Putin: Rusija će braniti svoje interese u svijetu

Izvor: mid

Izvor: mid

Predsjednik Putin nabrojao je principe nove vanjske politike Kremlja.

U Moskvi je od 30. lipnja do 3. srpnja održana konferencija veleposlanika i stalnih predstavnika Ruske Federacije. Glavni događaj foruma bio je govor predsjednika Vladimira Putina. Ti nastupi šefa države na konferencijama veleposlanika, koji se održavaju jednom u dvije godine, stručnjaci nazivaju „kamertonom“ po kojem Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije „naštimava“ svoj rad. 

Nastupajući pred diplomatima, ruski lider nastavio je liniju koju je započeo u proljetnom govoru pred Federalnom skupštinom. Glavna teza ovog govora bila je debakl jednopolarnog modela svjetskog poretka. Prema riječima Putina, sadašnja svjetska politika je sve nepredvidljivija, ponovno nastaju stari sukobi i provociraju se novi: „Na karti ima sve više regija koje kronično trese groznica. Od nedostatka sigurnosti stradava Europa, Bliski i Srednji Istok, Južna Azija, Azijsko-pacifička regija, Afrika“.

Rusija i Ukrajina: Nagomilani problemi
Napetost u odnosima između Rusije i Ukrajine ne jenjava. Kijev je nakon neuspješnih pregovora Gazproma i Naftogaza iznio prijedlog da se 49% ukrajinskog plinskog transportnog sustava ponudi europskim i američkim tvrtkama kako bi se ograničili planovi Ruske Federacije oko izgradnje Južnog toka. Osim toga, tijekom borbenih djelovanja na jugoistoku Ukrajine nekoliko granata je eksplodiralo na teritoriju Ruske Federacije.

Najupečatljiviji primjer je kriza u Ukrajini. Predsjednik je još jednom objasnio razloge zbog kojih je Rusija uvučena u krizu. Podcrtao je da je u Ukrajini nastala opasnost za Ruse, njihov jezik, povijest, kulturu, a osim toga i sigurnost Rusije se našla u opasnom položaju: „Kakvu reakciju su očekivali pritom naši partneri, kako su se odvijali događaji u Ukrajini? Naravno, nismo imali pravo ostaviti stanovnike Krima i Sevastopolja na milost i nemilost ratobornih nacionalista i radikala, nismo mogli dopustiti da nam značajno ograniče pristup akvatoriju Crnog mora...“

Putin je obećao da će Rusija i dalje štititi prava Rusa iza granice, koristeći čitav arsenal sredstava: od političkih do ekonomskih. Nije isključio ni mogućnost provedbe humanitarne operacije. Posljednje su promatrači ocijenili kao otvoreno upozorenje ukrajinskim vlastima, koje su obnovile vojnu operaciju na Jugo-istoku države, gdje uglavnom živi rusofono stanovništvo.

Posebni naglasak ruski predsjednik stavio je na potrebu da se međudržavni odnosi na grade na temelju ravnopravnosti i međusobnog poštivanja: „Onima koji i dalje izjavljuju da imaju isključivo pravo, aktivno se ne sviđa neovisna politika Rusije. Događaji u Ukrajini su to potvrdili. No potvrđeno je da i model uzajamnih odnosa s Rusijom, koji je pun dvostrukih standarda, jednostavno ne funkcionira“.


Moskva zauzima smjer prema istoku

Nije teško dosjetiti se koju državu je imao Vladimir Putin u vidu, kad je govorio o pretenzijama na izuzetnost. Ipak, govoreći pred diplomatima predsjednik je istaknuo da Rusija ne namjerava „zatvarati“ odnose sa SAD-om. Radi njihovog poboljšanja Washington mora voditi poslove na ravnopravnoj osnovi. „Moguće je i treba tražiti dodirne točke, vidjeti jedno u drugom ne samo konkurente, već i partnere“, naglasio je šef države.

Nešto optimističnije ruski lider se izjasnio po pitanju razvoja kontakata s Europom: „Europa je naš prirodni i najvažniji trgovinsko-ekonomski partner. Težimo k tome da se pojave nove mogućnosti za jačanje poslovne suradnje... Uvijek smo imali reputaciju pouzdanog isporučitelja energetskih resursa, investirali u plinsku infrastrukturu“.

Međutim, sudeći prema Putinovim izjavama, odnosi sa Zapadom i dalje su krajnje složni. Zbog toga Rusija mora obratiti posebnu pozornost na suradnju sa susjedima, prije svega, s Bjelorusijom i Kazahstanom, te s Azijom i Latinskom Amerikom. „Možemo reći da trenutno na međunarodnoj sceni postoji čvrsta rusko-kineska diplomatska veza“, precizirao je Putin.

Osnovana nova unija – Euroazijska ekonomska unija
Predsjednici Rusije, Kazahstana i Bjelorusije – Vladimir Putin, Nursultan Nazarbajev i Aleksandar Lukašenko – potpisali su u Astani u Kazahstanu povijesni dogovor o osnivanju Euroazijske ekonomske unije. EAEU će profunkcionirati 1. siječnja 2015. Do 2025. tri strane bi trebale formirati jedinstveno tržište nafte i plina.

Kako je istaknuo za Ruski vjesnik Mihail Margelov, predsjednik odbora Savjeta Federacije za međunarodne poslove koji je prisustvovao konferenciji MVP-a, posljednji događaji ubrzali su trežnju Rusije da pojača svoje vanjskoekonomske mogućnosti na račun Istoka. „Upravo 'ubrzali', jer ideja o posjeti Vladimira Putina Kini postojala je puno prije ukrajinske krize. A razni planovi o ekonomskim vezama Rusije s Azijsko-pacifičkom regijom postoje barem već deset godina“, pojasnio je senator. „Rusija je ušla u složeni sistem država Dalekog istoka i Jugo-istočne Azije, koristeći se svojim jedinstvenim geopolitičkim položajem između centara svjetske ekonomije. I tu se ne radi o odlasku od Europe, već o geoekonomskoj odluci“.

Aleksandr Konovalov, predsjednik Instituta za strateške ocjene, slaže se s time da će Rusija jačati suradnju s Kinom i državama Azijsko-pacifičke regije. Prema njegovom mišljenju, ne bi bilo svrsishodno istovremeno povećavati negativne emocije prema Zapadu.

„U odnosima sa Zapadom treba početi obnavljati ono što je i jedna i druga strana uništila u proteklim mjesecima. Rusiji nije uopće u interesu da se uvede treća faza sankcija koja će udariti po našim bankama, energetici i obrambenom sektoru. Osim toga, moguća je pojava takvih neočekivanih alijansi, kao što je Rusija-SAD-Iran protiv sunitskih radikala. Nova tendencija je činjenica da je Moskva počela isporučivati u Irak ratne zrakoplove, a da Washington nije izrazio pritom nezadovoljstvo“, istaknuo je Konovalom u razgovoru za Ruski vjesnik.