Putin obećao da će utjecati na ukrajinske pobunjenike

Zasjedanje Vijeća sigurnosti Rusije, koje je održano 22. lipnja, bilo je neočekivano za skeptike reakcionare. Predsjednik Vladimir Putin je umjesto prijetnji i optužbi na račun Zapada izjavio da nema izravnih vojnih prijetnjih za Rusiju, te da će ''odgovarajuće i sustavno'' reagirati na nastale probleme. Ruski predsjednik je obećao da će i doprinijeti uspostavi mira u Ukrajini, utjecati na pobunjenike koji se bore protiv vlasti u Kijevu.

''Pozivaju nas da izvršimo utjecaj na dobrovoljce na jugo-istoku. Naravno, napravit ćemo sve što je u našoj mogućnosti'', izjavio je Putin. 

Ujedno predsjednik je dao do znanja da Rusija ne misli kapitulirati pred Zapadom. Prema njegovim riječima, neće dopustiti na svojem teritoriju nikakve ''obojene revolucije'' te da će napraviti sve što može kako bi zaštitila vlastiti suverenitet.

''U svijetu se sve češće čuje jezik ultimatuma i sankcija'', ''sam pojam državnog suvereniteta je nejasan'', ''države koje pokušavaju provesti neovisnu politiku se destabiliziraju'', Putin je nabrojao osnovne izazove s kojima se Rusija mora suočiti.

Rusija podržala rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o rušenju Boeinga 777 Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je odlučilo da prihvaća rezoluciju o obaranju Boeinga zrakoplovne kompanije Malaysia Airlines na istoku Ukrajine. Dokument ''najodlučnije'' osuđuje akcije koje su dovele do rušenja zrakoplova, te traži da se provede svestrana i neovisna istraga tragedije ''u skladu s glavnim principima međunarodnog civilnog zrakoplovstva''.

To nepostojanje izravnih opasnosti, međutim, nipošto ne znači da ne postoje indirektne. O njima se ruski predsjednik ovako izjasnio: ''Odgovarajuće i usklađeno ćemo reagirati na približavanje NATO-ove vojne infrastrukture našim granicama, obratit ćemo pozornost na širenje globalne proturaketne obrane i povećanje strateškog nenuklearnog visokopreciznog oružja''.

Kako je izjavio u intervjuu za Ruski vjesnik Aleksej Arbatov, dopisni član Ruske akademije znanosti, u Putinovom govoru podcrtava se važnost suvereniteta države, ali ni jedna riječ nije iznesena o pravu naroda na samoodređenje.

''Rusija želi poštivati teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i Putin će napraviti sve što može da se sukob riješi mirnim putem. Te će, kako je rekao, utjecati na dobrovoljce kako bi oni osigurali rad međunarodnih stručnjaka u zoni u kojoj je srušen Boeing i izašli na pregovore o smirivanju sukoba s Kijevom'', rekao je Arbatov.

Stručnjak je naglasio da Rusija, prema Putinovim riječima, ne osjeća danas vanjsku vojnu opasnost. Ipak postoje teme koje ju uznemiravaju. Radi se o SAD-u i NATO-u te njihovim sistemima proturaketne obrane u Europi. No predsjednikov ton je bio mirniji u odnosu na to kako je o tome ranije pričao.

Arbatov je naglasio da SAD nije započeo govoriti o svojoj odluci da započne četvrtu fazu širenja sistema proturaketne obrane u Europi, što je jako uznemiravalo rusku stranu.

''SAD se nije vratio na taj plan. Ne obnavlja se politika suzdržavanja koja pretpostavlja širenje novih vojnih baza, premještanje vojske, sve ono što podsjeća na vrijeme 'hladnog rata'. Zbog toga je Putin imao smireni ton. Smatram da ruski predsjednik nije čak ni protiv obnove dijaloga o kontroli oružja'', dodao je stručnjak.

Prema riječima Gleba Pavlovskog, predsjednika Fonda za učinkovitu politiku, ''Putin zauzima jako umjerene, razumne linije ako se uzmu u obzir nastali problemi. Kako je istaknuo stručnjak u intervjuu za novine Moskovski komsomolec, ruska vlast trenutno percipira međunarodnu izolaciju kao prijetnju te pokušava smiriti krizu. ''Ta tendencija vidjela se već neko vrijeme. No sad je Putin izjavio da je spreman utjecati na dobrovoljce. Mogu reći da se tako nešto prvi put dogodilo'', podcrtao je politolog.

Sergej Karaganov, dekan na Fakultetu svjetske ekonomije i politike, izjavio je da Putinov nastup nosi pomirljiv karakter. Svjedoči o tome da ''Rusija neće ići na daljnju eskalaciju sukoba'', a to je ''poruka svima, pa i birokratskim elitama''.