Putin se suočava s vrlo složenom situacijom

Izvor: Itar-Tass

Izvor: Itar-Tass

Implikacije Putinovog obraćanja Vijeću sigurnosti Ruske Federacije.

Nekoliko dana nakon pada malezijskog Boeinga na istoku Ukrajine, ruski predsjednik Vladimir Putin je 22. srpnja na sjednici Vijeća sigurnosti Ruske Federacije govorio o pitanjima suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Rusije. Rekao je da ne vidi izravnu vanjsku opasnost po zemlju i potvrdio da će Rusija na odgovarajući način odgovoriti na jačanje prisustva snaga NATO-a u Istočnoj Europi i povećati vlastitu obrambenu sposobnost, između ostalog i na Krimu.

U daljnjem tekstu prenosimo intervju s Fjodorom Lukjanovom, predsjednikom prezidijuma Vijeća za vanjsku i obrambenu politiku, objavljen na stranicama Russia Direct u kojem je odgovarao na pitanja o najvažnijim trenucima Putinovog obraćanja Vijeću sigurnosti RF.

Russia Direct:Kome se danas Putin prvenstveno obratio - Rusiji ili Zapadu?

Fjodor Lukjanov: Putin se obratio objema stranama, ali u ovom trenutku važnija je njegova poruka Zapadu. Ruski predsjednik nastoji jasno istaknuti svoje stavove kako bi pokazao da Rusija ne želi porast napetosti, kao ni političku ili psihološku eskalaciju sukoba [sa Zapadom ili Ukrajinom]. Ako Zapad pokaže dobru volju i fleksibilnost, i Rusija će biti fleksibilna i sama pokazati razumijevanje. To nije rečeno izravno, ali se može zaključiti iz tona njegovog obraćanja.

RD: Međutim, Putin je izjavio i da će Rusija povećati svoju obrambenu sposobnost i da će odgovoriti "adekvatno" i "simetrično" na pojačano prisustvo NATO-vih snaga u Istočnoj Europi. Je li ovakav njegov stav u proturječnosti s izjavom da Rusija ne vidi izravne vanjske prijetnje?

Putin obećao da će utjecati na ukrajinske pobunjenike
Ruski predsjednik nabrojao prijetnje kojih se boji Rusija.


F.L: U ovakvim situacijama državnik ne daje jednoznačne izjave. Putin kaže da nema izravnih prijetnji. Međutim, to ne znači da ne postoje indirektne ili potencijalne prijetnje. Dakle, jačanje obrambene sposobnosti i najava adekvatnog odgovora odnose na hipotetsku situaciju. Jedna je stvar pripremiti se za odgovor na ovakvu vrstu prijetnji, a sasvim druga kada se suočite s izravnom opasnošću i morate odmah reagirati. Putin ne misli da je druga varijanta moguća.

RD: Slažete li se s mišljenjem da je Putin ozbiljno uplašen?

F.L: Ne. Ne vjerujem u tvrdnje da se uplašio. Rekao bih da je Putin pred najvećim izazovom od kada je postao predsjednik države. Aktivnim sudjelovanjem u rješavanju ukrajinske krize od veljače i ožujka Rusija je na sebe preuzela ogroman rizik u velikoj strateškoj igri koja je počela pripojenjem Krima, a nastavila se potonjim događajima. Sada vidimo kako se ova igra dalje odvija - imamo ozbiljne suparnike koji isto vješto povlače svoje poteze. Kao čovjek koji je odgovoran za vođenje te igre i donošenje bitnih odluka Putin se nalazi u vrlo nepovoljnoj poziciji, jer je izložen najsnažnijem vanjskom pritisku - psihološkom, ekonomskom i političkom - a pritom nema saveznika koji bi bezrezervno stao na njegovu stranu.

Dakle, nije se uplašio već se jednostavno našao u vrlo složenoj situaciji. Istovremeno mora nastupati trezveno u odnosu sa Zapadom kako ne bi izazvao još veću izolaciju Rusije, ali i zadovoljiti očekivanja [poslije pripojenja Krima] onog dijela ruske javnosti, inače značajnog i utjecajnog, koji želi podržati sunarodnjake [u istočnoj Ukrajini]. Prema tome, Putin pokušava balansirati između te dvije strane.

RD: Hoće li moći utjecati na proruske snage u istočnoj Ukrajini kako bi se umanjile posljedice aktualne krize?

F.L: Vjerujem da može utjecati na njih. Ipak, nema temelja za mišljenje da to može u potpunosti učiniti. Sva tamošnja [u istočnoj Ukrajini] događanja su kaotična i njihov daljnji tijek se ne može sa sigurnošću predvidjeti. Politički utjecaj je zapravo eufemizam. Zapad traži od Rusije jednu konkretnu stvar, a to je spriječiti dostavljanje pomoći s njenog teritorija.

Ako bi se tako nešto dogodilo ukrajinska vojska bi za kratko vrijeme porazila proruske snage. To je ono što Zapad želi postići. Za Putina je ovakav rasplet nepovoljan i opasan, jer u tom slučaju riskira izgubiti podršku proruskih boraca u istočnoj Ukrajini, kao i građana Rusije koji ih podržavaju - oni bi to doživjeli kao izdaju. Zato, ponavljam, ovo je vrlo osjetljiva pozicija.

RD: Tijekom obraćanja Putin je rekao da Rusija svoju ekonomiju mora zaštiti od rizika - političkih ili onih koji dolaze izvana. Prema Vašem mišljenju, koje ekonomske mjere je imao u vidu?


F.L: Smatram da je pod tim podrazumijevao paket mjera koje trebaju doprinijeti boljoj održivosti ekonomskog modela zemlje. To može biti zamjena uvoza domaćom proizvodnjom ili zasnivanje trgovinskih odnosa s novim partnerima. Ovi koraci su u svakom slučaju potrebni, bez obzira na sankcije. Nema drugih načina za poboljšanje ekonomske bilance, budući da Rusija nema resurse kojima bi nekoga spriječila da slijedi politiku SAD.

RD: Neki stručnjaci vjeruju da Putin treba priznati pogreške i zatražiti oprost za ono što je uradio. Može li se od njega tako nešto može očekivati?

F.L: Ne. Priznavanje krivnje ne dolazi u obzir. Putin ne nastupa u svoje ime, on se nalazi na čelu Rusije. Vlade uglavnom rijetko i nevoljko priznaju krivnju. Na to su prisiljene kad dožive vojni poraz (poput Njemačke i Japana u Drugom svjetskom ratu, iako Japan nije u potpunosti priznao svoju krivnju), ili to čine poslije dugo vremena i uz mnogo oklijevanja.