Kako se danas živi na Krimu?

Turizam je na Krimu oduvijek bio jedna od najprofitabilnijih djelatnosti. Nakon ulaska Krima u RF, legalizacija rada turističkih objekata bit će neizbježna. Izvor: Konstantin Chalabov / Ria Novosti

Turizam je na Krimu oduvijek bio jedna od najprofitabilnijih djelatnosti. Nakon ulaska Krima u RF, legalizacija rada turističkih objekata bit će neizbježna. Izvor: Konstantin Chalabov / Ria Novosti

Prošlo je više od tri mjeseca otkako je Krim ušao u sastav Ruske Federacije. Novinarka Ruskog vjesnika Žana Lokotkova posjetila je Krim da bi saznala koliko se izmijenio život lokalnog stanovništva nakon uvođenja rublja i ruskog zakonodavstva. Nekima je život ostao isti, neke su dobre stvari natjerale na neugodne odluke, a neki su se doslovno preporodili.

Lipanj je i na Krimu je +25 stupnjeva u hladu. Zaustavljamo se na benzinskoj pumpi na jednom od glavnih krimskih puteva, koji spaja najveće gradove poluotoka. Vozač stare Lade Priore toči benzin i žmirka zbog jakog sunca. Na zadnjem sjedištu automobila su maleni sanduci puni krupnih jagoda. „Ove godine su jagode toliko rodile da ih prodajem jeftinije nego ranije, u prosjeku za 1 i pol dolar, umjesto za 2 i pol ili 3 i pol“, žali se vozač. Kaže da se zove Rašid i da je Krimski Tatarin porijeklom iz stepskog dijela poluotoka. Njegova obitelj se već 20 godina bavi otkupom i prodajom voća. Svakodnevno, rano izjutra, Rašid obilazi sela i ostavlja prazne sanduke koje nekoliko sati kasnije ponovno preuzima napunjene slatkim jagodama. Tako dnevno otkupi do tonu jagoda. U njegovom poslu računica je jednostavna: jagode otkupljuje za 50 do 80 centi po kilogramu, a zatim ih prodaje trgovcima na veliko u većim gradovima po 3 do 5 puta višoj cijeni. „Na tržnicama se plaća samo u rubljama, cijene u grivnama govorimo po navici, a ja za svaki slučaj, za ‘crne dane’, čuvam novac u eurima“, priča Rašid. Otkako je Krim postao dio Ruske Federacije u Rašidovom životu se gotovo ništa nije promijenilo: i dalje otkupljuje voće na veliko i najgore što u se njegovom poslu može dogoditi je suša ili slab rod voća. Rašidova obitelj, kao i mnogi drugi Krimljani, u doslovnom smislu živi od zemlje. Za Rašida bi se, u nekom širem smislu, moglo reći da je predstavnik malog biznisa koji čini temelj krimske ekonomije. 


Turizam je u ekspanziji
 

Na Krimu su trenutno u najboljem položaju oni koji su prešli u rusku državnu službu. Njihove plaće su sada tri do četiri puta veće nego prije.

Sasvim je razumljivo što trenutno na Krimu u svim sferama biznisa ima nedoumica i turbulencija: pravna lica moraju se preregistrirati, proučiti poreski sistem RF i otvoriti račune u ruskim bankama. Prije nekoliko mjeseci sve ovo je izazvalo dosta problema, ali do sada je na Krimu otvoreno već 300 filijala ruskih banaka (usporedbe radi, prije referenduma na poluotoku je radilo 900 filijala).

„Ranije smo poslovali preko predstavništva u Kijevu. Uz posredovanje ukrajinske kompanije sklapali smo ugovore o putovanjima u zdravstveno-rehabilitacijske centre i sanatorijume na Krimu“, priča Aleksej Visokanov, predsjednik kompanije Multitur (specijalizirane za turističke aranžmane u zemljama ZND-a). Njegova kompanija posluje s Krimom od 1997. „Sada možemo surađivati izravno. Međutim, iako smo ranije ugovore sklapali preko posrednika, bilo je jednostavnije jer nam je po ukrajinskim zakonima trebalo manje dokumenata nego sada po ruskim. Kada smo počeli surađivati bez posrednika, nitko od kolega s Krima nije točno znao kakva treba biti forma ugovora, ali su na kraju svi prihvatili naše uvjete“.

Turizam je na Krimu oduvijek bio jedna od najprofitabilnijih djelatnosti. Mnogi vodeći turistički operateri, koji nude kvalitetan odmor po povoljnim cijenama, vide perspektivu u predstojećoj legalizaciji turističke ponude na Krimu. Budući se svi trude privući turiste, na gubitku će biti vlasnici malih hotela koji nisu registrirani i nude nedovoljno kvalitetne usluge.

Rusija uvodi 'offshore' zonu na Krimu
Ruske vlasti su na Krimu uspostavile rekordno nisku poreznu stopu na dodanu vrijednost (PDV), na razini offshore zona poput otoka Jersey. Rusija na taj način planira na poluotok privući strane, ali i domaće investitore koji vraćaju svoj novac iz inozemstva u Rusiju.

