"Svemirske" sankcije zahvatile Rusiju

Izvor: Photoshot / Vostock Photo

Izvor: Photoshot / Vostock Photo

SAD je zabranio lansiranje europskih svemirskih satelita pomoću ruskih raketnih nosača

Lansiranje europskih svemirskih uređaja pomoću ruskih raketa-nosača može se naći pod opasnošću. Ministarstvo trgovine SAD-a zabranilo je Rusiji isporuke produkcije vojne i dvostruke namjene. U tu kategoriju pripadaju i europski sateliti, jer ih montiraju američki stručnjaci.

WTO kao teren za borbu protiv sankcija
Sankcije SAD-a prema ruskim kompanijama prisilile su Rusiju na uzvratne mjere. Odlučeno je da se kao međunarodni arbitar iskoristi Svjetska trgovinska organizacija (WTO), u koju je Rusija stupila tek u kolovozu 2012. nakon 18 godina pregovora. Prema mišljenju ruskih vlasti, sankcijama se krše pravila WTO.

Telekomunikacijski sateliti Luksemburga, Turske i Engleske, čije je lansiranje bilo planirano za ljeto ove godine, teško da će biti poslani u orbitu pomoću ruske rakete-nosača Proton-M, ako Europska unija podrži sankcije protiv Rusije. 

Sankcije se odnose i na kompanije, koje su planirale lansiranje svojih uređaja na ruskim raketama Proton s kozmodroma Bajkonur po ugovoru s kompanijom International Launch Services, čiji je vlasnik Svemirski centar Hruničev, te na uređaje koji se lansiraju kao dodatni teret na raketama Sojuz i Dnjepr.

Uzimajući u obzir da je cijena jednog lansiranja Protona-M od 80 do 100 milijuna dolara, a prema podacima Roskosmosa u 2014. planira se još 8 stranih lansiranja, financijski gubici Rusije mogu biti veliki.

Ipak Svemirski centrar Hruničev se nada ispuniti program komercijalnih lansiranja u punom obimu. „ILS, kompanija koja reklamira na svjetskom tržištu raketu-nosača Proton ima sve potrebne dozvole koje dobila od Državnog odjela SAD-a. Te su dozvole dobivene i za ugovore koji predviđaju komercijalna lansiranja pomoću rakete-nosača Protom u 2015.“, za Ruski vjesnik objasnio je predstavnik kompanije Aleksandr Bobrenev.  


Sudbina projekta na kozmodromu Kourou
 

U svakom slučaju sad je teško s apsolutnom uvjerenošću reći hoće li države Europske unije slijediti odluku SAD-a o potpunoj obustavi lansiranja pomoću ruskih raketa-nosača.

Grafikon: Ruski svemirski opservatorij „Radioastron“

Još početkom travnja generalni direktor Europske svemirske agencije (EKA) Jean-Jacque Dorden izjavio je da države Europe ne planiraju ograničiti suradnju s Rusijom u svemirskoj oblasti zbog situacije oko Ukrajine. 

„Ni jedna od vlada 20 država-sudionica EKA, koje su gotovo sve članice NATO-a, i ni jedna od 28 država Europske unije nisu govorile o tome da Europa mora obustaviti bilo kakve od mnogobrojnih projekata s Rusijom u sferi svemirskih istraživanja“, izjavio je Dorden.

Ovisnost država Europske unije o Rusiji u sferi osvajanja svemira je jača nego SAD-a. Rusija i Francuska imaju veliki zajednički projekt – Svemirski centar u Gvajani. U 2003. Rusija i Francuska su se dogovorile o korištenju ruskih Sojuza za transport tereta na orbitu oko Zemlje s kozmodroma Kourou, koji se nalazi u Francuskoj Gvajani, otprilike 500 km na sjever od ekvatora. Geografski položaj Kouroua čini ga optimalnim za lansiranje satelita i raketa-nosača. Blizina ekvatora omogućuje da se samo minimalno mijenja trajektorija kretanja nosača, što značajno smanjuje trošak. Francuska je napravila potrebnu infrastrukturu, a ruska strana specijalno za taj projekt – nove nosače Sojuz ST.

Globalni udar iz svemira: Povratak „Zvjezdanih staza“

Prvo lansiranje Sojuza iz Svemirskog centra u Gvajani s dvama europskim satelitima Galileo održalo se u listopadu 2011. Za nepute tri godine s kozmodroma Kourou izvršeno je sedam uspješnih lansiranja. 4. travnja iste te godine Sojuz ST izveo je u orbitu europski satelit Sentinel-1A, koji će postati dio sistema globalnog monitoringa prirodnih i tehnogenih pojava. Odmah nakon toga jedan od najvećih svjetskih operatera svemirskih lansiranja – kompanija Arianespace – potpisala je s Roskosmosom ugovor o isporuci do 2019. još sedam ruskih nosača Sojuz-ST.

Međutim, daljnje ostvarenje zajedničkih projekata Rusije i EU ovisit će o političkoj volji Europske unije.

 

Trenutno na svjetskom tržištu usluga za lansiranje, koje isporučuju komercijalni teret na orbitu, aktivna su četiri operatera:

kompanija International Launch Services s raketama Proton-M

europska kompanija Arianespace s raketama Arian 5

međunarodni konzorcij Sea Launch (morski kozmodrom);

američka privatna kompanija Space X s raketama Falcon.