Rusija i EU kao taoci krize u Ukrajini

Vigaudas Ušackas, šef predstavništva EU u Rusiji, vjeruje u privremeni karakter nesuglasica između Moskve i Bruxellesa te izjavljuje da Europa i dalje vidi u Moskvi značajnog i najprirodnijeg partnera kako u ekonomiji, tako i u politici. Ruski vjesnik objavljuje njegove teze iz intervjua za agenciju RIA Novosti.

O kritici upućenoj Rusiji:

Mislim da je jako važno da se sad međusobno ne optužujemo, već da, kao prvo, napravimo sve što je moguće kako bi osigurali potpuni pristup mjestu istrazi... Kao drugo, sve strane, koje sudjeluju u sukobu, moraju prihvatiti političku odgovornost za ono što se dogodilo. Potrebni su odlučni koraci...

U kontekstu svih događaja razočarani smo time da nije bilo javnih i konkretnih poziva separatistima da obustave vojne akcije.

O sankcijama:

Sama činjenica da EU primjenjuje sankcije protiv pojedinih ruskih osoba već je odstupanje od pravila.

Sve u životu je privremeno, pa i sankcije. Kad se one donose, donose se na privremeni rok, ali moguće ih je ili produljiti, ili ukinuti. Sankcije nisu same po sebi cilj. Cilj je izvršiti utjecaj na korake naših partnera. Začuđuje sama činjenica da u 21. stoljeću donosimo sankcije protiv Rusije. Može li se više od toga? 

Što smeta međusobnom razumijevanju:

Govoreći otvoreno, jedan od nasloženijih problema s kojim se suočavamo je percipiranje i ocjenjivanje onoga što se događa u Ukrajini. U Rusiji, kako se čini, percipiraju Ukrajinu kao dio povijesnog nasljeđa Rusije. Pozicija EU se temelji na tome da je Ukrajina neovisna država koja ima pravo samostalno odlučivati o svojim odnosima s drugim državama. Dok se ne pronađe zajednički prilaz rješenju sukoba u Ukrajini, bit će nam se jako teško vratiti na pozitivni radni plan koji bi svima nama koristio.

O suradnju s Rusijom:

Uvijek smo govorili da nema prirodnijeg partnera od Rusije kako za ekonomiju, tako i za politiku. I to ne samo zbog toga što dijelimo isti kontinent i zajedničku povijest, već zbog toga što ćemo uspješnije surađivati ako stvorimo zajednički ekonomski prostor od Lisabona do Vladivostoka.

Grafikon: Potrošnja plina u Europi

Treba priznati da smo trenutno taoci krize u Ukrajini. Sve države EU zainteresirane su za normalne i dobre odnose s Rusijom: ne samo trgovinske, već i na razini globalne politike, znanosti, obrazovanja koje se sad, neovisno o velikoj političkoj krizi, jako uspješno razvijaju. Ove godine ne samo da organiziramo Godinu znanosti EU i Rusije, već krećemo i s novim programima Horizont-2020. koji će stvoriti najveće mogućnosti za ruske znanstvenike i istraživače. Od jeseni ove godine započet ćemo i s novim programom Erasmus+, predviđenim za razmjenu studenata i profesora.

O mogućnosti organiziranja summita Rusija-EU:

Važno je podržati dijalog o kriznim pitanjima na najvišoj razini. Uvjeren sam da će aktualni i budući šefovi Europske komisije i Vijeća EU posvećivati više pozornosti odnosima s Rusijom, te rješenju sukoba u Ukrajini za koji je jako važan dijalog, razumijevanje i podrška od strane Rusije.

Ne bih želio predviđati kad će se i pri kakvim uvjetima održati summit ove godine, no kao veleposlanik EU u Rusiji mogu reći da sam razočaran našim odnosima u posljednjih 4-5 mjeseci. Ujedno se nadam da ćemo izaći iz te krize putem neizbježnog procesa obnove međusobnog povjerenja...

Original teksta