„Zapadne zemlje strahuju od ruske podrške Kurdima“

Zapadne države su u Vijeću sigurnosti stavile veto na ruski nacrt izjave koji sadrži poziv da se osigura maksimalno reprezentativan karakter predstojeće runde međusirijskih pregovora čiji početak je planiran za 11. travnja. To je agenciji TASS priopćio stalni predstavnik Rusije pri UN-u Vitalij Čurkin, izrazivši tom prilikom nedoumicu zbog činjenice da ruska inicijativa nije naišla na razumijevanje u Vijeću sigurnosti.

Ruski diplomat je naglasio da u političkom procesu trebaju sudjelovati "svi segmenti sirijskog društva" i dodao da djelovanje zapadnih zemalja "proturječi odredbama rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o sveobuhvatnosti političkog procesa u Siriji".

Rusija izdala službeno priopćenje o početku opskrbe oružjem iračkih Kurda

Kurdska dilema

Čurkin je objasnio u čemu se sastoji neslaganje između Rusije i njenih oponenata. Po njegovim riječima, Rusija je zabrinuta zbog toga što u Ženevskim pregovorima još uvijek nisu zastupljeni sirijski Kurdi kao samostalna delegacija.

Prije toga je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov govorio da će Rusija "uporno inzistirati" na sudjelovanju Kurda u političkom rješavanju krize. Kurdskom sudjelovanju u Ženevskom mirovnom procesu protivi se Turska, čija vlast tretira kurdske organizacije kao teroriste. S druge strane, Kurdi su u ožujku već proglasili federalizaciju Sirije i stvaranje vlastite autonomije na sjeveru zemlje. Tu autonomiju, međutim, nisu priznali ni Bašar Asad ni predstavnici oporbe.

Građanska svijest

Vladimir Ahmedov, stariji znanstveni suradnik Instituta za orijentalistiku Ruske akademije znanosti, objasnio je za RBTH zašto je Rusiji toliko važno da Kurdi budu zastupljeni u pregovorima u Ženevi: "Kurdi, za razliku od mnogih drugih zajednica koje djeluju u Siriji, grade svoj identitet na etničkoj, a ne na vjerskoj osnovi. Oni imaju ogroman potencijal građanske svijesti kojoj je stran vjerski fanatizam".

Po Ahmedovljevom mišljenju, Kurdi kao građanska sila koja nije zainteresirana za konfesionalne podjele mogu postati jedan od temelja preporoda državnosti po završetku građanskog rata, i to prije svega kao dio budućih sirijskih oružanih snaga. "Kurdi su vrlo dobri borci. Njihove jedinice su ozbiljna snaga", smatra stručnjak.

Moguće rješenje

S druge strane, Ahmedov ističe da zapadne zemlje strahuju od pružanja podrške kurdskim vlastima, jer one žele da nastupaju odvojeno od delegacija aktualne sirijske vlasti i sirijske oporbe: "Ako na pregovorima pored vlasti i oporbe sudjeluju i Kurdi, onda to znači da su oni treća sila koja može iznijeti svoje zahtjeve, između ostalog i zahtjev o autonomiji. Zasad se, ipak, ne pregovara o tome, nego o uspostavljanju mira u zemlji".

Ahmedov smatra da izlaz iz ovakve situacije može biti uključivanje Kurda u pregovore tako što će jedan dio kurdskih predstavnika biti u izaslanstvu aktualnih vlasti, a drugi u izaslanstvu oporbe. "Na kraju krajeva, ni sami Kurdi nisu jedinstveni. Među njima ima onih koji podržavaju aktualnu vlast, i onih koji su protiv nje", konstatira stručnjak.

Kako i zašto Moskva podržava sirijske Kurde?