U istočnoj Ukrajini trenutno je situacija potpuno drugačija. Dio države je uvučen u pravi građanski rat.Izvor: Mikhaïl Voskressenski/ RIA Novosti
Za dva dana u
Ukrajini će biti dan predizborne šutnje. Prema posljednjim sociološkim
anketama, Pjotr Porošenko je prvi s podrškom od 34% građana. Na drugom mjestu
je i dalje Julija Timošenko: za nju je glasalo 6,5% Ukrajinaca. Na trećem
Sergej Tigipko s 5,8%.
Na istoku Ukrajinu, međutim, i dalje traje aktivna faza specijalne operacije.
„Trenutno – i to mogu promatrati stanovnici istočnih ukrajinskih oblasti – u
tijeku je planska rotacija vojski i snaga koje djeluju u antiterorističkog
operaciji“, izjavio je u srijedu službeni predstavnik stožera operacije
Vladislav Seleznev.
Mijenja se retorika
Početkom tjedna ruski premijer Dmitrij Medvedev je u intervju agenciji Bloomber izjavio da predstojeći izbori mogu postati svojevrsni izlazi iz ukrajinske krize, no u svakom slučaju „to će biti antiustavna smjena vlasti“, uzimajući u obzir da niz regija neće sudjelovati u glasanju. „No mogu reći da će se u rezultati svibanjskih izbora dio ljudi u Ukrajini izjasniti za ovu ili onu kandidaturu. Bez ikakve sumnje prema tome se može odnositi s poštovanjem. Je li to akt priznanja? Ne, nije“, istaknuo je premijer.
Sredinom ožujka jednoznačnu ocjenu predstojećim
ukrajinskim izborima dao je i predsjednik Rusije. „Novi izbori bez izmjene ustava neće biti priznati“,
pojasnio je tada Vladimir Putin poziciju Moskve. No već se u svibnju promijenio
ton tih izjava: Putin je rekao da su predsjednički izbori u Ukrajini „korak u
pravilnom smjeru“.
U srijedu je ruski predsjednik još jednom potvrdio: „U svakom su slučaju politički procesi, uključujući
i legitimizaciju trenutne vlasti u Kijevu, pozitivni koraci“. Međutim, dodao je
da će biti „vrlo komplicirano graditi odnose s ljudima koji dolaze na vlast na
pozadini kaznene operacije na jugoistoku Ukrajine te sprečavaju rad tiska“.
Danas je istim tim riječima progovorilo i Ministarstvo vanjskih poslova RF: „Nema sumnje da su predsjednički izbori kao takvi
korak u pravilnom smjeru. No važno je osigurati njihov istinski sveopći i slobodni
karakter. Put do toga leži preko velikog kompromisa unutar ukrajinske zajednice
glede ustavnih temelja države“, stoji u izvještaju Ministarstva vanjskih
poslova.
„Ton ruskih vlasti o situaciji u
Ukrajini zaista u posljednjih tjedan i pol dana izgleda više kompromisni,
pomirljiviji i u većoj koliziji s tonom vijesti koje pišu državni mediji“,
govori politolog, predsjednik fonda Peterburška politika Mihail Vinogradov.
„Druga stvar je što je još uvijek otvoreno pitanje o konačnim ciljevima.
Postoji gledište da se ruska pozicija principijelno promijenila. Postoji
pretpostavka da će to biti ozbiljna igra između dva izborna kruga. Postoji
gledište da se ništa nije izmijenilo te da ruske vlasti prave intrigu, i to ne
oko ciljeva, već oko tempa svojeg djelovanja“.
Moskva čeka
Međutim, „ozbiljnu
igru“ između izbornih krugova odlučno želi izbjeći Pjotr Porošenko koji zasad
vodi predizbornu utrku. „Danas je realno da, ako ne bude izbora u prvom krugu,
do drugog kruga možda neće ni doći. Razina destabilizacije možda će biti takva
da ćemo se morati boriti za legitimnost“.
Vinogradov ističe da ispravljanje intonacije predstavnika ruskih vlasti uopće
ne znači ispravljanje realne njezine strategije. „Dok se ton državnih medija nije promijenio, i dalje
ćemo se pitati. A pretpostavka da je Rusija spremna na neku radikalizaciju
svojeg djelovanja i dalje postoji“.
![]() |
Moskva poziva Kijev na dijalog s Jugoistokom
Rusija je zauzela opreznu poziciju prema referendumu u Donjecku i Lugansku |
„Onaj krimski scenarij, koji se planirao i u istočnoj
Ukrajini a koji je Moskva u ovoj ili onoj mjeri razmatrala, ne može se
ostvariti. Na Krimu se dogodilo sve jako brzo, jasno, tehnološki, bez žrtava.
Na istoku suviše je pasivna većina stanovništva“, govori Pavel Salin, direktor
Centra za politička istraživanja pri Financijskom sveučilištu.
„U istočnoj Ukrajini trenutno je
situacija potpuno drugačija. Dio države je uvučen u pravi građanski rat. A
karakterna crta tog građanskog rata sastoji se u tom da tamo ima jako puno
strana. Ne samo Kijev iza kojeg stoji Washington, već dobrovoljci iza kojih
stoji Moskva, ali i Ahmetov, Kolomojski, postoje još i neke lokalne grupe
interesa“, nastavlja stručnjak.
Prema mišljenju Salina, Moskva se nije izjasnila protiv izbora 25. svibnja, ali
zauzela je poziciju čekanja. „Jako je
složeno usuglasiti interese svih strana. Zato sad krupni igrači trenutno
postupno odlaze u stranu da bi s distance pogledali na situaciju i donijeli
pravu odluku. Tako možemo najbolje objasniti poziciju ruskih vlasti“, zaključuje
Salin.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu