Informacijski rat oko Ukrajine: gore pojednostavljivanje nego tijekom Hladnog rata

Predstavnici najvećih svjetskih listova okupili su se u Moskvi 26. i 27. lipnja na petom godišnjem susretu partnera projekta Russia Beyond the Headlines, čiji je Ruski vjesnik dio. Izvor: Rossijskaja gazeta.

Predstavnici najvećih svjetskih listova okupili su se u Moskvi 26. i 27. lipnja na petom godišnjem susretu partnera projekta Russia Beyond the Headlines, čiji je Ruski vjesnik dio. Izvor: Rossijskaja gazeta.

Događaji oko Ukrajine su doveli svijet ne samo do novog informacijskog rata, već su u svjetskom javnom mnijenju izazvali ozbiljne razlike u predstavama o stvarnosti. Do ovog zaključka došli su međunarodni stručnjaci za vrijeme panel-diskusije održane u Moskvi u okviru petog godišnjeg susreta partnera projekta Russia Beyond the Headlines, čiji je Ruski vjesnik dio.

Retorika informacijskog rata

Čak ni u vrijeme Hladnog rata retorika suprotstavljenih strana nije bila toliko emotivna i subjektivna kao za vrijeme ukrajinskog konflikta, smatraju stručnjaci RBTH.

„Suočili smo se s problemom pojednostavljivanja ozbiljnog etno-kulturološkog i povijesnog problema Ukrajine u medijima u Rusiji i na Zapadu“, istaknuo je predsjednik prezidijuma Savjeta za vanjsku i obrambenu politiku, Fjodor Lukjanov. Prema njegovim riječima, ljudi ne mogu uvijek uočiti razliku između činjenica i emotivnih izjava u medijima, što dovodi do toga da su mnoge stvari predstavljene iskrivljeno. Pritom ne postoji jasna predstava o tome da je do krvoprolića u Ukrajini dovelo upravo nezadovoljstvo narodnih masa političarima.

„Danas u medijima ima suviše mnogo informacija o Ukrajini, u ‘informacijskom ratu’ se čitaocima servira suviše mnogo podataka. I u njihovim glavama nastaje konfuzija“, rekao je Lukjanov. 

Prema mišljenju stranih novinara, jedan od razloga što je Rusija izgubila informacijski rat za vrijeme gruzijsko-osetijskog konflikta u kolovozu 2008. bila je maksimalna zatvorenost ruske vlasti prema novinarima, koja je trajala gotovo do kraja konflikta.

S ovim stavom se slaže i urednik tjednika Kommersant-Vlast Aleksandar Gabujev. Prema njegovom mišljenju, činjenica da ne samo čitaoci, nego i novinari koji rade „za mase“ nedovoljno poznaju etno-kulturološki, povijesni i politički kontekst događaja dovodi do propagande i izvrtanja predstava o stanju stvari. „Kako bi se, usprkos svim nedostacima ‘masovnog’ novinarstva, unaprijedio kvalitet rada tako orijentiranih novinara potreban je njihov stalni kontakt s političkim liderima koji su odgovorni za donošenje odluka na obje strane. Inače informacija postaje jednostrana i dobija propagandni karakter“, napomenuo je Gabujev.

Suradnik kompanije za izdavaštvo i informiranje u oblasti financija Dow Jones, koja izdaje dnevni list The Wall Street Journal, a ujedno i gostujući urednik dodatka Russia Beyond the Headlines u istom listu, Greg Walters podržava ovo gledište. Prema njegovim riječima, jedan od razloga što je Rusija izgubila informacijski rat za vrijeme gruzijsko-osetijskog konflikta u kolovozu 2008. bila je maksimalna zatvorenost ruske vlasti prema novinarima, koja je trajala gotovo do kraja konflikta.

„Neobično jednostavno smo dobivali komentare od gruzijskih političara i državnih službenika na najvišim pozicijama. Osobno sam probudio ministra obrane Gruzije u tri sata noći kako bih dobio odgovore na svoja pitanja. Vlasti u Tbilisiju su željele da svijet sazna njihovu točku gledišta na događaje u regiji i one su to postigle“, ističe ovaj novinar. Rusija je, s druge strane, komunikaciju sa stranim novinarima započela tek nakon završetka konflikta. 


Što je Ukrajina za Europu?

Kako smatra Lukjanov, Kijev ima veće šanse postati dio „europske obitelji“ nego Moskva prije 20 godina, ali sadašnjim ukrajinskim vlastima neće biti lako to postići. „Ukrajina je, što se tiče njene spremnosti da postane dio Europe, beskonačno daleko od svog cilja. Potrebna je dosljedna primjena drakonskih mjera kako bi se zemlja uskladila sa standardima EU. Ne znam koliko je to sada moguće postići“, napomenuo je Lukjanov.

Amerika između zmaja i medvjeda
Govoreći o obuzdavanju i blokadi Rusije, SAD istovremeno zaoštrava svoje odnose s Kinom, tj. provodi rizičnu politiku. U najboljem slučaju SAD će se s Rusijom i Kinom sukobiti u relativno regionalnim okvirima - euroazijskom i tihooceanskom. No, mnogo je realnija je varijanta u kojoj će se Amerika na globalnom planu morati suočiti s koalicijom Rusije i Kine.

Međutim, sama Europa nije sigurna je li spremna u svoje redove primiti još jednu članicu, makar i samo na temelju sporazuma o pridruživanju. „Pokazalo se da su događaji u Ukrajini vrlo neočekivani za Europsku uniju. Bili smo zatečeni s više strana: s jedne strane snažnim i odlučnim izrazima volje naroda da se približi EU, a s druge strane političarima koji se bore za realizaciju svojih interesa u regiji“, izjavio je savjetnik uredništva RBTH-a, bivši direktor Svjetske novinske asocijacije (WAN-IFRA) Timothy Bolding.

On je, između ostalog, istaknuo da se Europa preopteretila proširenjima i da Unija ima svoje unutarnje dileme koje treba riješiti prije nego što počne davati izjave ili donositi odluke o Ukrajini.

Lukjanov je dodao da Europa još uvijek ne doživljava Kijev kao dio svoje „obitelji“ i da se zanimanje za ovu zemlju pojavljuje prije svega zbog složenih i zamršenih odnosa s Rusijom. „Ukrajina je posljedica zamršenog povijesnog klupka u odnosima između Moskve i Europe. Kompleks povijesnih događaja izaziva uznemirenost među zapadnim silama“, dodao je.

Kako je istaknuo Lukjanov, politička kultura Ukrajine se sastoji u tome da svoje unutarnje probleme prebacuje na pleća vanjskih sila. Ranije je to bila Rusija, a sada su tu i SAD i Europska unija.

Predstavnici najvećih svjetskih listova okupili su se u Moskvi 26. i 27. lipnja na petom godišnjem susretu partnera projekta Russia Beyond the Headlines, čiji je Ruski vjesnik dio. Ove godine na konferenciji su sudjelovali predstavnici 26 najvećih novinskih izdanja iz 23 zemlje svijeta. Među njima su vrhunski menadžeri, urednici i predstavnici vodećih svjetskih listova kao što su The Washington Post, The Wall Street Journal, The Daily Telegraph, Le Figaro, The Economic Times, China Business News, La Nacion i drugi.