Rusija, Ukrajina i EU ponovno za pregovaračkim stolom

Ministarska „četvorka“ je do 18:00 stigla u vilu Borsig, gdje se nalazi rezidencija njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, i provela tamo više od pet sati. Domaćin susreta, ministar vanjskih poslova Njemačke Frank-Walter Steinmeier, izjavio je prethodnog dana da polaže velike nade u ove pregovore, jer mogu staviti točku na nasilje u istočnoj Ukrajini i pomoći da se njezinom stanovništvu dostavi humanitarna pomoć. Po završetku susreta izašao je pred novinare priopćiti rezultate pregovora. Međutim, sudeći po tonu njegove izjave ti rezultati su više nego skromni. „Dogovorili smo se da ćemo izvijestiti šefove naših država i vlada o rezultatima susreta, a zatim ćemo, najvjerojatnije do utorka, odrediti na koji način ćemo nastaviti našu raspravu“, rekao je ministar. Nazvao je pregovore teškim, ali je izrazio nadu da su njihovi sudionici uspjeli postići „izvjestan napredak“.

Ministar vanjskih poslova Ukrajine Pavel Klimkin nije dao nikakvu izjavu, ali ono što je napisao na Twitteru nije nimalo utješno: „Pet sati krajnje teškog razgovora. Ali da bi se nešto pokrenulo vjerojatno je potrebno mnogo petosatnih razgovora“. Osim toga, Klimkin je napisao da Kijev nije prihvatio kompromis: „Nema mjesta za kompromis tamo gdje država treba presjecati vlastitu crvenu liniju. Ukrajina je nije presjekla.“

Ministar vanjskih poslova RF Sergej Lavrov iznio je novinarima svoje viđenje rezultata susreta na brifingu u ponedjeljak ujutro. Sa žaljenjem je konstatirao da nema napretka po pitanju prekida vatre u Ukrajini. To je, prema Lavrovljevim riječima, „najvažniji zadatak, jer ljudi ginu i uništava se civilna infrastruktura“.

„Potvrdili smo našu rusku poziciju, koja je izložena u više navrata, a sastoji se u tome da prekid vatre mora biti bezuvjetan. Ukrajinske kolege, na žalost, i dalje postavljaju razne uvjete, i to prilično nejasne, uključujući, kako oni kažu, i neprodornost granica“, nastavio je ministar.

Prema njegovim riječima, Rusija „nema ništa protiv da kontrola režima prelaska granice bude maksimalno učinkovita“. U vezi s tim Mosva želi da misija promatrača OESS-a u Ukrajini dobije bespilotne letjelice radi monitoringa granica s ukrajinske strane.

Ukrajinski sukob zahvatio pogranične ruske regije Slučajna bombardiranja i izbjeglice stvaraju nimalo jednostavnu situaciju.

Lavrov je novinarima u Berlinu najavio da „četvorka“ nastavlja razgovor kako bi pripremila okvirni dokument o reguliranju ukrajinske krize. „Dogovorili smo se da ćemo narednih dana nastaviti razgovor o svim ovim pitanjima, tj. o zadatku da se obustavi vatra, o dostavljanju humanitarne pomoći, osiguranju učinkovitije kontrole na granici i pripremi uvjeta za pokretanje političkog procesa, i da ćemo se potruditi doći do formulacija koje su prihvatljive za sve“, rekao je. „Zasada nemamo nikakve formulacije.“

Pa ipak, postignut je izvjestan napredak u nekoliko pravaca. „To se prije svega tiče konsenzusa koji je naposljetku postignut, a odnosi se na dostavljanje humanitarne pomoći stanovništvu jugoistoka Ukrajine“, objasnio je šef ruske diplomacije.

Lavrov je odlučno odbacio optužbe koje Zapad i Kijev upućuju Moskvi da ona povećava napetost u susjednoj zemlji. Koncentracija i kretanja oružanih snaga na ruskom teritoriju blizu ukrajinske granice, prema njegovim riječima, „vezana su za borbena djelovanja u regiji i uvjetovana su sigurnosnim razlozima“. „U ovoj situaciji opreznost ne može biti suvišna i mi smo dužni biti obzirni. Nekoliko kilometara, a možda i nekoliko stotina metara od naše granice vodi se pravi rat“, rekao je.

Lavrov je uvjeren da bi napori Washingtona mogli pokrenuti situaciju s mrtve tačke. „Na žalost, SAD nije imao predstavnika na Berlinskom sastanku, ali mi i našim partnerima u Washingtonu uporno šaljemo signal da izvrše utjecaj na kijevske vlasti i ipak isposluju najprije zaustavljanje tog bratoubilačkog rata, a potom i početak pregovaračkog procesa“, istaknuo je.

„Uostalom, međunarodni napori u pravcu reguliranja situacije na istoku Ukrajine beskorisni su dokle god Kijev primjenjuje silu“, izjavio je Lavrov. Negativno je ocijenio i obraćanje Ukrajine NATO-u i Europskoj uniji s molbom da pruže Kijevu vojnu pomoć, jer su te molbe u suprotnosti sa svim dogovorima „koji su bili postignuti i u skladu s kojima je potrebno obustaviti vatru i otpočeti pregovore“.

Više o situaciji u Ukrajini

Izvor Ruskog vjesnika u Ministarstvu vanjskih poslova RF objasnio je da je susret u vili Borsig već drugi po redu u sličnom formatu. Ista „četvorka“ obavila je razgovor i 2. srpnja, isto u Berlinu. Tad su ministri usvojili zajedničku deklaraciju kojom su potvrdili obvezu da se uspostavi mir u Ukrajini i predložili da se sazove kontakt-grupa uz sudjelovanje predstavnika Kijeva, istoka Ukrajine, Moskve i OESS-a. Od tada situacija nije regulirana, a nove vlasti Ukrajine s još većim intenzitetom nastavljaju specijalnu operaciju na jugoistoku zemlje, primjenjujući tešku artiljeriju i oklopnu borbenu tehniku. Kijev tu operaciju naziva antiterorističkom, a Moskva kaznenom.

Nedavno se predsjednik Francuske François Hollande obratio vlastima Ukrajine tražeći da budu „suzdržanije“ u korištenju vojne sile. Prema njegovim riječima, tjedni susret u Berlinu mogao bi biti prvi korak ka održavanju summita o ukrajinskom pitanju bez sudjelovanja SAD-a. U razgovorima održanim u subotu s predsjednikom Europske komisije Joséom ManuelomBarrosom Hoolland je izjavio da je Francuska spremna primiti lidere Rusije i Ukrajine Vladimira Putina i Petra Porošenka, kao i rukovodioce EU, kako bi na taj način podržala proces političkog rješavanja konflikta.