitu, konstantno se smanjuje protok tereta i ljudstva preko ruskog teritorija", kaže Dmitrij Suslov.

Drugo, vjerojatnost da će Moskva poduzeti radikalne korake velika je i zbog drugačijeg mentaliteta. Rusija je klasična kontinentalna sila i krajnje je sumnjičava prema svakom jačanju protivnika na njezinoj periferiji, a često je sklona i opasnost koja joj prijeti ocijeniti kao veću nego što jest (jer podcjenjivanje opasnosti može dovesti do novog prodora strane vojske na njezin teritorij). Po riječima Timofej Bordačova, odluka zemalja NATO-a o stvaranju novih baza u Istočnoj Europi "pojačat će osjećaj ruskog rukovodstva da je stanje alarmantno, iako u praksi ono za Moskvu i nije vrlo problematično, jer više treba poslužiti umirivanju istočnoeuropskih članica Saveza".