Rusija i Ukrajina: Nagomilani problemi

 Otkako je na jugoistoku počela vojna operacija u Rusiji se naglo povećao broj izbjeglica iz Ukrajine. Izvor: Reuters

Otkako je na jugoistoku počela vojna operacija u Rusiji se naglo povećao broj izbjeglica iz Ukrajine. Izvor: Reuters

Napetost u odnosima između Rusije i Ukrajine ne jenjava. Kijev je nakon neuspješnih pregovora Gazproma i Naftogaza iznio prijedlog da se 49% ukrajinskog plinskog transportnog sustava ponudi europskim i američkim tvrtkama kako bi se ograničili planovi Ruske Federacije oko izgradnje Južnog toka. Osim toga, tijekom borbenih djelovanja na jugoistoku Ukrajine nekoliko granata je eksplodiralo na teritoriju Ruske Federacije.

Sukob oko plina

Pregovori između Gazproma i Naftogaza nisu urodili plodom, pa je Ukrajina ostala bez ruskog plina i sada pokušava ograničiti planove svog sjevernog partnera vezane uz izgradnju Južnog toka koji će zaobići njezin teritorij. U tu svrhu Kijev predlaže da se 49% ukrajinskog plinskog transportnog sustava ponudi europskim i američkim tvrtkama. Kako ističu ruski stručnjaci, teško da će taj projekt umanjiti interes Europe za Južni tok, jer europskog potrošača brine prije svega stabilnost opskrbe plinom.

„Ulagači se uključuju u projekt kada imaju garancije da će im se investicije isplatiti. Ovaj projekt može biti uspješan samo ako je osiguran tranzit određene količine plina. Tu količinu u ovom slučaju može jamčiti samo Gazprom, a on je ne želi jamčiti, jer smatra da je tranzit kroz Ukrajinu vrlo rizičan“, kaže Aleksej Grivac, zamjenik direktora Fonda za nacionalnu energetsku sigurnost. „Taj projekt može biti realiziran samo u jednom slučaju, a to je ako Europa odlučno odbaci Južni tok“, precizirao je Grivac. „Samo tako se može utjecati na Gazprom.“

Stručnjak smatra da je politika ukrajinskih partnera posljednjih mjeseci usmjerena upravo na dostizanje tog cilja.

„Što se tiče Europe, Južni tok je zapravo suvišan, ali europske zemlje su toliko opterećene energetskom sigurnošću, da uvijek prihvaćaju izgradnju dodatne infrastrukture“, istaknuo je Lav Snikov, partner investicijske tvrtke Greenwich Capital. „Čak i kontrola nad ukrajinskim plinskim transportnim sustavom ne bi dovela do prestanka interesa za Južni tok“, uvjeren je on.


Granični konflikt

Borbena djelovanja na jugoistoku Ukrajine sve su bliža ruskoj granici. U sukobu između nacionalne garde i proruskih dobrovoljaca ranjeno je nekoliko ruskih i ukrajinskih graničara. Također su oštećene zgrade i objekti graničnog prijelaza Novošahtinsk.

„Borbe na jugoistoku nastavile su se i nakon izjave ukrajinskog predsjednika o obustavi vatre. Događaji na granici očiti su primjer da nova vlast ne kontrolira situaciju u potpunosti i da joj se kijevske oružane formacije ne potčinjavaju“, rekao je neovisni vojni stručnjak Viktor Litovkin.

„Oko 80 ukrajinskih graničara prešlo je na teritorij RF i, kako javlja ITAR-TASS, zatražilo  utočište od osoba koje ih progone“. Kremlj je operativno reagirao na vijest o granatiranju ruske granice. Kako prenosi ITAR-TASS, Moskva očekuje objašnjenje i ispriku zbog granatiranja svog teritorija. Ukrajinsko Ministarstvo obrane objavilo je da ukrajinski vojnici nisu otvorili vatru „zbog blizine državne granice s Ruskom Federacijom“ i prebacilo je odgovornost za granatiranje na „teroriste“.


Naličje rata

Otkako je na jugoistoku počela vojna operacija u Rusiji se naglo povećao broj izbjeglica iz Ukrajine. Kako je krajem proteklog tjedna izjavio načelnik Federalne imigracijske službe Konstantin Romodanovski, samo u Rostovsku oblast svakodnevno ulaze tisuće ukrajinskih građana i jedan dio izbjeglica ostaje u regiji, dok ostali odlaze u druge dijelove zemlje.

Događaji na granici [s Rusijom] očiti su primjer da nova [ukrajinska] vlast ne kontrolira situaciju u potpunosti i da joj se kijevske oružane formacije ne podčinjavaju.

Viktor Litovkin, vojni stručnjak

Aleksandar Drobiševski, službeni predstavnik ruskog Ministarstva za izvanredne situacije (MCS), kaže da je na jugu i u središnjem dijelu Rusije već organizirano oko 220 prihvatilišta za izbjeglice i izbjegličkih kampova.

„Sada se na punktovima za privremeni smještaj nalazi 11,1 tisuća ljudi, od toga 5,4 tisuće su djeca“, rekao je Drobiševski.

Kako je istaknuo Nikolaj Toporin, stručnjak za europsko pravo na Moskovskom državnom sveučilištu međunarodnih odnosa (MGIMO), izbjeglice mogu dobiti rusko državljanstvo u roku od tri mjeseca ako odluče ostati u Rusiji. Dok se njihove molbe razmatraju, bit će im omogućeno da dobiju posao preko mobilnih službi za zapošljavanje koje funkcioniraju u pograničnim regijama.

„Izbjeglice mogu brzo dobiti posao u uslužnom sektoru, na radnim mjestima kuhara i radnika u kuhinji, a traženi su i građevinski radnici. Plaće na ovim radnim mjestima iste su za ukrajinske građane kao i za sve ruske građane i iznose oko 40 tisuća rubalja [oko 1200 dolara]“, istaknula je Žana Deniskin, predstavnica službe za zapošljavanje.

Kako je izjavio šef kabineta predsjednika RF Sergej Ivanov, izbjeglice iz Ukrajine koje su odlučile ostati u Rusiji u najskorije vrijeme moći če računati i na namjensku financijsku pomoć. Oni će dobivati ​​sredstva za preseljenje u novu sredinu po federalnom programu pomoći sunarodnjacima iz inozemstva koji doseljavaju u Rusiju, a odlučeno je da se u taj program uključe i Rostovska oblast i Stavropoljski kraj.

„Mnogi ljudi zatekli su se u informacijskom vakuumu i ne znaju što se dogodilo s njihovim rođacima i prijateljima koji su odlučili ostati na jugoistoku. Veza s Ukrajinom je skupa, gotovo ni s kim se ne može uspostaviti telefonska veza, a i kad se uspostavi brzo se prekine“, kaže jedna izbjegla osoba u intervjuu za RIA Novosti. „Mnogi nekako uspostave vezu i saznaju tužne vijesti da su u sukobima dobrovoljaca s nacionalnom gardom ranjeni njihovi prijatelji, a ima i žrtava.“