Rusija može odgovoriti na antiterorističku operaciju u Ukrajini

Žrtve i istraga

Ukrajinske vlasti i dalje nastavljaju antiterorističku operaciju unutar koje su ušli u Slavjansk (u Donjeckoj oblasti Ukrajine), borbe se vode oko televizijskog tornja, izvještava agencija Interfaks pozivajući se na „obrambeni stožer“. Kao rezultat sukoba televizijski toranj zauzeli su ukrajinski specijalci.

Diplomati traže način kojim se može privesti kraju sukob u Ukrajini Moskva predlaže EU i SAD-u iskoristiti potencijal posredovanja OESS-a kako bi utjecali da aktualne kijevske vlasti ispune ono na što su pristale potpisivanjem Ženevskog sporazuma 17. travnja, što podrazumijeva suradnju u pravcu deeskalacije napetosti i uspostavu nacionalnog dijaloga u Ukrajini, prije svega, u vezi s reformom ukrajinskog Ustava.

U noćnoj pucnjavi nekoliko ljudi je zadobilo rane, u toku je provjera informacija o pogibiji djevojke, piše Newsru.com.

Podsjetimo da je antiteroristička operacija (ATO) oružanih snaga Ukrajine protiv separatista počela 2. svibnja jurišem na Slavjansk. Tijekom operacije u Donjeckoj oblasti poginulo je od početka svibnja petero ukrajinskih vojnika, a u stožeru dragovoljaca u Slavjansku izjavljuju o pogibiji 18 ljudi u tom gradu i u susjednom Kramatorsku.

Istovremeno kao žrtve otpora proruskih aktivista i građana, koji istupaju za jedinstvenu Ukrajinu, poginulo je 2. svibnja 46 ljudi u Odessi. Krivicu za događaje u Odessi ministar unutarnjih poslova Ukrajine Arsen Avakov stavlja na suradnike policije grada. O tome je Avakov napisao na svojem Facebooku. 

„Policija je u Odessi djelovala ružno, moguće i zločinački. Sva uprava u Odessi je oslobođena od dužnosti. Vodi se istraga o njihovoj djelatnosti“, upozorava ministar. Istovremeno bit će osnovan u Odessi vlastiti bataljun za teritorijalnu obranu, napisao je na svojem Facebooku Vladimir Nemirovski, šef lokalne uprave u Odessi.

Teško je šutjeti

Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je akcije kijevskih vlasti koje su dovele do tragedije u Odessi. „Zajedno s kaznenom operacijom sadašnjih kijevskih vlasti u Slavjansku tragedija u Odessi je još jedan dokaz primjene sile i zastrašivanja, što nema ništa zajedničko s obvezama koje proizlaze od 21. veljače i Ženevskim izjavama od 17. travnja. U Rusiji su s uznemirenošću primili informaciju o novom zločinu u Odessi i pozivaju Kijev i njegove zapadne pokrovitelje da privedu kraju taj vojni kaos te pokažu odgovoronost pred ukrajinskim narodom“, stoji u izvještaju Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije.

Kako je objasnio Dmitrij Orlov, generalni direktor Agencije za političku i ekonomsku komunikaciju i član Višeg savjeta provladine stranke Jedinstvena Rusija, Rusija ne može ostati bez reakcije na događaje od posljednjih dana. „Ruski političari mogu izaći na dijalog s ukrajinskim vlastima, ali samo pod ovim uvjetima: obustavom takozvane antiterorističke situacije i nasilja prema civilnom stanovništvu te detaljnom istragom dođaja u Odessi“, govori politolog. Pritom primjećuje da se ne smiju samo ukrajinske vlasti baviti razjašnjavanjem onog što se dogodilo, nego treba i pozvati neovisne promatrače, predstavnike Europske unije i OESS-a te Istražni komitet pri državnom tužiteljstvu Ruske Federacije.

„Trenutno je u svakoj od epizoda još puno tog nejasnog. Recimo, postoji nedokazano stajalište da su vlasti inspirirale sve te nerede. U svakom slučaju, istraga će se morati sprovesti“, objašnjava Orlov. „Ipak je vojna intervencija Rusije u ukrajinsku situaciju suviše riskantni rizik za našu državu.“

Predsjednik Fonda Peterburška politika Mihail Vinogradov ističe da događaji u Odessi i na jugo-istoku stvaraju u javnom mnijenju određeni emocionalni val, kad se vojni scenarij rješenja sukoba već razmatra kao prihvatljiv. No prema njegovu mišljenju, trenutno se situacija jako razlikuje od one koja se dogodila na Krimu. „Događaji u Odessi su pokazali da je scenarij ruskog miješanja bez prolijevanja krvi neostvariv“, pojašnjava. „No bit će složeno utemeljiti vojnu intervenciju s gledišta međunarodnog prava“.

Stručnjak smatra da Rusija mora uzeti u obzir koji cilj će pratiti, odgovarajući na antiterorističku operaciju ukrajinskih specijalaca. „Ako ćemo govoriti o zaštiti Rusa, onda treba znati da ih na teritoriju, gdje se događaju tragične stvari, nema više od 25%“, govori Vinogradov. „Dalje, Rusija nema veliko iskustvo na području mirotvorstva.“

Pavel Salin, direktor Centra za politološka istraživanja Financijskog sveučilišta pri Vladi Ruske Federacije, slaže se s potrebom reakcije na događaje, no pritom precizira da će se tek sljedećih dana vidjeti o kakvoj reakciji se radi.

Više o situaciji u Ukrajini

„Općenito uzevši, događaji se mogu podijeliti na dva razdoblja: prije Odesse i nakon. Ako je prije požara u Odessi išla borba između tehnologija 'meke snage', otpor se događao relativno bez prolijevanja krvi, no sad nakon pogibije stanovnika Odesse i Kramatorska čitava stvar miriše na pravi građanski rat“, govori politolog.

Stručnjak objašnjava da se Rusija našla u novoj situaciji te da će na novi način reagirati na nju. Reakcija ovisi o tome kako će se dalje ponašati ukrajinske vlasti. „Ako oni i dalje nastave taj smjer koji su uzeli početkom svibnja, primjenjujući vojni pritisak na protivnike vlasti, onda će i Rusija primijeniti široki arsenal sredstava, sve do onih najradikalnijih – vojne intervencije. Ako pak ukrajinske vlasti odustanu od tog smjera, ruska strana neće povećavati arsenal sredstava“, govori Salin. „Mislim da će se odluka donijeti u nekoliko dana, puno tog će ovisiti o tome kako će proći sljedeći svibanjski praznici (od 9. do 11. svibnja), o tome kako će proći referendum na jugo-istoku“.