Lavrov: Istina se mora otkriti

Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova RF: Nema sumnje da ćemo poduzeti sve potrebne mjere kako bismo zaštitili svoje legitimine interese, uključujući i sigurnost zemlje u svakom obliku. Izvor: Photoshot / Vostock Photo

Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova RF: Nema sumnje da ćemo poduzeti sve potrebne mjere kako bismo zaštitili svoje legitimine interese, uključujući i sigurnost zemlje u svakom obliku. Izvor: Photoshot / Vostock Photo

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u ekskluzivnom intervjuu za Ruski vjesnik kaže da najviši prioritet u rješavanju krize mora biti bezuvjetni prekid vatre kako bi prestala stradanja civila. Lavrov naglašava da Rusija neće dopustiti da istraga tragedije malezijskog aviona vještom manipulaciojm padne u zaborav, kao što se to dogodilo s napadom snajperista na civile u veljači u Kijevu i masakrima u Odessi i Mariupolju.

Ruski vjesnik: Postoje spekulacije, posebno u zapadnim medijima, da bi se ruske vojne snage mogle rasporediti u Ukrajini, kao i da su već prešle na teritorij te zemlje. Je li po vašem mišljenju moguć ovakav razvoj događaja?

Sergej Lavrov: Na žalost, mediji nastavljaju širiti glasine, iskrivljene informacije, pa i potpune laži. Nedavno su se iz Ukrajine čule tvrdnje da je njezina artiljerija uništila naoružanu kolonu koja je navodno tamo prešla iz Rusije, a britanski mediji su čak potvrdili i da su bili svjedoci ovog upada. Međutim, nisu iznijeli nikakve dokaze, a ni američki State department nije mogao potvrditi da se ovaj incident zaista dogodio. Ovakve priče dio su informacijskog rata.

Ali na terenu bjesni pravi rat. Na koji način Rusija može pridonijeti razrješenju ove krize?

Naš stav je savršeno jasan - mi želimo mir u Ukrajini, a on se može postići samo dijalogom na razini cijele zemlje, i u tome trebaju sudjelovati sve regije i sve političke snage. Oko ovoga su se Rusija, SAD, EU i Ukrajina složile 17. travnja u Ženevi. Na nedavnom sastanku u Berlinu, gdje su se sreli ministri vanjskih poslova Rusije, Njemačke, Francuske i Ukrajine, nitko se nije usprotivio ženevskom sporazumu. Kijev treba prekinuti "ratne igre" i odbaciti iluziju o tome da se velika kriza u Ukrajini može riješiti vojnim porazom vlastitog naroda. Doista je žalosno što SAD i EU i dalje slijepo podržavaju svaki potez Kijeva. Sjetimo se još jednog dokumenta koji Kijev i Zapad žele zaboraviti. Viktor Janukovič, Arsenij Jacenjuk, Vitalij Kličko i Oleg Tjagnibok potpisali su 21. veljače sporazum o rješavanju krize, a ovom sastanku prisustvovali su i ministri vanjskih poslova Francuske, Njemačke i Poljske. Sada kažu da je zbog nastalih okolnosti "sporazum neprimjenjiv" pošto je [bivši predsjednik Ukrajine] Janukovič napustio zemlju. Ali, dopustite mi da podsjetim kolege da je sporazum od 21. veljače kao prioritet postavio jedinstvo zemlje. Ovisi li ovaj cilj o Janukoviču? Zar nacionalno jedinstvo nije univerzalni princip svake države koja nastoji očuvati svoju teritorijalnu cjelovitost? Umjesto da poštuju ovaj sporazum, čelnici oporbe su organizirali oružani puč i izjavili da su stvorili "pobjedničku vladu". Na žalost, razmišljanje da "pobjednik dobiva sve" i dalje motivira poteze Kijeva, što je dovelo do pogibije tisuća civila, stvaranja stotine tisuća izbjeglih i raseljenih osoba, i gotovo u potpunosti uništilo socijalnu infrastrukturu u mnogim gradovima istočne Ukrajine.

Mi smo i službeno postavili niz pitanja na koja još nismo dobili odgovore. Na primjer, gdje su transkripti razgovora pilota aviona MH17 i ukrajinske kontrole leta, i zašto nisu predočeni međunarodnoj javnosti? [...] Što je ukrajinski borbeni avion radio u blizini malezijskog Boeinga neposredno prije rušenja zrakoplova?

Govori se i o novom Hladnom ratu između Zapada i Rusije, nakon što su SAD i EU uvele ekonomske sankcije. Kako Rusija treba odgovoriti na eventualno proširenje opsega sankcija?

Pokušaji da se kriza riješi unilateralnim sankcijama, bez odluke Vijeća sigurnosti UN-a, ugrozit će mir i stabilnost u svijetu. Ovakvi potezi su kontraproduktivni i u suprotnosti su s normama i načelima međunarodnog prava. Apsolutno je neprihvatljivo razgovarati s Rusijom - ili bilo kojom drugom državom - jezikom ultimatuma i prinudnih mjera. Naš odgovor na jednostrane poteze SAD-a, EU i nekih drugih zemalja u skladu je s pravima i obvezama Rusije prema međunarodnim sporazumima, uključujući i Svjetsku trgovinsku organizaciju.

Ali i dalje se prijeti pojačavanjem sankcija. Hoće li će Rusija poduzeti neke nove mjere u vezi s tim?

To nije naša želja, ali nema sumnje da ćemo poduzeti sve potrebne mjere kako bismo zaštitili svoje legitimine interese, uključujući i sigurnost zemlje u svakom obliku. To je bila osnova naše odluke da na period od godinu dana ograničimo uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz nekoliko zemalja koje su se suglasile s uvođenjem ekonomskih sankcija Rusiji. Ipak, Rusija ne namjerava pridonijeti daljnjem pogoršanju situacije. Nadamo se da će SAD, EU i druge države poslušati glas razuma i prekinuti ovaj besmisleni začarani krug odnosa uspostavljenih po principu "milo-za-drago", a koji su one započele.

Kako Rusija gleda na istragu obaranja zrakoplova s leta MN17 u istočnoj Ukrajini?

Obaranje malezijskog aviona je velika tragedija. Još od 17. srpnja, kada se tragedija dogodila, inzistiramo na otvorenoj i objektivnoj istrazi. Nemoguće je objasniti zašto ukrajinske vlasti, koje snose potpunu odgvornost za sigurnost na međunarnodnim letovima iznad svoje zemlje, nisu zatvorile zračni prostor iznad područja u kojima se vode borbe. Rezolucija 2166 koju je 21. srpnja usvojilo Vijeće sigurnosti UN-a predviđa da se obavi potpuna, detaljna i neovisna istraga ove tragedije u skladu s pravilima međunarodnog civilnog zrakoplovstva. Na žalost, od samog početka svjedoci smo pokušaja da se prikriju dokazi i da se spriječi provedba rezolucije. Ukrajinske vlasti više od 10 dana ignoriraju zahtjev za prekidom vatre u području pada aviona, a naš poziv za potpunim poštivanjem rezolucije 2166 u Vijeću sigurnosti blokirale su SAD, Velika Britanija i Litva. Ove države su istovremeno počele širiti neosnovane optužbe na račun Rusije. Ponovit ću, Rusija je u potpunosti odana međunarodnoj istrazi u suglasnosti s rezolucijom 2166. Željeli bismo da Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva (ICAO) preuzme aktivnije sudjelovanje u ovom slučaju, a vjerujemo da UN i ICAO trebaju koordinirati međunarodne napore kako bi se što prije došlo do rezultata u istrazi. Rusija je jedina zemlja koja je međunarodnoj zajednici službeno dostavila podatke o tragediji, a do kojih je došla korištenjem satelitskih promatranja. Druge zemlje tek trebaju predati dokaze koje posjeduju.

Mislite li da će svi dokazi u vezi s ovom tragedijom biti dostupni kako bi istraga utvrdila što se točno dogodilo?

