Rusija neće potpisati međunarodni sporazum o trgovini oružjem

Rusija je tražila da se u tekst sporazuma uvrsti točka o zabrani isporuke naoružanja „neovlaštenim nedržavnim entitetima“, ali njezini prijedlozi nisu prihvaćeni. Izvor: RIA Novosti

Rusija je tražila da se u tekst sporazuma uvrsti točka o zabrani isporuke naoružanja „neovlaštenim nedržavnim entitetima“, ali njezini prijedlozi nisu prihvaćeni. Izvor: RIA Novosti

Stručnjaci smatraju da je stav Rusije opravdan, ali upozoravaju da odbijanje potpisivanja sporazuma može donijeti Moskvi financijske gubitke.

Rusija u skorije vrijeme neće potpisati prvi međunarodni sporazum o trgovini oružjem. Prema izvorima iz Vlade RF, sporazum koji je Generalna skupština UN-a usvojila prošle godine „nepotpun“ je i „besadržajan“: on ograničava legalnu prodaju oružja „problematičnim režimima“, ali ne zabranjuje naoružavanje opozicija koje se bore protiv vlada svojih zemalja. Stručnjaci smatraju da je stav Rusije opravdan, ali upozoravaju da odbijanje potpisivanja sporazuma može donijeti Moskvi financijske gubitke.

Prema riječima dva visokopozicionirana izvora iz Vlade RF, Moskva je odlučila zasada ne pristupati međunarodnom sporazumu o trgovini oružjem. „Principijelna odluka o tome već je donesena i stav je formiran – u doglednoj perspektivi nećemo potpisivati ​​ovaj sporazum“, objasnio je jedan od sugovornika lista Kommersant. „Ovo pitanje razmotreno je na nekoliko međuresornih savjetovanja tijekom godine, uključujući Vijeće sigurnosti RF, i na kraju je odlučeno da zasada ne treba pristupati ovom sporazumu“, potvrdio je drugi izvor za Kommersant.


Trgovina oružjem po novim pravilima

MSTO, prvi pravno obvezujući dokument koji regulira pravila na tržištu naoružanja, donijela je Generalna skupština UN-a prošle godine. Protiv usvajanja ovog dokumenta tada su glasali samo Sjeverna Koreja, Iran i Sirija. Rusija, koja u izvozu oružja zauzima drugo mjesto na svijetu (nakon SAD-a), našla se među 23 zemlje koje su bile suzdržane. MVP RF tada je izjavilo da će se Moskva izjasniti o svom stavu „nakon što temeljito prouči dokument uz sudjelovanje stručnjaka iz različitih resora“.

Sporazum stupa na snagu kada ga ratificira 50 država. To su već učinile 32 zemlje (Japan je 10. svibnja postao 32. zemlja). Među njima se pet zemalja ubraja u deset najvećih izvoznika oružja prema procjeni Stockholmskog instituta za istraživanje mira SIPRI (Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Španjolska i Italija).

Očekuje se da će sporazum stupiti na snagu već ovog ljeta. Još ga nisu ratificirale sve zemlje EU-a, iako je Europski parlament nedavno preporučio svim članicama Unije da se priključe ovom dokumentu. Bruxelles smatra da će za to biti potrebno nekoliko tjedana. Zakonodavni organ EU-a je uvjeren: „Zahvaljujući sporazumu oružje više neće dospijevati u ruke terorista ni u nestabilne regije“.


Nepotpun i besadržajan

Moskva, međutim, nakon „temeljnog proučavanja“ nije došla do tako optimističnih zaključaka. Naime, Rusija je izvorno tražila da se pooštre stavovi o ponovnom izvozu oružja, kao i da se u tekst sporazuma uvrsti točka o zabrani isporuke naoružanja „neovlaštenim nedržavnim entitetima“, ali njezini prijedlozi nisu prihvaćeni.

Dokument ograničava legalnu prodaju oružja „problematičnim režimima“ (primjerice, onim koja krše ljudska prava), ali ne postavlja ograničenja o naoružavanju oporbi koje se bore protiv vlada svojih zemalja. Prema riječima sugovornika Kommersanta, stručnjaci iz nadležnih ruskih resora smatraju da je sporazum „nepotpun“ i „besadržajan“.

Stručnjaci se slažu sa zaključcima državnih činovnika. „Sporazum je slab. Tu se zapravo radi o popisu želja, koji nikoga ni na što ne obvezuje“, objašnjava za Kommersant Vadim Kozjulin, stručnjak PIR-Centra (Centar za politička istraživanja Rusije). „Oni koji su ga pisali nalazili su se pod utjecajem zaštitnika ljudskih prava i previše su žurili. Kao rezultat dobiven je neučinkovit instrument, koji ništa novo ne donosi međunarodnom zakonodavstvu u ovom području.“ Prema mišljenju ovog stručnjaka, sporazum će najviše efekta imati u području transparentnosti svjetske trgovine oružjem.

Zemlje koje su pristupile sporazumu imat će obavezu svake godine podnijeti izvještaj o isporukama osam kategorija naoružanja. MSTO regulira trgovinu tenkovima, oklopnim transporterima, artiljerijskim sustavima, lovačkim avionima, helikopterima, raketama i raketnim lansirnim rampama, kao i lakim i streljačkim oružjem. Donedavno je u dobrovoljni registar konvencionalnog naoružanja UN-a informacije slalo manje od 40 % država. Dok se godišnji obrt svjetske trgovine naoružanjem procjenjuje na 70 milijardi dolara.


Rusija riskira postati meta kritike

No, po mišljenju Vadima Kozjulina, odbijanje potpisivanja sporazuma može se negativno odraziti na imidž Moskve. „Kada MSTO stupi na snagu i njegovo tajništvo počne objavljivati godišnje izvještaje, Rusija će se u njima sigurno naći na meti kritike, jer se nije pridružila sporazumu, ne podnosi izvještaje, a isporučuje naoružanje zemljama poput Sirije i Irana“, objašnjava ovaj stručnjak.

Nebo pod „budnim okom“: Top 5 sistema protuzračne i proturaketne obrane
Smatra se da je ruska protuzračna obrana jedna od najboljih u svijetu. To je ovih dana priznalo čak i američko zapovjedništvo. Bivši upravitelj obavještajne službe Vojno-zračnih snaga SAD-a, umirovljeni general David A. Deptula izjavio je da „Rusi imaju jedan od najboljih sistema protuzračne obrane na planeti“.

Prema njegovim riječima, negativan utjecaj ne mora se odraziti isključivo na imidž Rusije. MSTO sadrži odrednicu koja predviđa mogućnost da se za šest godina sporazumu dodaju rigorozniji amandmani, koji bi ruskim proizvođačima mogli uskratiti izvoz na neka tržišta oružja, kao i ograničiti isporuke naoružanja u Rusiju od strane potpisnica sporazuma. „Postoji rizik da MSTO s vremenom postane nalik na Koordinacijski odbor za kontrolu izvoza (CoCom)“, upozorava stručnjak. Organizaciju CoCom osnovale su zapadne zemlje 1949. u cilju ograničavanja isporuke „strateške“ robe i tehnologija SSSR-u i zemljama koje je SSSR podržavao. Oorganizacija je ukinuta 1994.

Uostalom, jedan od sugovornika Kommersanta iz Vlade RF ne isključuje mogućnost da se Rusija, ako se ovi amandmani negativno odraze na njene interese, ipak priključi sporazumu. „No, to očito nije pitanje koje se odnosi na sljedećih nekoliko godina“, tvrdi ovaj sugovornik. Dok Vadim Kozjulin podsjeća da osim Rusije još čitav niz ključnih proizvođača oružja (uključujući Kinu) i uvoznika (uključujući Indiju i Saudijsku Arabiju) nisu potpisali MSTO. SAD je dokument potpisao prošle jeseni, ali zasada ne žure s ratificijom.

Ruski tekst na stranici Kommersanta.