Mirovni pregovori koji neće zaustaviti rat?

U međuvremenu je Vijeće Federacije RF poništilo dozvolu za primjenu ruskih oružanih snaga u Ukrajini koja je ranije dana predsjedniku. Stručnjaci se ipak slažu da sadašnji pregovori neće zaustaviti građanski rat.

U zgradi regionalne vlade u Donjecku okupili su se ovih dana predstavnici svih sukobljenih strana. Za pregovaračkim stolom našli su se premijer samoproglašene Donjecke Narodne Republike Aleksandar Borodaj, bivši ukrajinski predsjednik Leonid Kučma i vođa pokreta „Ukrajinski izbor” Viktor Medvedčuk, kao i ruski veleposlanik u Ukrajini Mihail Zurabov i specijalna predstavnica predsjedavajućeg OESS-a Heidi Tagliavini.

Prema saznanjima lista Ukrajinska pravda, Kučma sudjeluje u pregovorima u svojstvu izaslanika ukrajinskog predsjednika, jer se ministar vanjskih poslova Pavel Klimkin nalazi u Bruxellesu radi priprema za potpisivanje ekonomskog dijela Sporazuma o asocijaciji između Ukrajine i EU.

Postavljeni uvjeti

Plan ukrajinskih vlasti predviđa „garantiranje sigurnosti svim sudionicima pregovora“, kao i „oslobađanje od kaznene odgovornosti“ onih koji su predali oružje i „nisu vršili teške zločine“. Osim toga, u planu je formiranje tampon-zone duge 100 km na ukrajinsko-ruskoj granici. Prema uvjetima, „nezakonito zauzete administrativne zgrade u Donjeckoj i Luganskoj oblasti trebaju biti oslobođene“.

Ključni politički moment za predstavnike jugoistoka je da „predsjednik Ukrajine i parlamenti obiju republika usuglase projekt ustavnog dokumenta kojim se definira status narodnih republika“. Zasada nije jasno podrazumijeva li to federalizaciju, autonomni status republika ili nešto treće.

Što se postiže pregovorima?

Predsjednik RF je 24. lipnja uputio Vijeću Federacije pismo u kojem je iznio prijedlog da se poništi odluka gornjeg doma ruskog parlamenta „o primjeni oružanih snaga RF na teritoriju Ukrajine“. Prijedlog je usvojen već sljedećeg dana.

Po riječima Fjodora Lukjanova, predsjednika predsjedništva Vijeća za vanjsku i obrambenu politiku, Rusija čini gestu dobre volje i pokazuje da sada ne postoji potreba za primjenom vojnih mjera.

„Kao što sada vidimo, odluka o primjeni oružanih snaga bila je simbolična. Isto tako je simbolično i njeno poništavanje. Rusija time pokazuje da ustraje u mirnom rješavanju krize i da vjeruje da je takvo rješenje ostvarivo“, rekao je on za RIA Novosti.

„To je dokaz da su pregovori u Donjecku zaista ozbiljan politički proces koji je prilično dobro pripremljen, da postoji bar osnovna razina uzajamnog razumijevanja i da strane žele dogovor, a ne samo zavaravati jedna drugu, kao što je ranije bio slučaj“, dodao je stručnjak.

S druge strane, mnogi stručnjaci su skeptični kada je riječ o perspektivama sadašnjeg pregovaračkog procesa. Oni smatraju da se susret u Donjecku neće završiti mirovnim sporazumom, nego će samo poslužiti kao osnova za buduće konzultacije i susrete.

Gazpromova nova tužba protiv Ukrajine Ruski plinski div Gazprom sprema se podnijeti još jednu tužbu arbitražnom sudu u Stockholmu protiv ukrajinskog Naftogaza. Kako je izjavio predsjednik Upravnog odbora tvrtke Aleksej Miller, predmet tužbe je ukupno 18 milijardi dolara, uz već postojeći dug od 4,5 milijardi dolara.

„Glavni cilj kijevskih vlasti je imitacija mirovnog pregovaračkog procesa u zemlji. Njima je potrebno da gledatelji u inozemstvu steknu dojam kako se teži uspostavljanju mira u zemlji, a zapravo vlasti nisu spremne pregovarati s dobrovoljcima i cjenkati se oko mira“, kaže ruski politolog Sergej Akboru.

Kako je istaknuo, mirovni plan predsjednika Porosenka očito je sastavljen tako da ga jugoistok ne može ispoštovati. „Predsjednik će 27. lipnja reći da je učinjeno sve što je bilo moguće, ali su dobrovoljci odbili postavljene uvjete, pa se moraju obnoviti borbena djelovanja. A ustvari sukobi između nacionalne garde i proruskih dobrovoljaca nisu ni prestajali. Regularno možemo pratiti objave ukrajinskih vojnih izvora o borbama s takozvanim teroristima“, dodao je Akboru.

Dobar znak

Ukrajinski politolog Vadim Karasjov smatra da je i sam susret već dobar znak. Kako je istaknuo, početak pregovora već govori o spremnosti Rusije i Ukrajine da zaustave krvoproliće.

„Kijev može integrirati političko krilo Donjecka Narodne Republike i Luganske Narodne Republike u svoj ​​politički sustav. Bliži se kraju priča o Stranci regije kao 'velikoj sovjetskoj mašineriji'. Sada na upražnjeno mjesto može doći nova regionalna sila po ugledu na sjevernoirski partiju Sinn Fein, koja se distancira od Irske republikanske armije“, rekao je Karasjov.

„Valja shvatiti da se na istoku probudio naoružani demos! Neka ti politički pokreti dobiju pravo sudjelovanja u parlamentarnim izborima i neka regije dobiju novi status unutar asimetrične decentralizacije“, dodao je stručnjak.