Mi smo i službeno postavili niz pitanja na koja još nismo dobili odgovore. Na primjer, gdje su transkripti razgovora pilota aviona MH17 i ukrajinske kontrole leta, i zašto nisu predočeni međunarodnoj javnosti? Zašto su kontrolori leta dopustili da zrakoplov uđe u zonu sukoba? Što je ukrajinski borbeni avion radio u blizini malezijskog Boeinga neposredno prije rušenja zrakoplova? Što se događa s olupinom na mjestu nesreće, i zašto odgovarajući Međunarodni istražni organi nisu proveli detaljnu istragu? Do koje mjere se može osigurati objektivna i neovisna istraga bez sigurnog i neometanog pristupa eksperata mjestu tragedije, kada Kijev nastavlja vojne aktivnosti kršeći time rezoluciju 2166? I gdje su dokumentirani dokazi izjava dužnosnika SAD-a u vezi s uzrocima obaranja zrakoplova? Očekujemo odgovore na ova i druga pitanja i od država koje imaju vodeću ulogu u međunarodnoj istrazi i od onih koji u javnosti iznose neutemeljene tvrdnje. Istina se mora otkriti. Na ovome smo energično inzistirali na nedavnom sastanku Vijeća sigurnosti UN-a, dok su druge članice pokazivale malo entuzijazma za nastavak istrage na transparentan i odgovoran način. Ne smijemo dozvoliti da istraga ove tragedije vještom manipulaciojm padne u zaborav, što se dogodilo s brojnim nesrećama u Ukrajini, uključujući i napad snajperista na civile u veljači u Kijevu, masakre u Odessi i Mariupolju u svibnju i mnoge druge. Istrajat ćemo u tome da privedemo pravdi sve odgovorne za ove zločine.

Embargom protiv sankcija: tko je veći gubitnik?
Procjenjuje se da će zemlje Europske unije izgubiti 12 milijardi eura zbog embarga na prehrambene proizvode koji je Rusija uvela kao odgovor na sankcije EU.

Izgubljeni su mnogi ljudski životi i desetine tisuća ljudi je raseljeno zbog oružanih sukoba. Kakav je vaš stav o humanitarnoj situaciji u Ukrajini?

Humanitarna situacija u područjima oko Luganska i Donjecka u Ukrajini je katastrofalna i neprekidno se pogoršava. To nije samo naše mišljenje. Ovaj stav zastupaju i Ujedinjeni narodi, uključujući i Ured za koordinaciju humanitarnih pitanja UN-a, Međunarodni odbor Crvenog križa i Vijeće Europe. Ubijeno je više od 2.000 ljudi, više od 5.000 je ranjeno, među njima mnogo djece. Vlada nestašica hrane i lijekova, a raste i rizik od izbijanja zaraznih bolesti. Više od 200.000 ljudi u Lugansku nema struju, pitku vodu i sredstva komunikacije. Mnogi su napustili područje sukoba. Od 1. travnja gotovo 775.000 državljana Ukrajine prešlo je na teritorij Rusije, a 190.000 Ukrajinaca zatražilo je u Rusiji status izbjeglica. Podignuti su privremeni smještajni objekti za desetine tisuća izbjeglih ljudi. U ovakvim okolnostima važno je brzo osigurati humanitarnu pomoć ljudima u jugoistočnoj Ukrajini. Humanitarna pitanja trebaju ujediniti sve ljude dobre volje koji nastoje olakšati stradanja i patnje ovih ljudi kojima je pomoć neophodna - posebno ženama, djeci i starima.

Rusija neprekidno šalje pomoć. Što se dogodilo s humanitarnim konvojem?

Rusija je u suradnji s Međunarodnim odborom Crvenog križa uputila humanitarni konvoj od oko 300 kamiona koji su prenosili 2.000 tona lijekova, hrane, vreća za spavanje, agregata i drugih osnovnih sredstava za život. Konvoj je bio spreman krenuti već 17. kolovoza, ali je ovo obustavljeno zbog taktičkog odlaganja vlasti u Kijevu. Iako su znali da se radi o humanitarnoj pomoći pod pokroviteljstvom Međunarodnog komiteta Crvenog križa, ipak su poslali ukrajinske graničare i carinike da sprovedu sve procedure na ruskom graničnom prijelazu u blizini Donjecka. Inzistiramo da ukrajinske vlasti ispune svoja obećanja i omoguće siguran i neometan prolaz humanitarne pomoći u narednom periodu. Nadamo se i da će naši partneri na Zapadu i međunarodne organizacije shvatiti razmjere ove katastrofe i u praksi doprinijeti da se zadovolje osnovne životne potrebe civilnog stanovništva na jugoistoku Ukrajine. Ali, glavni zadatak ostaje da se zaustavi stradanje civila u Ukrajini, i naravno da se obustave borbe. Ljudi ginu, a infrastruktura se svakodnevno uništava. Čvrsto vjerujemo da mora doći do bezuvjetne obustave vatre, i da se moraju otvoriti putevi za ozbiljan politički dijalog i proces ustavnih reformi uz sudjelovanje svih regija i svih političkih čimbenika u Ukrajini, kako su ženevskim sporazumom od 17. travnja 2014. odlučile EU, Rusija, Ukrajina i SAD.