Moskva zauzima opreznu poziciju prema predsjedničkim izborima u Ukrajini

U istočnoj Ukrajini trenutno je situacija potpuno drugačija. Dio države je uvučen u pravi građanski rat.Izvor: Mikhaïl Voskressenski/ RIA Novosti

U istočnoj Ukrajini trenutno je situacija potpuno drugačija. Dio države je uvučen u pravi građanski rat.Izvor: Mikhaïl Voskressenski/ RIA Novosti

Do predsjedničkih izbora u Ukrajini ostaje još tri dana. Kako je izborni dan sve bliži, Moskva zauzima sve pomirljiviji ton. No razblažene formulacije daju Kremlju, smatraju stručnjaci, mogućnost za manevriranje.

Za dva dana u Ukrajini će biti dan predizborne šutnje. Prema posljednjim sociološkim anketama, Pjotr Porošenko je prvi s podrškom od 34% građana. Na drugom mjestu je i dalje Julija Timošenko: za nju je glasalo 6,5% Ukrajinaca. Na trećem Sergej Tigipko s 5,8%.

Na istoku Ukrajinu, međutim, i dalje traje aktivna faza specijalne operacije. „Trenutno – i to mogu promatrati stanovnici istočnih ukrajinskih oblasti – u tijeku je planska rotacija vojski i snaga koje djeluju u antiterorističkog operaciji“, izjavio je u srijedu službeni predstavnik stožera operacije Vladislav Seleznev.


Mijenja se retorika

Početkom tjedna ruski premijer Dmitrij Medvedev je u intervju agenciji Bloomber izjavio da predstojeći izbori mogu postati svojevrsni izlazi iz ukrajinske krize, no u svakom slučaju „to će biti antiustavna smjena vlasti“, uzimajući u obzir da niz regija neće sudjelovati u glasanju. „No mogu reći da će se u rezultati svibanjskih izbora dio ljudi u Ukrajini izjasniti za ovu ili onu kandidaturu. Bez ikakve sumnje prema tome se može odnositi s poštovanjem. Je li to akt priznanja? Ne, nije“, istaknuo je premijer.  

Duhovi iz čarobne svjetiljke Viktora Janukoviča
Sukob između predodžbi i težnji velikih igrača na svjetskoj političkoj sceni, isprovociran događajima u Ukrajini, već zadire i u osnovne principe uređenja svijeta, barem onako kako se ono shvaćalo u protekla dva desetljeća. Kraj sukobu još je daleko, a najopasnija faza tek predstoji. To su događaji vezani za predsjedničke izbore koji se trebaju održati 25. svibnja. Treba razmotriti u kakvoj su poziciji glavni protagonisti i može li se sagledati jasna logika njihovih postupanja.

Sredinom ožujka jednoznačnu ocjenu predstojećim ukrajinskim izborima dao je i predsjednik Rusije. „Novi izbori bez izmjene ustava neće biti priznati“, pojasnio je tada Vladimir Putin poziciju Moskve. No već se u svibnju promijenio ton tih izjava: Putin je rekao da su predsjednički izbori u Ukrajini „korak u pravilnom smjeru“.

U srijedu je ruski predsjednik još jednom potvrdio: „U svakom su slučaju politički procesi, uključujući i legitimizaciju trenutne vlasti u Kijevu, pozitivni koraci“. Međutim, dodao je da će biti „vrlo komplicirano graditi odnose s ljudima koji dolaze na vlast na pozadini kaznene operacije na jugoistoku Ukrajine te sprečavaju rad tiska“.

Danas je istim tim riječima progovorilo i Ministarstvo vanjskih poslova RF: „Nema sumnje da su predsjednički izbori kao takvi korak u pravilnom smjeru. No važno je osigurati njihov istinski sveopći i slobodni karakter. Put do toga leži preko velikog kompromisa unutar ukrajinske zajednice glede ustavnih temelja države“, stoji u izvještaju Ministarstva vanjskih poslova.

„Ton ruskih vlasti o situaciji u Ukrajini zaista u posljednjih tjedan i pol dana izgleda više kompromisni, pomirljiviji i u većoj koliziji s tonom vijesti koje pišu državni mediji“, govori politolog, predsjednik fonda Peterburška politika Mihail Vinogradov. „Druga stvar je što je još uvijek otvoreno pitanje o konačnim ciljevima. Postoji gledište da se ruska pozicija principijelno promijenila. Postoji pretpostavka da će to biti ozbiljna igra između dva izborna kruga. Postoji gledište da se ništa nije izmijenilo te da ruske vlasti prave intrigu, i to ne oko ciljeva, već oko tempa svojeg djelovanja“.


Moskva čeka

Međutim, „ozbiljnu igru“ između izbornih krugova odlučno želi izbjeći Pjotr Porošenko koji zasad vodi predizbornu utrku. „Danas je realno da, ako ne bude izbora u prvom krugu, do drugog kruga možda neće ni doći. Razina destabilizacije možda će biti takva da ćemo se morati boriti za legitimnost“.
Vinogradov ističe da ispravljanje intonacije predstavnika ruskih vlasti uopće ne znači ispravljanje realne njezine strategije. „Dok se ton državnih medija nije promijenio, i dalje ćemo se pitati. A pretpostavka da je Rusija spremna na neku radikalizaciju svojeg djelovanja i dalje postoji“.

Moskva poziva Kijev na dijalog s Jugoistokom
Rusija je zauzela opreznu poziciju prema referendumu u Donjecku i Lugansku

„Onaj krimski scenarij, koji se planirao i u istočnoj Ukrajini a koji je Moskva u ovoj ili onoj mjeri razmatrala, ne može se ostvariti. Na Krimu se dogodilo sve jako brzo, jasno, tehnološki, bez žrtava. Na istoku suviše je pasivna većina stanovništva“, govori Pavel Salin, direktor Centra za politička istraživanja pri Financijskom sveučilištu.

„U istočnoj Ukrajini trenutno je situacija potpuno drugačija. Dio države je uvučen u pravi građanski rat. A karakterna crta tog građanskog rata sastoji se u tom da tamo ima jako puno strana. Ne samo Kijev iza kojeg stoji Washington, već dobrovoljci iza kojih stoji Moskva, ali i Ahmetov, Kolomojski, postoje još i neke lokalne grupe interesa“, nastavlja stručnjak.

Prema mišljenju Salina, Moskva se nije izjasnila protiv izbora 25. svibnja, ali zauzela je poziciju čekanja. „Jako je složeno usuglasiti interese svih strana. Zato sad krupni igrači trenutno postupno odlaze u stranu da bi s distance pogledali na situaciju i donijeli pravu odluku. Tako možemo najbolje objasniti poziciju ruskih vlasti“, zaključuje Salin.