Moskva ne želi zaoštravati situaciju oko Pridnjestrovlja?

Ukrajina i Rumunjska su za zrakoplov ruske Vlade zatvorile svoj ​​zračni prostor. Čak i nakon što je ruski potpredsjednik Vlade napustio avion i odletio u Moskvu redovnom linijom, avionu ruske delegacije još uvijek nije bilo dozvoljeno napustiti Moldaviju. Osim toga, ovoj antiruskoj gesti su se pridružile i moldavske vlasti: kada je zrakoplov prisilno sletio u Kišinjevu, na njemu je izvršen pretres. Cilj moldavskih specijalaca bio je pronalaženje popisa od 30 tisuća potpisa građana Pridnjestrovlja, pristalica pripajanja Rusiji, koje su prikupili prednjestrovski aktivisti i predali ruskom državniku.

Na prvi pogled može izgledati da će incident kojim je ponižen ruski zamjenik premijera donijeti gubitke samoj Moldaviji. Rogozin je, primjerice, govorio o uvođenju viza, koje bi imale katastrofalne posljedice za moldavsku ekonomiju (prema nekim procjenama, na teritoriju Rusije radi do 800 tisuća moldavskih imigranata). „Zašto bi Rusija trebala održavati sadašnji status quo, kada Moldavija, koja se hrani i puni svoj ​​proračun preko radne emigracije, prema Rusiji ne gaji bliske, prijateljske, pa čak ni neutralne odnose“, pita se ruski potpredsjednik Vlade. Neki političari govore i o mogućnosti vojnog odgovora, posebno nakon šale Rogozina da će, ako njegov avion ne puštaju u Pridnjestrovlje, on sljedeći put doletjeti u strateškom bombarderu.

Kišinjevu potreban oštar odgovor Moskve

Međutim, moguće je da službeni Kišinjov priželjkuje upravo oštru reakciju. Uvođenje ruskih ekonomskih sankcija pokopalo bi ekonomiju Republike, ali bi istovremeno pomoglo političarima koji se nalaze za državnim kormilom da pobijede na parlamentarnim izborima. „Moldavske vlasti na ovaj način žele animirati svoje biračko tijelo“, objasnio je dopisniku Ruskog vjesnika ruski politolog Sergej Markedonov. „Nakon prethodnih izbora činilo se da je glavni konkurent sadašnje vlasti, Komunistička partija Moldavije, izgubila svoje pozicije. No, sada bi se klatno moglo pomaknuti u suprotnu stranu i komunisti, koji se sa sumnjama odnose prema europskim integracijama, imaju određene šanse u studenom odnijeti pobjedu.“

Pritom moldavske pristalice europskih integracija mogućnost ove pobjede opisuju kao kraj svijeta za zemlju. „Poraz proeuropskih stranaka na izborima mogla bi biti najveća opasnost za Republiku Moldaviju“, tvrdi lider Liberalno-demokratske partije Moldavije Vladimir Filat. „Pobjeda komunista značit će okretanje euroazijskom modelu razvoja i donijeti stagnaciju.“ Politolozi, međutim, nisu skloni zastupati ovakvu vrstu fatalizma. Točno je da lider moldavskih komunista Vladimir Voronjin govori o tome da se „naše tržište, ključ za naš razvoj, nalazi u Rusiji“, ali se on ne može smatrati apsolutno proruskim političarem. „Ne treba zaboraviti da plan Kozaka [projekt za rješavanje pridnjestrovskog konflikta - prim.red.] nisu podržali upravo lideri komunista i ovaj isti Voronjin“, nastavlja Sergej Markedonov. „Postoji, međutim, vjerojatnost da će Moskva s njima uspjeti izgraditi konstruktivne odnose. Posebno nakon Majdana.“

Hoće li Moldavija ratovati s Rusijiom za Pridnjestrovlje? Kako je situacija u Pridnjestrovlju povezana sa sukobima u Ukrajini? O tome piše Vladimir Lorčenkov, ruski pisac koji živi u Kišinjevu.

Moskva razumije igru Kišinjeva i vjerojatno će se u kratkoročnoj perspektivi suzdržati od toga da na poniženje Rogozina odgovori ozbiljnijim sankcijama. Što se pak tiče opasnosti od aneksije Pridnjestrovlja i pojavljivanja „ljubaznih naoružanih ljudi“ [popularan naziv za neidentificirane ljude koji su održavali red na Krimu tijekom provođenja referenduma o nezavisnosti - prim.red.] u nepriznatoj republici, takav razvoj situacije je u najbliže vrijeme malo vjerojatan. Incident s Rogozinovim zrakoplovom pokazao je da se nepriznata republika nalazi između dvije države koje su neprijateljski nastrojene prema Moskvi, a ona nema direktan izlaz na ruske granice. Zato bi pripajanje ovog teritorija moglo biti problematično.

No, u srednjoročnoj perspektivi Moskva će, po svoj ​​prilici, zauzeti aktivniji stav oko pitanja Pridnjestrovlja (gdje, podsjetimo, žive ruski građani i nalaze se ogromna skladišta sovjetskog naoružanja, koje ne bi trebalo dospjeti u pogrešne ruke). Kako je poznato, moldavske vlasti ponovno razmatraju sovjetsko-rumunjski mirovni sporazum iz 1940. i priželjkuju pripajanje Rumunjskoj. No, u tom slučaju Moldavija sama daje pravne argumente za legalno odvajanje svoje problematične regije. Ako se radi o povratku u Rumunjsku, tamo se treba vratiti onaj dio Moldavije koji je Sovjetski Savez uzeo od rumunjske države. A teritorij današnjeg Pridnjestrovlja u sastav Rumunjske nije ulazio.