Rusija uvodi carinske pristojbe za Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju

usija je za Ukrajinu najveći trgovinski partner i bilo kakva ograničenja izvoza robe od strane Rusije dovest će do pada bruto domaćeg proizvoda u Ukrajini. Izvor: RIA Novosti //PHOTO

usija je za Ukrajinu najveći trgovinski partner i bilo kakva ograničenja izvoza robe od strane Rusije dovest će do pada bruto domaćeg proizvoda u Ukrajini. Izvor: RIA Novosti //PHOTO

Rusija je odlučila uvesti carinske pristojbe za zemlje koje su s Europskom unijom potpisale Sporazum o pridruživanju. Radi se o bivšim republikama SSSR-a - Ukrajini, Moldaviji i Gruziji. Ruske vlasti na ovaj način žele zaštititi unutarnje tržište od europskih proizvoda koji bi na njega mogli dospjeti putem ponovnog izvoza iz ovih zemalja. Mjera se prije svega odnosi na sferu poljoprivredne proizvodnje.

Smisao uvođenja carinskih taksi

Rusija jednostrano obustavlja režim slobodne trgovine s Ukrajinom, Moldavijom i Gruzijom - zemljama koje su potpisale Sporazume o pridruživanju s EU. Zakonske prijedloge o tome pripremilo je rusko Ministarstvo ekonomskog razvoja. "Na ovaj se način Rusija želi zaštiti od mogućeg ponovnog izvoza robe uvezene iz EU iz ovih zemalja, do čega može doći nakon potpisivanja Sporazuma o pridruživanju", kaže analitičar investicijskog holdinga Finam Anton Soroko.

Radi se o tome da se ključna komponenta ekonomskog dijela Sporazuma o pridruživanju odnosi na uspostavljanje zone slobodne trgovine, što znači ukidanje uvoznih carinskih pristojbi. Prema riječima direktora Odjela za analitiku i upravljanje rizicima investicijske tvrtke UFS Vadima Vedernikova, za Rusiju obustavljanje slobodne trgovine s ovim zemljama predstavlja racionalni odgovor na prijetnju od bescarinskog uvoza proizvoda zemalja EU u Rusiju. "Faktor zamjene uvoza domaćom proizvodnjom bez sumnje će značiti podršku za ruske proizvođače u onim granama gospodarstva u kojima uvoz iz Moldavije, Gruzije i Ukrajine zauzima značajan dio domaćeg tržišta", objašnjava ovaj stručnjak.

Prijedlog Ministarstva gospodarstva predviđa uvođenje carinskih pristojbi za ove tri zemlje. Konkretno, nove mjere će se odnositi na 135 vrsta ukrajinskih proizvoda, među kojima su svi prehrambeni proizvodi, uključujući svinjetinu, mliječne proizvode i povrće. Radi usporedbe navodimo da su 2013. poljoprivredni proizvodi činili 11,4% ukrajinskog izvoza za Rusiju. U prosjeku će carinska taksa za Ukrajinu iznositi 15 posto. Prema izračunima ruskih poslovnih novina Kommersant, ukupni gubici ukrajinske strane dostići će 200 milijuna dolara. Na sličan će način djelovati novi režim trgovine s Moldavijom i Gruzijom. Primjerice, carina na isporuke vina iz Gruzije iznosi 7,8%. "Obustavljanje režima slobodne trgovine ne znači uvijek da će istog trenutka doći do značajnijeg porasta carinskih pristojbi. Glavni pritisak, naime, vjerojatno neće proisteći iz povećanja trgovinskih barijera. Pogoršanje vanjskotrgovinskih odnosa, pri čemu odnosi u drugim sferama ostaju neizmijenjeni, dovodi do usporavanja gospodarskog rasta svih zemalja koje u tom procesu sudjeluju", objašnjava analitičar agencije Investkafe Timur Nigmatulin.

Prema riječima Antona Soroka, ove se promjene neće jednako odraziti na sve tri zemlje. Kao prvo, Rusija je za Ukrajinu najveći trgovinski partner i bilo kakva ograničenja izvoza robe od strane Rusije dovest će do pada bruto domaćeg proizvoda u Ukrajini. "Za Rusiju Ukrajina znači oko 5 posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene, što je također značajno, ali je manje kritično kada se promatra stabilnost cjelokupne ekonomije", objašnjava ovaj stručnjak. Prema njegovim riječima, s Gruzijom je situacija nešto drugačija. Oko trećine njene vanjske trgovine odnosi se na zemlje članice Zajednice neovisnih država, dok je za Rusiju obujam trgovine s ovom zemljom beznačajan, tako da se radi o zanemarivim rizicima. U razdoblju od siječnja do lipnja 2014. vanjskotrgovinska razmjena Gruzije s Rusijom je iznosila oko 364 milijuna dolara, što čini 6,7% ukupne vanjskotrgovinske razmjene ove zemlje. No, za godinu dana ovaj pokazatelj je porastao za 32,2%. Radi usporedbe navodimo da Njemačka kupuje gruzijsku robu u vrijednosti od samo 250 milijuna dolara i da se u istom razdoblju opseg ove razmjene povećao za samo 4,6%.


Mogućnost izbora

Kako navode u Ministarstvu gospodarstva, novi će prijedlozi zakona biti dio jedinstvenog reformiranog sustava trgovine: Rusija svojim partnerima nudi mogućnost ili trgovati pod uvjetima Svjetske trgovinske organizacije, ili u okviru Carinske unije. Ukrajina, Moldavija i Gruzija su odbile priključiti se Carinskoj uniji, iako je Ukrajina za vrijeme Viktora Janukoviča zapravo pristala postati njen dio. Carinska unija je osnovana 2009. kada je na razini šefova država i Vlada doneseno i ratificirano oko 40 međunarodnih sporazuma. Unija je počela funkcionirati 2010. na teritoriju Rusije i Kazahstana, a 2011. im se pridružila i Bjelorusija. Nakon toga na granicama između ovih zemalja je ukinuta carinska kontrola, a roba se može cariniti na bilo kojoj od tri vanjske granice Unije. U najskorije vrijeme planira se priključenje Uniji i nekih drugih republika bivšeg SSSR-a, prije svega Armenije i Kirgistana.

Nakon što je predsjednik Ukrajine Petro Prošenko krajem lipnja 2014. potpisao ekonomski dio Sporazuma o pridruživanju EU, Rusija je predložila da se poveća carina na uvoz ukrajinskih proizvoda. No, Bjelorusija i Kazahstan nisu podržali ovu ideju. Rusija je zato odlučila realizirati je samostalno.