Putin priznaje nove vlasti u Kijevu

„Predsjednik želi podcrtati da prije nego što su izgubili povjerenje u njega, on je izgubio isto tako povjerenje u međunarodne partnere – Europljane, Amerikance“, objasnio je Mihail Remizov, predsjednik Instituta za nacionalnu strategiju. Izvor: Ria Novosti

„Predsjednik želi podcrtati da prije nego što su izgubili povjerenje u njega, on je izgubio isto tako povjerenje u međunarodne partnere – Europljane, Amerikance“, objasnio je Mihail Remizov, predsjednik Instituta za nacionalnu strategiju. Izvor: Ria Novosti

Rusiji odgovara smirivanje situacije u Ukrajini.

Nastup ruskog predsjednika Vladimira Putina na Peterburškom ekonomskom forumu bio je važni signal Zapadu. Šef države dao je do znanja da i Moskvi odgovara smirivanje situacije u Ukrajini, te da je radi toga spreman napraviti kompromise. Konkretno rečeno, priznati rezultate predsjedničkih izbora od 25. svibnja.  

„I danas radimo s onim ljudima koji kontroliraju vlast u Kijevu, no nakon izbora radit ćemo, naravno, i s tek izabranim strukturama“, rekao je predsjednik. Kijev je dobronamjerno reagirao na Putnovu izjavu.

Aleksej Kudrin, bivši ministar financija Rusije i suborac ruskog predjednika, rekao je da je Putinova izjava o Ukrajini i odnosima Rusije sa Zapadom glavni rezultat foruma. „To smo čitavo vrijeme čekali, jer su na forumu svi uznemireni time da nagomilane i uspostavljene veze mogu biti uništene. Znamo da je to tek neki plan, očekivanje, želja, no sad postoji ipak više nade da će se smiriti situacija, da ćemo ponovno početi normalno raditi“, rekao je Kudrin.   


Mogućnost da se uvrijede ostave pozadi
 

„To je prilično jasni signal, no kako će ga shvatiti na Zapadu je zasebno pitanje“, objasnio je Sergej Utkin, voditelj Odjela za strateške ocjene u Centru za situacijsku analizu pri Ruskoj akademiji znanosti. „U zapadnoj političkoj eliti postoje grupe koje su spremne primiti na znanje da ruska pozicija nije lišena konstruktivnog elementa. No postoje i oni koji smatraju da je Putinova izjava još jedan trik koji bi trebao zbuniti promatrače i smanjiti pritisak na rusku političku vlast“.  

Putin apelirao na strane biznismene da ostanu u Rusiji
Vladimir Putin je u svom govoru na Peterburškom međunarodnom ekonomskom forumu (PMEF) apelirao na međunarodne biznismene da ostanu u Rusiji, a izrazio je i spremnost na priznavanje predsjedničkih izbora u Ukrajini i suradnju s novom kijevskom vlašću.

Razlika će u pozicijama tih grupa najvjerojatnije ostati. No svojim izjavama ruski predsjednik dao je argument onim zapadnim političarima koji pozivaju da se razgovara s Rusijom, da se ne vrši pritisak na nju.

Osim toga, događaji u Ukrajini imaju svoju dinamiku. Pokazalo se da kritiziranje Rusije nije dovoljno da bi se regulirala kriza.

„Sad je očito sljedeće: čak ako se iz situacije u Ukrajini u potpunosti ukloni čimbenik ruskog utjecaja, događaji se neće smiriti“, govori Utkin. „Za to je potreban punovrijedni proces reguliranja krize, drugim riječima, on neće završiti uspješno ako se konstruktivno ne uključi Rusija. Kao rezultat zapadni političari, koji teže smirivanju situacije, pokušavaju shvatiti o čemu se može govoriti s Rusijom, kakve korake je spremna poduzeti ruska vlast.“ 

 

Moskva čeka signal od Zapada  

Ako se može suditi po nastupu Vladimira Putina, nameće se ovakav zaključak: ako Zapad da jasne signale da se ne razmatra perspektiva članstva Ukrajine u NATO-u, ako započne dijalog o pitanjima  koja su nastala kod ruske strane o sporazumu o priključenju EU, onda postoji realna nada za smirivanje situacije.

„Zapad može okriviti Rusiju za dvostruke standarde, ali ne može ne priznati: građanski rat pored granica europskih država pun je negativnih posljedica, uključujući i za Rusiju“, ističe Utkin. „I sadašnju situaciju sukoba treba preokrenuti, proces komunikacije Kijeva i Jugoistoka treba usmjeriti prema politici. Napori svih strana trebaju se usmjeriti u tom pravcu, sad nije najsretniji trenutak da se pronađe krivac za nastalu sitauciju. Svi moraju najprije izaći iz te situacije. I nakon nastupa predsjednika Putina može se pretpostaviti da razgovor o putevima izlaska sa sudjelovanjem Rusije ima smisao i perspektivu“. 

 

Obje strane izgubile su povjerenje u drugu  

Ujedno s tim Putinova izjava je pokušaj odgovora na jednu od tipičnih zamjerki sa strane Zapada – u to da mu Zapad više ne vjeruje. 

Prvi intervju novog predsjednika Ukrajine
Pjotr Porošenko spreman je platiti Rusiji za plin, a obećao je da će se „slučaj Krim“ riješiti na sudu.

„Predsjednik želi podcrtati da prije nego što su izgubili povjerenje u njega, on je izgubio isto tako povjerenje u međunarodne partnere – Europljane, Amerikance“, objasnio je Mihail Remizov, predsjednik Instituta za nacionalnu strategiju. „Da su oni na igru oko summita u Vilniusu, sporazuma o priključenju, ukrajinskog izbora između Carinskog saveza i zone slobodne trgovine s Europom, koja se vodila na šahovskog ploči na civiliziran način, odgovorili rušenjem figura s ploče, nasilnim scenarijem svrgavanja vlasti u Kijev. To je važan signal s gledišta obnove međusobnog razumijevanja. Putin je dao do znanja da je odlukom o Krimu Rusija odgovorila na pokušaj da je se na grubi način stavi na svoje mjesto. Ali to je i signal po pitanju budućnosti. Signal o tome da Rusija ima čiste ruke kad govorimo o građanskom ratu u Ukrajini, da ne pruža podršku samoprozvanim regijama Istočne Ukrajine“.  

To ne znači, naravno, da ruska vlast ne razmatra druge scenarije. No, prema Remizovljevom mišljenju, signal je upravo takav. „Jasno da bi za Kremlj najviše odgovarao scenarij široke regionalne autonomije za one ukrajinske regije, koje bi se priklonile drugom geokulturnom izboru nego što je Zapadna i Središnja Ukrajina“, govori Remizov. „No upravo je takav scenar – najoptimalniji i najmekši – gotovo nemoguć u sadašnjim uvjetima“.  

Vladimir Putin je de facto dao do znanja da je Rusija otvorena za dijalog. Sve ostalo ovisit će kako o djelatnosti nove kijevske vlade, tako i o njegovim zapadnim tutorima.