Putin se suočava s vrlo složenom situacijom

Nekoliko dana nakon pada malezijskog Boeinga na istoku Ukrajine, ruski predsjednik Vladimir Putin je 22. srpnja na sjednici Vijeća sigurnosti Ruske Federacije govorio o pitanjima suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Rusije. Rekao je da ne vidi izravnu vanjsku opasnost po zemlju i potvrdio da će Rusija na odgovarajući način odgovoriti na jačanje prisustva snaga NATO-a u Istočnoj Europi i povećati vlastitu obrambenu sposobnost, između ostalog i na Krimu.

U daljnjem tekstu prenosimo intervju s Fjodorom Lukjanovom, predsjednikom prezidijuma Vijeća za vanjsku i obrambenu politiku, objavljen na stranicama Russia Direct u kojem je odgovarao na pitanja o najvažnijim trenucima Putinovog obraćanja Vijeću sigurnosti RF.

Russia Direct:Kome se danas Putin prvenstveno obratio - Rusiji ili Zapadu?

Fjodor Lukjanov: Putin se obratio objema stranama, ali u ovom trenutku važnija je njegova poruka Zapadu. Ruski predsjednik nastoji jasno istaknuti svoje stavove kako bi pokazao da Rusija ne želi porast napetosti, kao ni političku ili psihološku eskalaciju sukoba [sa Zapadom ili Ukrajinom]. Ako Zapad pokaže dobru volju i fleksibilnost, i Rusija će biti fleksibilna i sama pokazati razumijevanje. To nije rečeno izravno, ali se može zaključiti iz tona njegovog obraćanja.

RD: Međutim, Putin je izjavio i da će Rusija povećati svoju obrambenu sposobnost i da će odgovoriti "adekvatno" i "simetrično" na pojačano prisustvo NATO-vih snaga u Istočnoj Europi. Je li ovakav njegov stav u proturječnosti s izjavom da Rusija ne vidi izravne vanjske prijetnje?

Putin obećao da će utjecati na ukrajinske pobunjenike Ruski predsjednik nabrojao prijetnje kojih se boji Rusija.

F.L: U ovakvim situacijama državnik ne daje jednoznačne izjave. Putin kaže da nema izravnih prijetnji. Međutim, to ne znači da ne postoje indirektne ili potencijalne prijetnje. Dakle, jačanje obrambene sposobnosti i najava adekvatnog odgovora odnose na hipotetsku situaciju. Jedna je stvar pripremiti se za odgovor na ovakvu vrstu prijetnji, a sasvim druga kada se suočite s izravnom opasnošću i morate odmah reagirati. Putin ne misli da je druga varijanta moguća.

RD: Slažete li se s mišljenjem da je Putin ozbiljno uplašen?

F.L: Ne. Ne vjerujem u tvrdnje da se uplašio. Rekao bih da je Putin pred najvećim izazovom od kada je postao predsjednik države. Aktivnim sudjelovanjem u rješavanju ukrajinske krize od veljače i ožujka Rusija je na sebe preuzela ogroman rizik u velikoj strateškoj igri koja je počela pripojenjem Krima, a nastavila se potonjim događajima. Sada vidimo kako se ova igra dalje odvija - imamo ozbiljne suparnike koji isto vješto povlače svoje poteze. Kao čovjek koji je odgovoran za vođenje te igre i donošenje bitnih odluka Putin se nalazi u vrlo nepovoljnoj poziciji, jer je izložen najsnažnijem vanjskom pritisku - psihološkom, ekonomskom i političkom - a pritom nema saveznika koji bi bezrezervno stao na njegovu stranu.

Dakle, nije se uplašio već se jednostavno našao u vrlo složenoj situaciji. Istovremeno mora nastupati trezveno u odnosu sa Zapadom kako ne bi izazvao još veću izolaciju Rusije, ali i zadovoljiti očekivanja [poslije pripojenja Krima] onog dijela ruske javnosti, inače značajnog i utjecajnog, koji želi podržati sunarodnjake [u istočnoj Ukrajini]. Prema tome, Putin pokušava balansirati između te dvije strane.

RD: Hoće li moći utjecati na proruske snage u istočnoj Ukrajini kako bi se umanjile posljedice aktualne krize?

F.L: Vjerujem da može utjecati na njih. Ipak, nema temelja za mišljenje da to može u potpunosti učiniti. Sva tamošnja [u istočnoj Ukrajini] događanja su kaotična i njihov daljnji tijek se ne može sa sigurnošću predvidjeti. Politički utjecaj je zapravo eufemizam. Zapad traži od Rusije jednu konkretnu stvar, a to je spriječiti dostavljanje pomoći s njenog teritorija.

Ako bi se tako nešto dogodilo ukrajinska vojska bi za kratko vrijeme porazila proruske snage. To je ono što Zapad želi postići. Za Putina je ovakav rasplet nepovoljan i opasan, jer u tom slučaju riskira izgubiti podršku proruskih boraca u istočnoj Ukrajini, kao i građana Rusije koji ih podržavaju - oni bi to doživjeli kao izdaju. Zato, ponavljam, ovo je vrlo osjetljiva pozicija.

RD: Tijekom obraćanja Putin je rekao da Rusija svoju ekonomiju mora zaštiti od rizika - političkih ili onih koji dolaze izvana. Prema Vašem mišljenju, koje ekonomske mjere je imao u vidu?

Više o rusko-američkim odnosima

F.L: Smatram da je pod tim podrazumijevao paket mjera koje trebaju doprinijeti boljoj održivosti ekonomskog modela zemlje. To može biti zamjena uvoza domaćom proizvodnjom ili zasnivanje trgovinskih odnosa s novim partnerima. Ovi koraci su u svakom slučaju potrebni, bez obzira na sankcije. Nema drugih načina za poboljšanje ekonomske bilance, budući da Rusija nema resurse kojima bi nekoga spriječila da slijedi politiku SAD.

RD: Neki stručnjaci vjeruju da Putin treba priznati pogreške i zatražiti oprost za ono što je uradio. Može li se od njega tako nešto može očekivati?

F.L: Ne. Priznavanje krivnje ne dolazi u obzir. Putin ne nastupa u svoje ime, on se nalazi na čelu Rusije. Vlade uglavnom rijetko i nevoljko priznaju krivnju. Na to su prisiljene kad dožive vojni poraz (poput Njemačke i Japana u Drugom svjetskom ratu, iako Japan nije u potpunosti priznao svoju krivnju), ili to čine poslije dugo vremena i uz mnogo oklijevanja.