Jedan od njih je Nikolaj, koji ima mali hotel od samo šest soba na jugozapadu krimskog poluotoka, u blizini Sevastopolja, u selu Uglovoje. Do sada je radio nelegalno i nije plaćao porez. 

„Sada više ne mogu reći da su u svih šest soba smješteni ‘prijatelji’. Ta priča više nije uvjerljiva“, priznaje Nikolaj, očekujući kontrolu turističke i poreske inspekcije. Osim toga, u neposrednoj blizini je nedavno otvoren udoban pansion s bazenom Atelika Tavrida. Nikolaj je prisiljen razmišljati o prodaji malog hotela jer će legalizacija rada turističkih objekata na Krimu biti neizbježna.

Za budućnost svog posla zabrinuti su i drugi sitni poduzetnici. Recimo, vlasnici malih prodavnica. „Najveći problem su dozvole za prodaju alkoholnih pića. Stare ukrajinske dozvole vrijedit će samo do kraja 2014. Meni je dozvola istekla još u travnju i nema načina da je produljim“, kaže Sergej, vlasnik nekoliko dragstora. „Rusko zakonodavstvo je fleksibilnije kada je riječ o porezima na promet, ali su neki drugi propisi strožiji: alkohol se ne smije prodavati nakon 23:00. Sada ne znam što raditi.“ Pa ipak, Sergej i njegove kolege su na dobitku zbog prelaska s grivne na rublju. Pošto i dalje ima problema sa sitnim novcem, trgovine su zaokružile cijene naviše. Prodavači unaprijed upozoravaju da ne mogu vratiti sitniš kupcima novina i drugih sitnica. 


Rastu i cijene i plaće

Cigarete se još uvijek prodaju sa starim ukrajinskim akciznim markicama i jeftinije su za 15-20% nego u susjednom Krasnodarskom kraju. Ovog proljeća je zbog toga izbio mali rat među preprodavačima cigareta. „U veljači i ožujku ove godine ljudi su dolazili iz Stavropolja, stavljali u automobile gajbe piva i kartone cigareta i istog dana se trajektom vraćali nazad“, prisjeća se Aleksej Visokanov.

Što je Rusija napravila na Krimu za mjesec dana?
Od sredine ožujka, otkad je Krim postao dio Rusije, na poluotoku su narasle mirovine, pojeftinili su letovi iz Rusije, te je razrađen projekt stvaranja zone kockarnica.

Asortiman u supermarketima je gotovo isti kao i ranije, s tom razlikom što je sve manje ukrajinskih bombona. Istina, mnogi stanovnici Krima su, očekujući dolazak ruskih trgovinskih lanaca, za svaki slučaj napravili zalihe namirnica s dugim rokom trajanja (šećer, brašno, tjestenina). „Naizgled, sve je u redu, ali je izbor tjestenina sve lošiji“, kaže kupac u lokalnoj samoposluzi „Сiльпо“. „Ako kod nas dođe ‘Azbuka ukusa’ [ruski lanac samoposluga s proizvodima premijum klase - op. red.], bit će veći izbor tjestenine, ali neću moći platiti 4 i po dolara za artikl.. Mislim da će na jesen sve poskupjeti“, pesimistički zaključuje kupac. Meso je već poskupjelo, pa sada kilogram filea košta oko 10,4 dolara. „Cijena je skočila zato što nam je meso stizalo s istoka Ukrajine, iz Luganska, gdje su mnoge farme zatvorene zbog oružanih sukoba“, nastavlja kupac.

Prije nego što je Krim ušao u sastav Ruske Federacije cijene voća i prosječne potrošačke košare bile su niže 15-20%, ali su i plaće bile mnogo manje. Recimo, mjesečna plaća zaposlenog u ukrajinskoj policiji iznosila je oko 3 500 grivni ili 356 dolara. Upravo toliku plaću je u siječnju dobio Mihail, koji je radio kao policajac. Do mirovine mu je ostalo samo tri mjeseca. Međutim, u travnju je Mihailu ponuđeno prijeći u rusku policiju uz znatno veću platu, čak 1 760 dolara, naravno, ukoliko dobije dozvolu za rad. Mihail se obradovao: „Mislio sam da ću u mirovinu, ali onda sam shvatio da još nisam tako star!“ Nije jedini: na Krimu su trenutno u najboljem položaju oni koji su prešli u rusku državnu službu. Njihove plaće su sada tri do četiri puta veće nego prije. Usporedbe radi, ranije su plaću od oko 500 dolara imali samo šefovi u bankama.

Krimljani vole reći: „Ako ti je dan život, proživi ga na Krimu“. U svakom slučaju, u ožujku ove godine na Krimu se mnogo toga promijenilo, a stanovnici poluotoka će uskoro moći procijeniti koliko se njihov život promijenio nabolje.