Odlučujući trenuci sukoba na istoku Ukrajine

Miting podrške Donjeckoj Narodnoj Republici na Trgu Lenjina u Donjecku (6. srpanj). Izvor: ITAR-TASS

Miting podrške Donjeckoj Narodnoj Republici na Trgu Lenjina u Donjecku (6. srpanj). Izvor: ITAR-TASS

Tijekom vikenda ukrajinska vojska osvojila je uporište proruskih dobrovoljaca na istoku zemlje – grad Slavjansk, kao i gradove u njegovoj okolini. Nema osnova za pretpostavke da vojska neće nastaviti svoj pohod ka samom Donjecku. Stručnjaci ističu da bi opsada ovog grada uz primjenu artiljerije i zrakoplovstva dovela do humanitarne katastrofe i prouzročila ogroman broj žrtava među civilnim stanovništvom.

Prema priopćenjima predstavnika samoproglašene Donjecke Narodne Republike, dobrovoljačka vojska je u subotu u zoru uspjela probiti obruč oko Slavjanska i povukla se u susjedni grad Kramatorsk, a potom u Donjeck. Prema njihovim izjavama, povlačenje iz grada pod opsadom bio je „taktički manevar koji je potreban za koncentraciju snaga i uspješnu obranu Donjecka“.

Podsjetimo da su tijekom dvomjesečne opsade grada, u kojem živi 110 000 stanovnika, ukrajinski vojnici obustavili opskrbu namirnicama, te isključili struju i vodu. Kako prenosi ruski list Kommersant, pozivajući se na izjave stanovnika Slavjanska, Nacionalna garda je u gradu provodila racije s ciljem da otkrije potencijalne diverzante i locira osobe koje surađuju s dobrovoljcima.


Hoće li doći do bitke za Donjeck?

Kako je napomenuo neovisni ukrajinski politolog Dmitrij Ponamarčuk, malo je vjerojatno da će kijevske vlasti obustaviti borbena djelovanja nakon osvajanja jednog od ključnih centara dobrovoljačke vojske.

Zlatna jesen ruskih umjetnika
Predsjednik Ukrajine Petar Porošenko krajem lipnja potpisao je Sporazum o pridruživanju s EU. Budući da Ukrajina sada u zemlje Carinske unije izvozi visokotehnološku robu, a u EU samo sirovine, odluka o pojačanju lošije strane vanjske suradnje izgleda vrlo čudno. Pa ipak, za nju postoji objašnjenje i ono se vidi ako se bolje zagledamo u klupko interesa SAD-a, EU, Rusije i same Ukrajine.

„Ne treba zaboraviti da se u okruženju predsjednika nalazi utjecajna grupa pristaša čvrste politike. Čak i ako bi Porošenko htio pristati na kompromis, popustiti i primijeniti polovične mjere, ovi ljudi mu to ne bi dopustili, posebno ne u ovom trenutku“, rekao je Ponamarčuk.

Ovaj stručnjak je istaknuo da bi opsada Donjecka uz primjenu artiljerije i zrakoplovstva dovela do humanitarne katastrofe i prouzročila ogroman broj žrtava među civilnim stanovništvom. Zato će se bitka za osvajanje centra otpora vjerojatno voditi po scenariju Slavjanska: opsada s prekidom komunikacijskih veza, obustavljanje opskrbe grada namirnicama i evakuacija civilnog stanovništva.

Kako ističe neovisni vojni stručnjak Viktor Litovkin, ukrajinska vojska je osvojila Kramatorsk zahvaljujući tome što su stanovnici grada odbili podržati proruske snage otpora i grad izložiti minobacačkoj vatri Nacionalne garde.

„Ista situacija bi se mogla ponoviti i u Donjecku: ljudi mogu odbiti podržati otpor dobrovoljačke vojske i radije se odlučiti na bezuvjetnu predaju grada ukrajinskoj vojsci. U široj perspektivi jasno je da snage otpora ne mogu pobijediti državnu mašineriju, koja je brojčano nadmoćna i tehnički opremljenija“, rekao je Litovkin.

Prema njegovom mišljenju, Kijev planira ići do kraja i jedini način da se spriječi krvoproliće je  pojačati politički pritisak od strane Pariza, Berlina i Moskve.

„Mirovni sporazum između centralne države i republika može biti potpisan po ugledu na Hasavjurtski mirovni sporazum iz 1996. između Ruske Federacije i Čečenije. Nakon sporazuma državna vojska je napustila teritorij Republike, a Čečenija je de facto postala neovisna država sa svojim predsjednikom, granicama i vojskom. Sporazum je označio kraj Prvog čečenskog rata“, objasnio je Litovkin.

Sljedeća etapa pregovora je već više puta odlagana. A nakon priopćenja o osvajanju Slavjanska, kontakt grupa za Ukrajinu je dala izjavu o tome da je potrebno da se hitno poduzmu konkretne mjere kako bi se kriza riješila mirnim putem i  zato je potrebno da se što prije održi sljedeća runda konzultacija.


Situacija na granici s Rusijom

Kako su priopćili ruski carinici, iz pravca samoproglašene Luganske Republike redovno dopiru pucnji i mitraljeski rafali, a minobacačka paljba doseže do teritorija Rusije. Tako je u petak ujutro nekoliko projektila eksplodiralo na graničnom prelazu Novošahtinsk u Rostovskoj oblasti. Prije oko dva tjedna tamo je uslijed sličnog incidenta već ranjen ruski carinik.

Prema riječima svjedoka, jedna od mina je eksplodirala na prometnoj traci, gde je nastao krater promjera pola metra. Na sreću, u tom trenutku se tu nisu nalazila vozila, tako da su žrtve izbjegnute.

Ranije je zbog paljbe na teritoriju Ukrajine zatvoreno nekoliko ruskih graničnih prijelaza. Tako je granična uprava obustavila rad na prijelazima Donjeck, Veselo-Voznesenka i Kujbiševo.