Kada se može očekivati prototip borbenog robota?

Andrej Grigorjev.

Andrej Grigorjev.

Press Photo
General-poručnik i doktor tehničkih znanosti Andrej Grigorjev, direktor Fonda za perspektivna istraživanja, priča o tome kako će izgledati ratovi u budućnosti, kada se na prvoj liniji fronte neće boriti vojnici, već čitave jedinice borbenih robota na automatsko ili daljinsko upravljanje koji podjednako uspješno funkcioniraju na kopnu i na vodi ili pod vodom, u zraku i u svemiru.

- Kada se može očekivati ​​prototip borbenog robota?

- Naš centar nema zadatak praviti borbene robote i njihove sustave. To je zadatak naručitelja, tj. Ministarstva obrane, Federalne službe sigurnosti, Ministarstva za izvanredne situacije, itd. Naš zadatak je da napravimo avioniku bez koje ti roboti ne funkcioniraju, tj. da osiguramo osnovne uređaje, komunikaciju, tehničku optiku, napajanje, pogon, sustave za kolektivno upravljanje, interaktivnu vezu između operatera i robota i sve ostalo. Ministarstvo obrane najbolje zna kakav borbeni robot mu je potreban. Bitno je da glavni konstruktor koji će raditi na njemu ne pravi robota "od nule", već da ima sve komponente, nešto poput "lego" kockica od kojih će brzo napraviti potrebni stroj. Upravo to je zadatak našeg centra.

Postojeći borbeni robot "Nerehta" je zapravo prototip naše buduće borbene platforme. To nije ono što mi radimo za Ministarstvo obrane. To je borbena platforma koju ćemo razvijati u onoj mjeri u kojoj se budu razvijale ključne tehnologije.

Borbeni robot „Nerehta”.  Borbeni robot „Nerehta”. Izvor: Press photo.

- Priprema li se projekt izrade nove generacije opreme budućnosti pod nazivom "Ratnik"?

- Na razvoju opreme "Ratnik 2" radi Ministarstvo obrane, a mi radimo na projektu koji bi se uvjetno mogao nazvati "Ratnik 3". Mi ga zovemo "Legionar", ali kasnije, kada bude gotov, projekt može dobiti i neko drugo ime. Bit je u tome da mi sada prvi put razmatramo streljačko oružje i osobnu zaštitu našeg vojnika u sklopu većeg i ozbiljnijeg kompleta, koji uključuje i oružje, i sustave za vezu, i sredstva zaštite od gelera i metaka, i kvalitetniju uniformu koja će biti udobna u svim klimatskim uvjetima. U sklopu projekta su i rješenja vezana za prehranu vojnika, sredstva za medikamentoznu terapiju, evakuaciju, dijagnostiku i učinkovito liječenje neovisno o lokaciji na kojoj se vojnik nalazi. Ocjenjujemo mogućnosti telemedicine i medicinske robotike, pomoću koje će posvuda biti moguće pružiti kvalitetnu liječničku pomoć, isplanirati operaciju i liječenje vojnika, čak i ako se nalazi na drugom kontinentu. Kirurzi mogu "naučiti" robote kako da sami odrade odgovarajuću operaciju.

Izvor: Press photo. Izvor: Press photo.

- Kako će, po vašem mišljenju, izgledati ratovanje u budućnosti?

- Mislim da će sve više maha uzimati robotizacija. Te ratove će zapravo voditi operateri i strojevi, tj. neće biti vojnika koji na bojnom polju pucaju jedni u druge. Ratni zadaci će se rješavati s minimalnim gubicima u ljudstvu. Vojnik će postupno postajati operater koji je sve udaljeniji od prve linije fronta.

- Kakve su perspektive čamaca i tenkova na automatsko ili daljinsko upravljanje?

- Naše viđenje je da budućnost pripada sustavima na automatsko ili daljinsko upravljanje. To će biti multifunkcionalni strojevi koji operiraju u različitim sredinama, a ne kao danas, samo na kopnu ili samo u zraku... Bit će to moćne robotizirane jedinice koje ratuju i na zemlji, i u zraku, i na vodi, i pod vodom, i u svemiru. I sve će to biti integrirano u velike jedinstvene izviđačko-jurišne sustave.

Izvor: Press photo.
Izvor: Press photo.
 
1/2
 

- Na koliko projekata fond radi u ovom trenutku?

- Naši projekti su podijeljeni u dvije grupe. Jedno su veliki projekti, kojih u ovom trenutku ima 46. Drugo su manji, preliminarni projekti, koji koštaju najviše 3 milijuna rubalja, i u sklopu kojih mi dajemo obrazloženje taktičko-tehničkih zahtjeva i izrađujemo tehničko-ekonomski elaborat realizacije.

- Koji projekti se privode kraju?

- Već smo počeli s otvorenim testiranjem projekta "Herbarijum". To je sustav kolektivne izrade inženjerijskog softvera. Privodi se kraju i zajednički projekt s Ministarstvom za izvanredne situacije pod nazivom "Sustav 112". Naš laboratorij će se dalje baviti rješavanjem zadataka vezanih za prepoznavanje kontura određenih pojava, s ciljem da automatski sustavi odmijene ogroman broj operatera koji pomoću video-nadzora promatraju teren kako bi na vrijeme otkrili izvanrednu situaciju. Završavamo i čitav niz zatvorenih projekata. Mi redovito izvještavamo rukovodstvo zemlje o tome kako napreduju naši radovi.

Originalnu verziju članka pročitajte ovdje.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće