Zašto SAD kažnjava ruske oružare

Automati i rakete

Na listu sankcija našao se i vodeći ruski vojni brend Kalašnjikov. U siječnju 2014., još prije zaoštravanja odnosa između Rusije i SAD-a u vezi s ukrajinskom krizom, ruska kompanija je potpisala ekskluzivni ugovor za isporuku vatrenog oružja u SAD i Kanadu. Izvoz oružja ruskog koncerna u ove zemlje procjenjuje se na 80 do 200 tisuća komada godišnje. U Sjedinjene Države se pod markom Izhmash isporučuju prije svega sportske puške, lovački karabini i sačmare, među njima i puška Sajga za policijske jedinice. U koncernu Kalašnjikov kažu da su isporuke u SAD s aspekta brenda stvar prestiža. Osim u SAD, koncern isporučuje svoje proizvode u 27 zemalja, među kojima su Velika Britanija, Italija, Njemačka i Norveška.

U SAD-u porasla potražnja za Kalašnjikovom nakon objave sankcija Rusiji

NPO Bazalt, NPO Mašinostroenija, Projektantski biro mašina alatlika - poduzeća koja su ušla u listu sankcija - poznati su po isporukama ruskog naoružanja u Siriju. Prva firma proizvodi protutenkovske mobilne komplekse, a NPO Mašinostroenija je Damasku isporučilo mobilne obalske raketne sisteme Bastion s nadzvučnim krstarećim raketama Jahont. A Projektantski biro mašina alatlika je u Siriju isporučivao protuavionske raketno-topovske sisteme Pancir-S1. 

Profesor Akademije vojnih znanostiVadim Kozjulin u američkim sankcijama ne vidi realnu politiku. „Moskva ne sudjeluje u događajima u Ukrajini, a i u situaciji oko Sirije ograničavala se na političke mjere“, kaže. Prema njegovom mišljenju, odluka Ministarstva financija SAD-a je utemeljena isključivo na ekonomskim motivima. Prema podacima Stockholmskog instituta za strateška istraživanja (SIPRI), Rusija zauzima drugo mjesto u svijetu po obimu izvoza naoružanja i vojne tehnike. Prema rezultatima za 2013. vrijednost izvoznih prodaja naoružanja i vojne tehnike iznosila je 13,2 milijarde dolara. A početkom veljače 2014. paket izvoznih narudžba za ruske proizvode vojne namjene dostigao je 40 milijardi dolara. Pritom Moskva aktivno osvaja nova tržišta koja su ranije u potpunosti bila orijentirana na SAD, kao što je Latinska Amerika. Tako su posljednjih godina Venezuela i Brazil postali strateški partneri u oblasti vojno-tehničke suradnje s Rusijom, isto kao što su Kina, Indija i Alžir. 

Titanijum i motori

Prema riječima Vadima Kozjulina, lista ruskih kompanija koje su pod udarom sankcija State Departmenta i Ministarstva financija SAD-a ne mijenja se iz godine u godinu: koncern Kalašnjikov, korporacija Uralvagonzavod, državni obrambeni koncern Almaz-Antej, NPO Bazalt (u sastavu korporacije Rosteh), Koncern Radio-elektronske tehnologije, koncern Sozvezdie, NPO Mašinostroenija, Projektantski biro mašina alatlika. Recimo, SAD je tijekom 2006. uveo sankcije protiv Rosoboroneksporta i kompanije Suhoj zbog suradnje s Iranom i Venezuelom. Tada je Moskva Teheranu isporučila protuavionske raketne sisteme Tor. A Suhoj je Caracasu prodao 24 lovca Su-30MK2. Ali, pola godine kasnije sankcije su bile ukinute. Posebno kada se ispostavilo da američki Boeing kupuje 40% titanija koji je potreban za proizvodnju najnovijeg aviona Boeing 787 od VSMPO-Avisma koji se nalazi pod kontrolom Rosteha (podčinjen je i Rosoboroneksportu). Situacija je uspiešno riješena tijekom susreta šefa američkog zrakoplovnog giganta s Vladimirom Putinom u Moskvi. Uoči uvođenja novih sankcija, tijekom održavanja avio-svemirskog salona Farnborough International Airshow 2014. šef kompanije je požurio preduhitriti situaciju, izjavivši da Boeing traži zamjenu za ruski titanij, iako ga se 'ne bi želio odreći'. U razdoblju od 2013. do 2018. realizacija ugovora s kompanijom Boeing korporaciji VSMPO-Avisma treba donijeti 1,5-2 milijarde dolara. Ne zna se koliko će Boeing izgubiti od prekida suradnje.

Više o rusko-američkim odnosima

U kontekstu otežanih odnosa s kompanijom Boeing, korporacija VSPO-Avisma je proširila suradnju s drugim partnerom. To je europski Airbus koji također kupuje ruski titanij za svoje avione. Prema novom ugovoru, ruska kompanija će biti isporučitelj presanih ploča i bočnih panela za motore najnovijih putničkih aviona A320neo. Avion A320neo (New Engine Option) predstavlja usavršenu verziju aviona iz porodice A320 s novim motorom. Za avione su predviđena dva tipa: europski CFM International LEAP-X i američki Pratt & Whitney PW1100G. Pritom se motor PW1100G ne isporučuje samo za europski suvremeni putnički avion, već i za ruski avion MS-21. Ruska korporacija Irkut, koja razvija MS-21, ne pravi samo putnički avion, već je i djelimično financirala pravljenje motora PW1100G. Prema riječima Mihaila Pogosjana, direktora Ujedinjene kompanije za proizvodnju aviona (OAK), za ovaj avion ima već 180 preliminarnih narudžba (čitavo tržište se procjenjuje na tisuću aparata). U ovoj situaciji je zamjenik minstra industrije i trgovine Jurij Sljusar već izjavio da će Rusija stvar predati sudu u slučaju da isporuke motora budu onemogućene.