Kubanska kriza prijeti Europi

Kako je izjavio još 8. travnja u Senatu SAD-a pomoćnik ministra obrane za pitanja međunarodne sigurnosti Derek Chollet, američko Ministarstvo obrane dodatno je poslalo u Litvu 6 taktičkih lovaca F-15, a u Poljskoj je razmješteno 12 višenamjenskih lovaca F-16 i oko 200 instruktora. Izvor: AP

Kako je izjavio još 8. travnja u Senatu SAD-a pomoćnik ministra obrane za pitanja međunarodne sigurnosti Derek Chollet, američko Ministarstvo obrane dodatno je poslalo u Litvu 6 taktičkih lovaca F-15, a u Poljskoj je razmješteno 12 višenamjenskih lovaca F-16 i oko 200 instruktora. Izvor: AP

Čime će Moskva odgovoriti na jačanje NATO snaga u Istočnoj Europi

Na pozadini ukrajinske krize NATO pojačava snage u Istočnoj Europi. Moskva izjavljuje da je spremna odgovoriti. Već sad stručnjaci govore o početku lakše verzije „hladnog rata“.  

Kako je izjavio još 8. travnja u Senatu SAD-a pomoćnik ministra obrane za pitanja međunarodne sigurnosti Derek Chollet, američko Ministarstvo obrane dodatno je poslalo u Litvu 6 taktičkih lovaca F-15, a u Poljskoj je razmješteno 12 višenamjenskih lovaca F-16 i oko 200 instruktora. 

U ožujku ove godine u akvatoriju Crnog mora pojavili su se američki torpedni razarači opremljeni sistemom Aegis. Osim toga, vojno rukovodstvo NATO-a razradilo je nove maršrute obavještajnih aviona opremljenih sustavom AWACS u zračnom prostoru Rumunjske i Bugarske.

No to je samo početak.

Rusija će oštro odgovoriti na američke sankcije
Amerika je objavila da uvodi nove sankcije protiv niza ruskih kompanija i pojedinaca koji su usko povezani s Kremljem, kao odgovor na ono što smatraju kontinuiranom ruskom intervencijom u istočnoj Ukrajini. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je da će odgovor Moskve na odluku Washingtona biti bolan.

„Spremni smo poduzeti daljnje korake ako treba, održati više vježbi, aktualizirati planove obrane“, izjavio je Phillip Breedlove, zapovjednik ujedinjenih snaga u Europi. Kao konkretne mjere Breedlove je naveo pojačanje zrakoplovnih i morskih grupacija koje osiguravaju sigurnost granica država-članica alijanse od Baltičkog do Crnog mora.

Ta djelovanja i izjave zapadni predstavnici povezuju s naglim aktiviranjem Rusije u Ukrajini i pripajanjem Krimskog poluotoka.

Moskva ima svoju logiku. Još je 17. travnja ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio da odluke Rusije o Krimu su djelomično povezane s prijetnjom ulaska Ukrajine u NATO. „Kad se vojna infrastruktura približava našim granicama, moramo odgovoriti na te mjere“, rekao je.

„Ako tamo (u Krim) uđe NATO vojska, ona će postaviti udarna sredstva te će Rusija biti istisnuta iz Pričernomorja“, objasnio je rusli lider. Predsjendik je istaknuo da su države NATO-a više puta izjavile da neće širiti blok, no očigledno da se nisu držale obećanja. 

Kako pojašnjava pukovnik Konstantin Sivkov, koji je dugo godina služio u Generalnom stožeru Vojnih snaga Rusije, u suvremenim uvjetima napadi nenuklearnim sredstvima izvršavaju se palubnim zrakoplovstvom i krstarećim raketama. Posljednji primjer je Libija. Rusiji, kao kontinentalnoj državi, zasad ne prijeti takva opasnost. Ipak u slučaju da Ukrajina uđe u NATO, u zoni djelovanja taktičkog zrakoplovstva, čiji je radijus kretanja oko 500 km, naći će se centri političkog i vojnog rukovodstva Rusije. U slučaju nanošenja neočekivanog napada gotovo da nema vremena za donošenje odluke o reakciji. Kao ni sredstva za taj uzvratni napad. Preostale ruske rakete mogu biti uništene od strane europske proturaketne obrane, koja se trenutno aktivno širi u Istočnoj Europi te pored ruske obale u sjeverim morima.

Ako Ukrajina uđe u NATO može se ponoviti situacija koja je nastala uoči Karipske krize, kad je SAD razmjestio nuklearne rakete srednjeg dometa u Turskoj. A Hruščov je kao odgovor na to stavio svoje rakete na Kubu. 

Ulazak Ukrajine u NATO za Moskvu označava prelazak crvene linije. Takav scenarij je sve vjerojatniji nakon svrgavanja ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča i dolaska na vlast proameričke vlade Jacenjuk-Turčinov.

Kremlj je pokazao, održavajući uoči Dana pobjede velike vojne vježbe, kako se mogu razvijati događaji. Njihov scenarij predviđa odbijanje masovnog raketno-nuklearnog napada. Lansirana je međukontinentalna balistička rakete Topolj s kozmodroma Pleseck. A podmornice Sjeverne i Tihooceanske flote lansirale su balističke rakete. Vojska je lansirala rakete operativno-taktičkog kompleksa Iskander-M.

Moskva je još dodatno objavila o značajnom pojačanju Crnomorske flote koja osigurava obranu Rusije od strane juga, te da će u bućunosti što više prisustvovati u Sredozemnom moru. S dnevnog reda nije skinuta ni tema razmještaja u zapadnim regijama Rusije, prije svega u Kalinjingradskoj oblasti, mobilnih raketnih komplekasa Iskander-M, čiji domet može držati pod nišanom čitavu središnju Europu.

„Još jedan korak NATO-a prema ruskim granicama, približavanje ruskim granicama, povući će za sobom prekrojavanje čitave europske arhitekture sigurnosti“, rekao je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov. „A Rusija će biti prisiljena poduzeti mjere za osiguranje svoje sigurnosti“.