Izvor: mid
U Moskvi je od 30. lipnja do 3. srpnja održana konferencija veleposlanika i stalnih predstavnika Ruske Federacije. Glavni događaj foruma bio je govor predsjednika Vladimira Putina. Ti nastupi šefa države na konferencijama veleposlanika, koji se održavaju jednom u dvije godine, stručnjaci nazivaju „kamertonom“ po kojem Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije „naštimava“ svoj rad.
Nastupajući pred diplomatima, ruski lider nastavio je liniju koju je započeo u proljetnom govoru pred Federalnom skupštinom. Glavna teza ovog govora bila je debakl jednopolarnog modela svjetskog poretka. Prema riječima Putina, sadašnja svjetska politika je sve nepredvidljivija, ponovno nastaju stari sukobi i provociraju se novi: „Na karti ima sve više regija koje kronično trese groznica. Od nedostatka sigurnosti stradava Europa, Bliski i Srednji Istok, Južna Azija, Azijsko-pacifička regija, Afrika“.
Najupečatljiviji primjer je kriza u Ukrajini. Predsjednik je još jednom objasnio razloge zbog kojih je Rusija uvučena u krizu. Podcrtao je da je u Ukrajini nastala opasnost za Ruse, njihov jezik, povijest, kulturu, a osim toga i sigurnost Rusije se našla u opasnom položaju: „Kakvu reakciju su očekivali pritom naši partneri, kako su se odvijali događaji u Ukrajini? Naravno, nismo imali pravo ostaviti stanovnike Krima i Sevastopolja na milost i nemilost ratobornih nacionalista i radikala, nismo mogli dopustiti da nam značajno ograniče pristup akvatoriju Crnog mora...“
Putin je obećao da će Rusija i dalje štititi prava Rusa iza granice, koristeći čitav arsenal sredstava: od političkih do ekonomskih. Nije isključio ni mogućnost provedbe humanitarne operacije. Posljednje su promatrači ocijenili kao otvoreno upozorenje ukrajinskim vlastima, koje su obnovile vojnu operaciju na Jugo-istoku države, gdje uglavnom živi rusofono stanovništvo.
Posebni naglasak ruski predsjednik stavio je na potrebu da se međudržavni odnosi na grade na temelju ravnopravnosti i međusobnog poštivanja: „Onima koji i dalje izjavljuju da imaju isključivo pravo, aktivno se ne sviđa neovisna politika Rusije. Događaji u Ukrajini su to potvrdili. No potvrđeno je da i model uzajamnih odnosa s Rusijom, koji je pun dvostrukih standarda, jednostavno ne funkcionira“.
Moskva zauzima
smjer prema istoku
Nije teško dosjetiti se koju državu je imao Vladimir Putin u vidu, kad je govorio o pretenzijama na izuzetnost. Ipak, govoreći pred diplomatima predsjednik je istaknuo da Rusija ne namjerava „zatvarati“ odnose sa SAD-om. Radi njihovog poboljšanja Washington mora voditi poslove na ravnopravnoj osnovi. „Moguće je i treba tražiti dodirne točke, vidjeti jedno u drugom ne samo konkurente, već i partnere“, naglasio je šef države.
Nešto optimističnije ruski lider se izjasnio po pitanju razvoja kontakata s Europom: „Europa je naš prirodni i najvažniji trgovinsko-ekonomski partner. Težimo k tome da se pojave nove mogućnosti za jačanje poslovne suradnje... Uvijek smo imali reputaciju pouzdanog isporučitelja energetskih resursa, investirali u plinsku infrastrukturu“.
Međutim, sudeći prema Putinovim izjavama, odnosi sa Zapadom i dalje su krajnje složni. Zbog toga Rusija mora obratiti posebnu pozornost na suradnju sa susjedima, prije svega, s Bjelorusijom i Kazahstanom, te s Azijom i Latinskom Amerikom. „Možemo reći da trenutno na međunarodnoj sceni postoji čvrsta rusko-kineska diplomatska veza“, precizirao je Putin.
Kako je istaknuo za Ruski vjesnik Mihail Margelov, predsjednik odbora Savjeta Federacije za međunarodne poslove koji je prisustvovao konferenciji MVP-a, posljednji događaji ubrzali su trežnju Rusije da pojača svoje vanjskoekonomske mogućnosti na račun Istoka. „Upravo 'ubrzali', jer ideja o posjeti Vladimira Putina Kini postojala je puno prije ukrajinske krize. A razni planovi o ekonomskim vezama Rusije s Azijsko-pacifičkom regijom postoje barem već deset godina“, pojasnio je senator. „Rusija je ušla u složeni sistem država Dalekog istoka i Jugo-istočne Azije, koristeći se svojim jedinstvenim geopolitičkim položajem između centara svjetske ekonomije. I tu se ne radi o odlasku od Europe, već o geoekonomskoj odluci“.
Aleksandr Konovalov, predsjednik Instituta za strateške ocjene, slaže se s time da će Rusija jačati suradnju s Kinom i državama Azijsko-pacifičke regije. Prema njegovom mišljenju, ne bi bilo svrsishodno istovremeno povećavati negativne emocije prema Zapadu.
„U odnosima sa Zapadom treba početi obnavljati ono što je i jedna i druga strana uništila u proteklim mjesecima. Rusiji nije uopće u interesu da se uvede treća faza sankcija koja će udariti po našim bankama, energetici i obrambenom sektoru. Osim toga, moguća je pojava takvih neočekivanih alijansi, kao što je Rusija-SAD-Iran protiv sunitskih radikala. Nova tendencija je činjenica da je Moskva počela isporučivati u Irak ratne zrakoplove, a da Washington nije izrazio pritom nezadovoljstvo“, istaknuo je Konovalom u razgovoru za Ruski vjesnik.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu