Rusija i Latinska Amerika potrebne jedna drugoj

„Vrlo je indikativna činjenica da je Vladimir Putin našao mogućnost da čitav tjedan izdvoji za putovanje u ovu regiju“, istaknuo je za Ruski vjesnik Vladimir Davidov, direktor Instituta za Latinsku Ameriku Ruske akademije znanosti. „Reklo bi se da je to nedopustiv luksuz u trenutku kada se blizu ruskih granica rasplamsava vrlo duboka kriza. Pa ipak, takva turneja je sada aktualna kao nikada ranije. Zapad pokušava satjerati Rusiju u 'ukrajinsku zamku', a ona demonstrativno pokazuje da bez ikakvih problema može povratiti stare i steći nove saveznike.“

Ova posjeta je pokazala da su Rusija i Latinska Amerika potrebne jedna drugoj. Recimo, Rusija je Kubi, od koje je prošlog petka počela Putinova turneja, otpisala 90% duga koji potječe još iz sovjetskog doba, što ukupno iznosi 31,7 milijardi dolara. Ostalih 10% će Kuba vraćati tijekom deset godina i taj novac će biti reinvestiran u kubansku privredu. Ruske kompanije će se pridružiti geološkim ispitivanjima na kubanskom šelfu, kao i izgradnji hidroelektrane i prometnog čvorišta, a sudjelovat će i u modernizaciji pomorske luke i stvaranju specijalne ekonomske zone.

U Nikaragvi, gdje je Putin doputovao u nenajavljenu posjetu, razmotrene su perspektive višestrane suradnje s Moskvom. Predsjednik Daniel Ortega je bez imalo preuveličavanja okarakterizirao blic-posjetu ruskog kolege kao povijesnu. Putin je obećao Ortegi da će razmotriti pitanje izvoza pšenice iz Rusije „u cilju zadovoljavanja nasušnih potreba“. Osim toga, Rusija će opskrbiti Nikaragvu poljoprivrednom tehnikom i odgovarajućim resursima za servisiranje, a možda će na njenom teritoriju razmjestiti i zemaljske stanice sistema GLONASS. Najvažnije je, međutim, to što će sudjelovati u izgradnji Velikog međuoceanskog kanala koji pretendira da postane alternativa Panamskom kanalu. 

Strateški partneri

Susreti ruskog predsjednika s liderima Argentine i Brazila bili su još sadržajniji. Prema Putinovim riječima, danas je Argentina jedan od vodećih partnera Rusije u Latinskoj Americi. „Naše zemlje nastupaju sa sličnih pozicija po pitanju ključnih međunarodnih problema, zajednički brane principe višepolarnog svijeta, ravnopravnost, uzajamno poštivanje i nedjeljivost sigurnosti“, istaknuo je ruski lider u Buenos Airesu. Predsjednica Cristina Elisabet Fernández, jedan od malobrojnih svjetskih lidera, ispoljila je solidarnost s ruskim stavom prema Krimu. Javno je prekorila Zapad zbog primjene dvostrukih standarda prema referendumima na Krimu i na Falklandskim otocima (koje Argentina naziva Malvini).

Što je postigla Rusija na Summitu BRICS-a u Brazilu Na Summitu BRICS-a održanom u Brazilu doneseno je nekoliko važnih odluka, među kojima i odluka o osnivanju nove Razvojne banke i zajedničkog monetarnog fonda koji će biti pandan MMF-u. Kako je na Summitu izjavio ruski predsjednik Vladimir Putin, ovi projekti osigurat će neovisnost zemalja BRICS-a od financijske politike zapadnih država.

Na pregovorima u Buenos Airesu razmotreni su zajednički projekti u energetici, prometu, civilnom zrakoplovstvu, zdravstvu i korištenju svemira u miroljubive svrhe. Potpisani su međuvladini sporazumi u oblasti nuklearne energetike i sudske prakse, kao i sporazum između ministarstava u sferi medija.

Posjeta Brazilu, pored predaje Rusiji štafete domaćina Svjetskog prvenstva u nogometu 2018. i sudjelovanja na dvodnevnom summitu BRICS-a, imala je i ozbiljan ekonomski dodatak. Naime, potpisan je značajan paket dokumenata u sferi energetike, zrakoplovstva, vojnotehničke suradnje i carinske djelatnosti, kao i memorandum o razmještanju stanica sistema GLONASS.

Pa ipak, oba predsjednika su izrazila nezadovoljstvo stanjem rusko-brazilske trgovine, iako ona po obimu premašuje promet robe Rusije s drugim zemljama regije. Ruski biznis u Brazilu još uvijek nije dovoljno poznat, a izvoz i uvoz su slabo diversificirani. I naposljetku, još uvijek je bolna točka sistem novčanih transakcija, kao i investicijska i znanstveno-tehnička suradnja.

Tijekom posjete Brazilu Putin se sreo i s predsjednicima 11 zemalja Južne Amerike, dok je s liderima Venezuele, Urugvaja i Bolivije Nicolásom Madurom, Joseom Mujicom i Evom Moralesom vodio bilateralne razgovore. Rezultati susreta su još jednom potvrdili da su Rusija i Latinska Amerika krajnje zainteresirane za unapređivanje suradnje.