Hrvatski biznis s Rusijom u uvjetima sankcija: Pitanja i odgovori

 Maslinovo ulje, vino, čitav niz drugih proizvoda kao što su, recimo, začini, gotovi proizvodi ili polufabrikati, konzervirana riba, dakle, neka i dalje nastave proizvoditi oni tradicionalno jaki hrvatski proizvođači koji su i dalje jako traženi u Rusiji.Izvor:  Aleksej Daničev / RIA Novosti

Maslinovo ulje, vino, čitav niz drugih proizvoda kao što su, recimo, začini, gotovi proizvodi ili polufabrikati, konzervirana riba, dakle, neka i dalje nastave proizvoditi oni tradicionalno jaki hrvatski proizvođači koji su i dalje jako traženi u Rusiji.Izvor: Aleksej Daničev / RIA Novosti

Hrvatski opskrbljivači brzo pokvarljive robe morat će se, na žalost, pripremiti na gubitke.

7. kolovoza ove godine Rusija je uvela embargo koji će trajati godinu dana na uvoz niza živežnih namirnica iz država Europske unije, SAD-a, Australije, Kanade i Norveške. Kako su te uzvratne sankcije Moskve utjecale i kako će utjecati na obim hrvatskog izvoza u Rusku Federaciju – to je danas vjerojatno jedno od najaktualnijih pitanja za hrvatske poduzetnike, koji imaju svoj interes u Rusiji ili planiraju plasirati svoju produkciju na rusko tržište.

Da bi se ocijenila moguća šteta biznisa i prognozirali rizici, treba prije svega shvatiti logiku sankcija. Zabrana ruske vlade tiče se proizvoda poljoprivrednog porijekla i uglavnom brzo pokvarljive robe, odnosno one koja se ne može dugo čuvati u skladištima. Rusija se zapravo nalazi u ''trgovinskom ratu'' s Europskom unijom. I kao u bilo kojem ratu svako djelovanje mora biti usmjereno na postizanje maksimalnog učinka u minimalnom roku. 

Embargom protiv sankcija: tko je veći gubitnik?
Procjenjuje se da će zemlje Europske unije izgubiti 12 milijardi eura zbog embarga na prehrambene proizvode koji je Rusija uvela kao odgovor na sankcije EU.

Upravo su se zbog toga mlijeko i mliječni proizvodi, svježe meso, svježa i zamrznuta riba, voće i povrće našli prvi na listi. Na drugom mjestu su proizvodi koji su uključeni na listu ''zbog političkih razloga'', recimo, orasi, čiji su udio u izvozu na rusko tržište opskrbljivači iz SAD-a ozbiljno povećali posljednjih godina. Pritom sankcije nose potpuno precizni, ''ciljani'' karakter. Moskva otvoreno pozicionira svoje akcije kao signal, ostavljajući prostor za sljedeći korak ako taj signal ne bude primijećen: recimo, na listu zabrana uvršteno je meso velike krupne rogate stoke i svinjetine, no zasad se na listi ne nalazi ovčetina.

Cilj Moskve je u danom slučaju stvoriti uvjete pri kojima politika daljnje primjene sankcija neće biti korisna onima koji su takvu politiku i započeli: Bruxellesu i Washingtonu. Nitko si neće postaviti za cilj da u potpunosti uništi ekonomske odnose ili robni promet između Istoka i Zapada. Radi se o stvaranju privremenih neugodnosti, ali koje su dovoljno značajne da utječu na europske ili američke političare koji donose odluke. A najuspješniji instrument za to su ljuti farmeri koji nemaju kamo isporučiti svoju žetvu. 

Zbog toga se ne treba bojati da će se sankcije proširiti i na druge sektore: opskrbljivačima industrijskih proizvoda, kao i proizvoda s dugim rokom čuvanja, najvjerojatnije ništa ne prijeti. Naravno, ne može biti govora o ''zatvaranju plinovoda'', to se ni u kojem slučaju ne uklapa u granice ''stvaranja privremenih neugodnosti''. Rusija i Europa nikad si neće dopustiti takvu ozbiljnu konfrontaciju. No europski (dakle, hrvatski) opskrbljivači brzo pokvarljive robe morat će se, na žalost, pripremiti na gubitke.

