Rusija je zainteresirana za ulaganja u hrvatski energetski sektor

Nakon što je norveški Spectrum utvrdio pozicije, vrste i zalihe nafte i plina na hrvatskom dijelu Jadrana, Ministarstvo gospodarstva RH otvorilo je natječaj za istraživanje i eksploataciju resursa. Natječaj je u travnju otvorio ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, a tom su se prilikom u Zagrebu okupili predstavnici 40-tak najvećih svjetskih energetskih kompanija, među kojima i predstavnici Exxona, Shella, INE, te ruskih kompanija Gazproma i Lukoila.

Spectrum je posljednjih nekoliko mjeseci snimao geološke formacije hrvatskog podmorja, te nije egzaktno utvrdio postojanje nalazišta nafte ili plina. No velik interes energetskih kompanija zacijelo potvrđuje kako postoje snažne indicije da je ovo područje bogato energentima. Neslužbeno se spominju zalihe od 2.87 milijarde barela sirove nafte, što bi Hrvatsku stavilo na drugo mjesto po zalihama nafte u cijeloj EU, kako piše ugledni Financial Times. U natječaju je određeno 29 naftnih polja površine od 1020 do 1635 četvornih kilometara. Koncesije za istraživanje trajat će pet godina s mogućnosti produljenja na još jednu, a proizvodne dozvole bit će izdane na 25 godina. Kroz model koncesije Hrvatskoj bi trebalo pripasti 54 posto prihoda od proizvodnje nafte i 60 posto od proizvodnje plina.

Austrija dala svoj potpis za Južni tok Ruski plinski gigant Gazprom je potpisao sporazum s austrijskom kompanijom OMV, koja će graditi plinovod Južni tok u Austriji. Međutim, prema riječima stručnjaka s kojima je razgovarao Ruski vjesnik, ovaj sporazum je prije politički, nego poslovni, i neće utjecati na složenu situaciju oko projekta.

Hrvatski mediji već godinama pričaju o snažnijem ulasku ruskih kompanija na hrvatsko energetsko tržište. Ruske tvrtke spominjale su se u kontekstu preuzimanja dionica INE od sadašnjeg većinskog vlasnika hrvatske energetske kompanije, mađarskog MOL-a. Eksploatacija nafte i plina u hrvatskom dijelu Jadrana čini se kao idealna prilika za ulazak Rusa u regiju koja joj je zanimljivo energetsko tržište.

Potvrdio je to u izjavi za Ruski Vjesnik i profesor Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu Igor Dekanić koji kaže kako je ovaj dio Europe zanimljivo područje za širenje investicijskih aktivnosti ruskih energetskih kompanija. „Teško je predviđati konačan rezultat natječaja, ali je sigurno kako on predstavlja priliku za ruske kompanije, posebno one poput Gazpromnefta, Gazpromove tvrtke kćeri, koja je već prisutna u regiji“,  nastavlja Dekanić i zaključuje kako bi pri dobivanju ovog posla hrvatska javnost povoljnije gledala na međunarodni konzorcij u kojem bi sudjelovale jedna ili više ruskih naftnih tvrtki.

Hrvatsku energetsku situaciju nedavno je komentirao i hrvatski premijer Zoran Milanović koji je rekao kako o energetskim pitanjima treba razgovarati tehnički, a ne politički. „Ukoliko Gazprom želi istraživati plin u hrvatskom podmorju, dobrodošli su, kao što su dobrodošli Shell, Exxon i sve druge kompanije“, kaže Milanović i dodaje kako neće dopustiti da se Hrvatsku uvuče u prepucavanja između Washingtona i Moskve. No, da je politiku u poslovima ovakvog tipa teško izbjeći svjedoči i najavljena izmjena zakona o privatizaciji INE. Prema dopunama tog zakona, koje je najavio upravo premijer Milanović, Vlada će dobiti ovlasti za davanje odobrenja prilikom kupnje dionice INE ako zainteresirana kompanija nije iz neke države članice EU. To bi konkretno značilo kako bi hrvatska vlada mogla stopirati eventualnu prodaju MOL-ovog udjela u INI Rusima.

Makedonska termoelektrana: od Rusa do Kineza Ruska energetska tvrtka TGK-2, koja je postala vlasnik termoelektrane u Skoplju, razmatra mogućnost prodaje dijela dionica kineskim investitorima. Na taj način ruska tvrtka mogla bi doći do novca kojim bi isplatila svoja dugovanja.

Da je za takav posao potrebna i politička volja, shvatili su i u Gazpromu, pa bi tako prvi čovjek te kompanije Aleksej Miller trebao stići u Zagreb u srijedu 9. srpnja. Miller bi se u Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku trebao sastati s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem, a osim istraživanja nafte i plina na Jadranu, vjerojatno je kako će tema razgovora biti i INA-a, odnosno najavljene sporne izmjene zakona o privatizaciji hrvatske energetske kompanije.

Hrvatska je, zbog političkih odluka, a vjerojatno i pritisaka iz zapadnih zemalja izgubila priliku da plinovod Južni tok prolazi kroz nju. Rusija je sada ponovno zainteresirana za  ulaganja u hrvatski energetski sektor – kroz eventualnu kupnju dionica INE, te iskapanje ugljikovodika na Jadranu. S obzirom na zaoštrene odnose Rusije i Zapada, energetski posao u Hrvatskoj, graničnoj državi Unije prema jugoistoku, svakako ima i političku dimenziju. No za Hrvatsku, čiji BDP pada petu godinu zaredom, strana se ulaganja i ekonomski aspekt cijele priče čine važnijim. U slučaju pozitivnih nalaza resursa na Jadranu, sigurno bi se promijenio ekonomski i geopolitički položaj Hrvatske, zaključuje naš sugovornik Dekanić, no upozorava kako se radi o dugoročnim poslovima, te kako ne treba očekivati brze rezultate.