Koji su perspektivni sektori za suradnju Rusije i Hrvatske?

Izvor: Shutterstock/Legion Media

Izvor: Shutterstock/Legion Media

Značajan dio trgovinskog prometa Rusije i Hrvatske čini izvoz ruskih energetskih resursa koji bi se mogao povećati u slučaju realizacije projekta Južni tok. Međutim, prema riječima stručnjaka, u dogledno vrijeme pojavit će se novi perspektivni sektori za suradnju dviju država, uključujući bankarske i turističke usluge.

Međusobni interes

Prema riječima stručnjaka, odnosi Hrvatske i Rusije tek se počinju razvijati. „Ekonomski odnosi Rusije i Hrvatske trenutno se nalaze na vrlo skromnoj razini“, govori Vasilij Uharskij, makroekonomski analitičar kompanije UFS IC. Prema njegovim riječima, ruski krupni biznis u Hrvatskoj gotovo ne postoji. Jedan od rijetkih primjera je naftna kompanija Lukoil, koja ima mrežu od 48 benzinskih pumpi i naftnih terminala u Hrvatskoj. Pritom je u 2000-im godinama istovremeno propalo nekoliko krupnih zajedničkih projekata ruskih investitora u Hrvatskoj. Kao prvo, kako govore stručnjaci, razlog tome je nepostojanje političke podrške hrvatske vlade. To se tiče prije svega plana za integraciju naftovoda Družba i hrvatske Adrie, te kupovine metalurgijskih poduzeća u Splitu i Sisku od strane ruskih kompanija Turbo Impexa i Mečela. Kao drugo, ruski milijarderi Vladimir Evtušenko i Ara Abramjan nisu mogli, zbog nepoznavanja hrvatskih zakona, realizirati ogromne razvojne projekte na otocima Mljet i Krk.

Rusija je zainteresirana za ulaganja u hrvatski energetski sektor
Prvi čovjek Gazproma Aleksej Miller stići će u Zagreb. Miller bi se trebao sastati s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem, a osim istraživanja nafte i plina na Jadranu, vjerojatno je kako će tema razgovora biti i INA-a.

Uzevši sve zajedno, opseg ruskih investicija u Hrvatskoj od 1993. do 2011. iznosio je, prema podacima Instituta za slavistiku pri Ruskoj akademiji znanosti, samo 230,8 milijuna dolara. Do 2008. trgovinski promet je narastao do 3,2 milijarde dolara, no već je sljedeće godine, na pozadini ekonomske krize, pao na 1,7 milijardu eura. Pritom su tu sumu uglavnom osiguravali ruski proizvođači i dobavljači energenata, iako je bilo i drugih primjera. Konkretno govoreći, Rusija je u 2008., u sklopu podmirenja duga SSSR-a, isporučila Hrvatskoj helikoptere Mi-17 za iznos od 65 milijuna dolara, te opremu za termoelektranu u Sisku. „Ključni čimbenik zbog kojeg je hrvatska ekonomija slaba je i dalje visoka ovisnost o uvozu energenata, deficit investicija, veliki problemi u provedbi modernizacije, te niska proizvodnja i visoka razina nezaposlenosti“, govori Maksim Kljagin, analitičar kompanije Finam Menedžment.

 

Perspektive razvoja

Prema riječima Vasilija Uharskog, glavna poteškoća u rusko-hrvatskim odnosima je to što su oni usmjereni na izvoz ruskih energenata u Hrvatsku. Oko 75% trgovinskog prometa među državama iznosi ruski izvoz energenata. Štoviše, Hrvatska zauzima drugorazredni položaj u glavnom regionalnom projektu Južni tok – preko njezinog teritorija proći će samo jedan krak glavnog puta.

Primjeri hrvatskih investicija ili isporuka u Rusiju postoje, no možemo govoriti jedino o pojedinačnim slučajevima. U Kalinjingradskoj oblasti – ruskoj enklavi na Baltičkom moru – rade dvije tvornice hrvatskog biznismena Stefana Vlahovića, koje proizvode polusmrznute proizvode od piletine. Smatra se da je taj projekt najveća privatna investicija iz Hrvatske u Rusiji te da je donio ruskoj ekonomiji 27,6 milijuna dolara. Osim toga, od 1993. do 2009. na hrvatskim brodogradilištima izgrađen je za Rusiju 41 brod s nosivosti od 1,58 milijuna tona. 

Hoće li mjere Ministarstva turizma Hrvatske vratiti Ruse na Jadran?
Grupa ruskih novinara susrela se u Istri s ministrom turizma Hrvatske i predstavnicima lokalnog turističkog biznisa.

Trenutno ipak postoje primjeri novih pokušaja sudjelovanja ruskih investitora u hrvatskoj ekonomiji. U siječnju 2013. hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je da su mogućnosti za povećanje rusko-hrvatske suradnje velike u sferi turizma, metalurgije, prehrambene industrije i energetike. Konkretno govoreći, u siječnju 2014. pisalo se da ruske kompanije razmatraju mogućnost kupovine 49,1% udjela u hrvatskoj naftnoj kompaniji INI. Vrijednost kompanije iznosi oko 6,5 milijardi dolara. Potom je najveća ruska banka – državni Sberbank – odlučila izaći na hrvatsko kreditno tržište. U travnju 2014. Sberbank je dao hrvatskoj grupi Agrokor Ivice Todorića sindicirani kredit na sedam godina u iznosu od 600 milijuna eura. Na taj će način Agrokor, jedna od najvećih privatnih kompanija u regiji Središnje i Istočne Europe, refinancirati obaveze.

Struktura rusko-hrvatske suradnje može se ozbiljno izmijeniti u budućnosti. Prema riječima Vasilija Uharskog, sfera nekretnina i turistički sektor su najprivlačniji za ruske investitore u Hrvatskoj. „Država je članica Europske unije od 2013. godine, i to je dodatni plus za potencijalne investitore“, govori stručnjak. Kako ističe Vasilij Uharskij, osim tradicionalnih poslovnih ideja postoji, recimo, i prilično jedinstvena poslovna ideja o preradi slatkovodne i morske ribe.