 

Donosimo cijelu listu naziva proizvoda čiji je uvoz s teritorija EU u Rusiju zabranjen u skladu s Odlukom Vlade Rusije Broj 778 od 7. kolovoza 2014. To su:

1. Meso krupne rogate stoke, svježe ili ohlađeno.

2. Meso krupne rogate stoke, zamrznuto.

3. Svježa svinjetina, ohlađena ili zamrznuta.

4. Meso i prehrambene iznutrice domaće peradi, svježe, ohlađene ili zamrznute.

5. Meso usoljeno, u salamuri, sušeno ili dimljeno.

6. Riba i ljuskari, mekušci i ostali vodeni beskičmenjaci.

7. Mlijeko i mliječni proizvodi.

8. Povrće, jestive okopavine i gomoljače.

9. Voće i orasi.

10. Kobasice i slični proizvodi od mesa, iznutrica ili krv; gotovi prehrambeni proizvodi napravljeni na njihovoj osnovi.

11. Gotovi proizvodi, uključujući sireve i svježi sir na osnovi biljne masti.

12. Prehrambeni proizvodi (proizvodi koji sadrže mlijeko, na osnovi biljnih masti).

 

 

Sankcije će nominalno vrijediti jednu godinu. Ali je zapravo kritički rok, poslije kojeg biznis započinje trpjeti nenadoknadive gubitke, puno manji -  do tri mjeseca. Otprilike toliko je potrebno ruskim distributerima da preorijentiraju uvoz i sklope sporazume s novim opskrbljivačima iz Azije i Latinske Amerike. Nakon što se to dogodi europski proizvođači jako će teško vratiti izgubljene pozicije. Zbog toga nam preostaje da se jedino nadamo u uzajamnu razboritost političara koji će sjesti za pregovarački stol najkasnije do kraja rujna – takva varijanta događaja još je uvijek moguća.

Zaobići sankcije putem različitih partnerskih shema teško da je moguće: neće biti moguće isporučivati zabranjenu robu na rusko tržište tako da se jednostavno zamijeni pakiranje u Srbiji ili Crnoj Gori. Rosseljhoznadzor (Federalna služba za veterinarski i fitosanitarni nadzor op. red.) traži da se dostavi potpuna informacija o porijeklu robe. Već su poznati slučajevi neuspješnih pokušaja da se uveze u Rusiju španjolsko meso koje je bilo upakirano u Srbiji. Takva djelatnost može povući za sobom negativnu reakciju ruskih nadzornih državnih tijela i prema srpskim opskrbljivačima. S druge strane, zatvoren je uvoz preko država Carinskog saveza: bjeloruski predsjednik Lukašenko nedavno je izjavio da neće dopustiti nikakvo kršenje partnerskih obveza prema Rusiji. Istu takvu poziciju zauzet će i Kazahstan.

Što se tiče onih hrvatskih proizvođača, čiji proizvodi nisu dospjeli pod listu sankcija, možemo im ponuditi ovaj savjet: neka nastave raditi, razvijati svoj biznis, tražiti i nalaziti nove partnere na teritoriju Rusije. Maslinovo ulje, vino, čitav niz drugih proizvoda kao što su, recimo, začini, gotovi proizvodi ili polufabrikati, konzervirana riba, dakle, neka i dalje nastave proizvoditi oni tradicionalno jaki hrvatski proizvođači koji su i dalje jako traženi u Rusiji. Ni turističkom sektoru ne prijete sankcije: sva naklapanja o nekakvim ograničenjima za odlazak Rusa u inozemstvu nisu ništa više od spekulacije površnih novinara. Ne treba se bojati ni javnog mnijenja: ne može biti govora ni o kakvom širokom bojkotu europskih proizvoda od strane ruskog potrošača, rusko društvo nije toliko politizirano.

Povećati sliku.

Autor članka: Maksim Voznjak, direktor marketinške agencije Voznyak i Partneri.

Agencija Voznyak i Partneri je specijalizirana za promicanje hrvatske robe i usluga na ruskom tržištu, privlačenje investitora iz Rusije na hrvatsko tržište, te promicanje hrvatskog turizma i malih poduzetnika.

Postaviti pitanje vlasnicima agencije možete na stranici: http://www.rusmarket.hr/