Rusija i Kina se utrkuju za Latinsku Ameriku

Izvor: Mihail Klementijev / Ria Novosti

Izvor: Mihail Klementijev / Ria Novosti

Na suvremenoj svjetskoj sceni Latinska Amerika dobiva svoje novo značenje.

Regija se sastoji od stabilnih ekonomija u razvoju. Njegov gospodarski i sirovinski potencijal stvara jak utisak – 600 milijuna stanovnika i odgovarajuće tržište, više od 6 trilijuna dolara BDP-a prema rezultatima 2013. Udio Latinske Amerike u svjetskoj proizvodnji bakra iznosi 47%, srebra – 41%, boksita – 27%, olova – 25%, cinka – 22%. Regija ima 18% istraženih zaliha nafte, daje 9% svjetske proizvodnje žitarica, 52% soje, više od 30% goveđeg mesa i 24% peradi.

Pritom se države Latinske Amerike ne zatvaraju u regionalne granice. Teže sudjelovati u svjetskim pitanjima te otvoriti si pristup u ''klub'' od međunarodne važnosti. To je djelomično pokazalo glasanje država regije nakon rezolucije Državnog vijeća UN-a o statusu Krima u ožujku – četiri države izjasnile su se za ''protiv'', 12 je bilo suzdržano.

Rusija i Kina potpisale plinski ugovor stoljeća
Desetogodišnji pregovori o isporukama plina Kini završeni su potpisivanjem dugo očekivanog 30-godišnjeg sporazuma između Gazproma i Kineske nacionalne naftne tvrtke CNPC. Ukupna vrijednost ugovora iznosi 400 milijardi dolara.

Nije začuđujuće da su ruski građani zadovoljni time kako se razvija suradnja s Latinskom Amerikom. Fond Javno mnijenje (FOM) objasnio je da 62% Rusa smatra da Rusija trenutno ima dobre odnose s državama regije. A samo 16% smatra da Rusija ''ne prijateljava'' s njima. 22% na to pitanje odgovorilo je s poteškoćom.

Prema mišljenju stručnjaka, gledišta Rusa potvrdio je nedavni posjet ruskog predsjednika Vladimira Putina Latinskoj Americi. ''Rusija jako važno širi spektar svojih kontakata na one države koje su u manjem stupnju podvrgnute pritisku Zapada'', rekao je Boris Martinov, zamjenik direktora Instituta za Latinsku Ameriku. ''Ako je tendencija učvršćivanja odnosa s Latinskom Amerikom u vanjskoj politici Moskve odavno poznata, onda je Putinova posjeta pokazala da Rusija sad želi učiniti raznolikim sve vanjskoekonomske veze. Posebno na pozadini sankcija koje su SAD i EU uveli''.

Politički odnosi Rusije s Latinskom Amerikom zaista su kudikamo jači nego ekonomski. Razlog je taj što potonje još uvijek zaostaju po formi, načinima, sadržaju za međunarodnim standardima. Ruski biznis nedovoljno dobro poznaju u regiji, izvoz i uvoz su malo diversificirani. Osnovu ruskih isporuka u Latinsku Ameriku čine organsko gnojivo, neki tipovi vojno-tehničke proizvodnje, metalna roba. A uvozi se poljoprivredna proizvodnja koja je podvrgnuta velikim oscilacijama u konjunkturi i potražnji. Naposljetku, osjetljiva područja i dalje su investicijska i znanstveno-tehnička suradnja.

Da bi izmijenio situaciju, Putin je donio na Kubu, u Argentinu i Brazil veliki paket sporazuma o suradnji u takvim područjima kao što su energetika, uključujući nuklearnu, aviogradnja, telekomunikacije, istraživanje i korištenje svemira u mirovne ciljeve itd. Ugovori koji vrijede milijarde, zajednički projekti u perspektivnim sferama, jedinstvene tehnologije – to je ono što može zbližiti Rusiju i države regije.

Doduše, stavka na Latinsku Ameriku je igra s ozbiljnom konkurencijom. Recimo, s Kinom koji je već odavno tamo najveći investitor i trgovinski partner. Dovoljno je reći da je obim trgovine Kinerske Narodne Republike s regijom od 2000. do 2013. narastao s 15 milijardi do 260 milijardi dolara (radi usporedbe: rusko-latinskoamerički robni promet iznosi sad 17,5 milijardi). Prema podacima robnog prometa s Brazilom, Peruom i Čilijem Kina je već prestigla SAD.

Uloga Rusije u novom savezništvu Indije i Kine  

Nakon summita BRICS-a u Brazilu kineski predsjednik Xi Jingping napravio je devetodnevni tour po regiji, predloživši Argentini i Venezueli velike kredite. Caracas je obećao da će naftom, plinom i drugim rudama platiti zajam od 4 milijarde. Buenos Aires će plaćati kredit od 11 milijardi dolara uglavnom naftom i hranom. Kineski lider posjetio je i Kinu kojoj je isto obećao toliko potrebne kredite.

Toj grupi treba dodati Nikaragvu, gdje će se za kineskih 40 milijardi dolara kopati kanal koji će povezati Tihi i Atlantski ocean. Taj kanal bit će konkurencija Panamskom. Ali Rusija u tom projektu neće ostati po strani. Iako neće pružiti toliko ekonomsku i organizacijsku pomoć, koliko vojno-političku podršku. Prema podacima izvora Ruskog vjesnika, koji je blizak rusko-kinesko-nikaragvanskim pregovorima, Rusija će osigurati sigurnost izgradnje kanala i njegovo čuvanje od mogućih provokacija.

Zanimljivo je da je japanski premijer Shinzo Abe, nakon ruskih i kineskih lidera, boravio u Latinskoj Americi od 25. srpnja do 4. kolovoza. Japanu, kao i Kini, jako su potrebni južnoamerički energoresursi, sirovine i hrana. ''Abeova posjeta pokušaj je obnove moćne japanske diplomacije na svjetskoj sceni nakon što je ranije desna Demokratska stranka de facto upropastila vanjsku politiku. Abe pokušava vratiti Japan na pravi put'', istaknuo je Valerij Kistanov, voditelj Centra za japanska istraživanja na Institutu Dalekog istoka pri Ruskoj akademiji znanosti.

Stručnjak smatra da u Washingtonu ne bez nezadovoljstva promatraju izmjenjivanje posjeta šefova triju država iz Istočne hemisfere u regiju koju su uvijek smatrali da je ''njihovo dvorište''. U Južnoj Americi sad traže nove moralne orijentacije i političku podršku u Rusiji, novac u Kini, a tehnologiju u Japanu.