Čime nove sankcije EU prijete Rusiji?

Dvije liste

Nove europske sankcije Rusiji uvedene su u dvije etape. Na prvoj etapi objavljena je 30. lipnja lista fizičkih i pravnih lica čiji će aktivi u Europi biti zamrznuti. Prema mišljenju dužnosnika Europske unije, osobe na toj listi odgovorne su za integraciju Krima u sastav Rusije. Konkretno govoreći, na listu je dospjela korporacija Almaz-Antej koja proizvodi sredstva protuzračne obrane za zaštitu poluotoka, niskobudžetna kompanija Dobrolet, koja leti iz Moskve u Simferopolj na Krimu, te Ruska nacionala komercijalna banka koja je postala najveći igrač na krimskom financijskom tržištu. Na drugoj etapi Europska unija je 31. srpnja objavila drugu listu kompanija na koje se proširuju sektorske sankcije. Posebno je europskim investitorima zabranjeno izravno ili neizravno izvršavati operacije s vrijednosnicama i dužničkim instrumentima najvećih ruskih državnih banaka: Sberbanka, Rosseljshozbanka, VTB, Gazprombanka i WEB, te predavati ruskim igračima tehnologije za dobivanje nafte. Pod zabranom je i prodaja oprema za bušenje, bušaći tornjevi, naftne pumpe te ploveće bušeće platforme.

Koje bi ruske kompanije mogle izvući korist od sankcija Ulaganja u ruske aktive nose dodatni rizik zbog sankcija od SAD-a i EU, do takvog zaključka došli su u svojim istraživanjima analitičari kompanije Morgan Stanley i Deutsche Bank. Ipak, prema njihovim riječima, nove sankcije ruskim državnim kompanijama daju šansu privatnim igračima ruskog tržišta da privuku investitore. Prije svega radi se o sudionicima na potrošačkom tržištu i IT-sektoru.

Prema riječima stručnjaka, zasad je teško ocijeniti razinu štete od novih sankcija za rusku ekonomiju. ''Mogućnosti financiranja na inozemnim tržištima nesumnjivo su važan aspekt ekonomskih odnosa, iako razina duga prema bruto domaćem proizvodu iznosi samo 40%'', govori Dmitrij Bedenkov, voditelj analitičkog odjela IK RUSS-INVEST. Prema njegovim riječima, taj pokazatelj odražava prisustvo unutarnje rezerve. Opći obim valutnih rezervi ruske Središnje banke za početak kolovoza 2014. dostignuo je 480 milijardi dolara. Ipak, prema riječima Vadima Vedernikova, direktora odjela za analitiku i rizik u menadžmentu kompanije UFS IC, novi val sankcija može usporiti rast BDP-a na račun odljeva kapitala i smanjenja stranih investicija. No, kako ističe stručnjak, na račun zamjene uvezenih proizvoda domaćim započet će rasti udio unutarnje potražnje. Prema riječima Timura Nigmatullina, analitičara Investkafea, za 1-2 godine utjecaj sankcija bit će izražen u rastu vrijednosti pozajmica za ruske kompanije. Posebno će biti složeno uložiti euroobveznice, pa čak i nemoguće u čitavom nizu slučajeva. To će preko smanjenja investicija kompanija u osnovni kapital dovesti do usporavanja rasta ekonomije Rusije. ''Mislim da će tekuća razina sankcija u srednoročnoj perspektivi usporiti ekonomiju Rusije otprilike za 0,3% u godini'', smatra stručnjak.

Dugoročni utjecaj

Za velike ruske kompanije vrijednost pozajmica u zapadnim državama i u Kini otprilike je jednaka. Posebno kompanija Rosneft je za kupovinu udjela u zajedničkoj kompaniji TNK-VR dobila sindicirani kredit u zapadnim bankama otprilike za 3% godišnje, a isti takav kredit u kineskim bankama za isporuke nafte u Kinu stoji 3% godišnje. Osim toga, uvedene sankcije Europske unije ne odnose se na švicarske banke, dakle, banke te države mogu i dalje financirati ruske kreditne institucije. Međutim, kako ističe Anton Soroko, analitičar investicijskog holdinga FINAM, obim najvećeg preostalog tržišta – azijskog financijskog tržišta – ne može se usporediti s američkim i europskim. Upravo zbog toga padajući obim potrebnih sredstava najvjerojatnije će se kompenzirati u ovoj ili onoj mjeri na račun Središnje banke. ''Sankcije Sberbanku pravit će dodatni teret na Središnju banku zbog toga što azijsko tržište dužničkog kapitala u sljedeće dvije godine nije u stanju zamijeniti refinanciranje na tržištima kapitala SAD-a i Europe'', slaže se Vadim Vederinkom. Prema računicama Središnje banke, u 2014. banke, koje su pod sankcijama, trebaju dobiti u 2014. 6-7 milijardi dolara i 10-15 milijardi dolara u 2015. Tim resursima može ih osigurati Središnja banka. 

Prema riječima stručnjaka, puno su ozbiljnije sankcije za ograničavanje isporuka u Rusiju tehnologija za dobivanje nafte u dubokim šelfovima. To znači da ruski projekti za dobivanje nafte na Arktiku mogu biti zamrznuti. U Aziji zasad nema tehnologije za dubinsko bušenje, a u Rusiji je tek u početnom stadiju. ''Negativni utjecaj mogu izvršiti moguće poteškoće za uvoz tehnologija. Ipak, zasad je rano ocijeniti koliko to može biti štetno, uključujući i za važne projekte u energetskoj sferi na strateškom planu'', govori Dmitrij Bedenkov.

Međutim, prema riječima stručnjaka, nove sankcije ne tiču se tehnologije za kondenzirani plin, odnosno ruski projekti za izgradnju tvornica kondenziranog prirodnog plina neće nastradati. Konkretno, u velikom projektu Jamal SPG francuski Total je glavni partner ruske kompanije Novatek. Projekt predviđa izgradnju tvornice za proizvodnju kondenziranog prirodnog plina kapaciteta 16,5 milijuna tona godišnje na sjeveru Rusije. Kompanija Total već je izrazila svoju bojazan po pitanju novih sankcija i čak obustavila kupovanje akcija Novateka. No u svakom slučaju ostat će glavni dioničar ruske kompanije. Pripada joj 18% dionica.