Kako upisati ruski fakultet

Izvor: Itar-Tass

Izvor: Itar-Tass

Broj mjesta na državnom budžetu za strance ove godina raste za jedan i pol puta. Sad u Rusiju dolaze studirati uglavnom stranci iz država ZND-a i Azije. Da bi upisao fakultet, budući studenti moraju dati iste ispite kao i Rusi, plus još dodatni ispit iz ruskog jezika.

Broj budžetnih mjesta raste

Broj mjesta na državnom budžetu za strane studente ove će godine u ruskim sveučilištima narasti  jedan i pol puta: s 10 tisuća na 15 tisuća. To je izjavio Veniamin Kaganov, zamjenik ministarstva obrazovanja i znanosti Ruske Federacije. Prema njegovim riječima, u Rusiji studira oko 125 tisuća stranih studenata. Kvota za ruske studente posljednji put je narasla u 2008. - sa 7 na 10 tisuća ljudi.

Patrícia dos Santos došla je studirati u Rusiju iz Brazila. ''Odlučila sam studirati u Moskvi, zato što je u Brazilu jako teško upisati fakultet. A u Rusiji svake godine daju nekoliko mjesta za Brazilce. Odlučila sam iskoristiti tu mogućnost i upisala fakultet. Sad studiram medicinu na Ruskom sveučilištu prijateljstva naroda (RUDN). Čim završim, želim otputovati nazad u Brazil. Tamo ću pronaći posao i nastaviti živjeti. U Brazilu se cijeni rusko obrazovanje, no da bih počela raditi u Brazilu, morat ću ponovno dati ispit i potvrditi svoju diplomu''.

Najpopularnije online stranice za razumijevanje ruskog jezika
Koji rječnici i online prevoditeljske stranice su najpopularniji među strancima koji žele pisati ili čitati na ruskom jeziku? RIR je anketirao čitatelje i recenzirao najkorištenija sredstva koja se koriste pri prevođenju.

Prema zakonu stranci imaju jednaka prava kao i Rusi u ruskim sveučilištima. Za njih su predviđene stipendije i studentski dom. Ako budući studenti iz inozemstva ne znaju dovoljno ruski jezik, organizirana im je priprema, gdje osim ruskog kao stranog jezika proučavaju i one predmete koji će im trebati za kasniji studij.

Nakon što završe srednju školu kandidati najprije prođu ispite u svojoj domovini. Te ispite organiziraju lokalni obrazovni organi i predstavnici ruskog veleposlanstva. Potom odabiru jedno od šest sveučilišta: jedno u svakom federalnom okrugu države. Studirati se može bilo što, no Rusija tradicionalno privlači strance koji žele studirati prirodne znanosti: fiziku, kemiju, biologiju i matematiku. Vjerojatnost da će stranac upisati odabrano sveučilište je velika, ali ne i stopostotna. Ministarstvo obrazovanja Ruske Federacije i Rossotrudničestvo donosi konačnu odluku.

Prema podacima Ministarstva obrazovanja i Rossotrudničestva za 2010. i 2011., 39, 1% stranih studenata koji studiraju u Rusiji dolaze iz država ZND-a, 35,7% iz Azije, 13,2% iz Afrike i Bliskog istoka, 4,4% iz Zapadne Europe, 2,1% iz Istočnoeuropskih i balkanskih država, 1,9% iz Sjeverne Amerike i Oceanije, 1,4% iz Latinske Amerike, 1,3% iz baltičkih država i 0,8% iz Sjeverne Europe.

U skladu s Koncepcijom državne politike u oblasti pripreme nacionalnog kadra za inozemne države u ruskim obrazovnim institucijama, cilj obuke stranih studenata u Rusiji je ''priprema intelektualne elite stranih država radi osiguranja dugotrajnih političkih i ekonomskih interesa Rusije u svim regijama svijeta''.

Stjepan Radić kao promicatelj Rusije u Hrvatskoj i obratno. Prvi dio

Prema podacima Ministarstva obrazovanja i znanosti u prošloj godini, udio stranaca među studentima je 2,3%. Prema planovima ministarstva taj se udio do 2015. mora povećati za 6%, a do 2018. za 10%. Pritom je Sovjetski Savez zauzimao treće mjesto u svijetu po udjelu stranih studenata. U SSSR-u studiralo je 10% od svih stranih studenata koji su studirali u inozemstvu.


Globalna konkurencija

Irina Abankina, direktorica Instituta razvoja obrazovanja Više škole ekonomije, govori da je u suvremenom svijetu obrazovanje postalo globalno. ''Sve države sudjeluju u konkurenciji. Posljednjih godina Rusija je došla na sedmo mjesto po općem udjelu stranih studenata. Ispred Rusije su SAD, Velika Britanija, Njemačka, Španjolska i druge'', govori Abankina. ''Jezična barijera je glavno ograničenje pri izboru države. Zapadne države orijentiraju se prije svega na učenike iz svojih bivših kolonija. Mi na studente iz ZND-a''.

Prema riječima Abankine, nepovoljna sredina smeta Rusiji da se ozbiljno natječe s drugim državama za strane studente. ''Studenti moraju znati da dolaze studirati u sigurnu državu, da im se domaći građani raduju. Na žalost, u Rusiji nije takva situacija''.

Patrícia dos Santos Iz privatnog arhiva

Vladimir Filippov, rektor RUDN-a, objasnio je da je europske studente najteže privući na puni dodiplomski studij zbog uvjeta koje pruža ruska strana. ''Dolazi nam puno studenata iz ZND-a koji znaju ruski jezik. Dolaze nam iz prenapučenih azijskih država. S Europljanima je teže. Ne možemo im pružiti onu razinu života i socijalizacije koju imaju kod sebe u domovini''.

Guljnar Krasnov, profesor Ruske akademije narodnog gospodarstva i državne službe pri predsjedniku RF, govori da se budžetna mjesta za strance povećavaju, a za Ruse smanjuju. ''Rusiji se isplati obučavati strance'', ističe Krasnova. ''Studenti koji dolaze iz inozemstva uvoze valutu i troše je za svoje potrebe, podržavajući ekonomiju. Izračunato je da strani student prosječno troši za život 2,5-3 puta više novca nego što država troši iz budžeta na njegovo obrazovanje''.

Da bi se strani studenti lakše uključili u ekonomiju donesen je zakon kojim se dopušta spajanje studija i rada.