Rusija ne želi raskid odnosa ni sa SAD-om, ni s Europskom unijom

U Moskvi se jako ozbiljno odnose prema novim zapadnim sankcijama.

Gazeta.Ru napravila je online-intervju sa Sergejem Rjabkovom, zamjenikom šefa Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije. O posljednjim događajima u Ukrajini, odnosima Rusije i SAD-a, sankcijama te njihovim posljedicama.

Vidimo da se vode neprestani pregovori između šefa Ministarstva vanjskih poslova Sergeja Lavrova i državnog tajnika SAD-a Johna Kerryja. I kao da svi govore o tome da će se uspjeti dogovoriti. Što vi mislite o tome?  

Ako imate u vidu dogovoriti se o formatu smirivanja ukrajinske krize, onda postoji ženevska izjava od 17. travnja. I ne radi se o tome da tu izjavu treba proširiti ili još nešto dopisati te se potpisati ispod nje. Radi se o tome da vlasti u Kijevu i njihovi sponzori, čak ću upotrijebiti riječ „lutkari“, u Washingtonu i u nekim europskim glavnim gradovima u potpunosti slijede izjavu te je izvršavaju. A oni nam, pak, zamjeraju to da ne radimo u tom smjeru, iako oni zapravo nemaju ni jedan pravi dokaz da ispunjavaju ženevsku izjavu. Ono najvažnije u njoj je razoružanje Desnog sektora i oslobođenje nelegalno osvojenih ulica, trgova po čitavoj Ukrajini.

Ne možemo se pomiriti sa situacijom u kojoj je sav politički pritisak i sva kritika trenutno usmjerena samo na aktiviste u istočnim i jugo-istočnim regijama Ukrajine, kao da ne postoji ništa što je dovelo de ljude do takvog ekstremnog izražavanja demonstracija. 

Neki stručnjaci nazivaju sankcije SAD-a i EU kozmetičkim. Slažete li se s tom tvrdnjom?

Ne smatram da su te mjere kozmetičke. Vidimo pooštravanje politike sankcija SAD-a prema Rusiji. To je uznemirujuće. Ne želimo praviti drame, ne želimo predstavljati čitavu stvar tako kao da se svijet preokrenuo. No ozbiljnost takvih mjera za nas je u potpunosti očigleda. Posebno u sferi ograničenja suradnje u visokoj tehnologiji, isporukama proizvoda dvostruke namjene iz SAD-a u Rusiju, pitanjima koja su povezana s lansiranjem svemirskih uređaja američke proizvodnje ili koje sadrže određenu dozu američkih komponenata. To sve nanosi udarac po našim visokotehnološkim poduzećima i sektorima. To je obnavljanje sistema koji je stvoren još 1949., kad su države Zapada zapravo spustile „željeznu zavjesu“ na isporuke visokotehnološke produkcije u SSSR i druge države. 

Često slušamo o tome da će se Rusija, u slučaju radikalnog razilaženja s državama Zapada, preorijentirati na Istok – na Kinu, Indiju, Japan.

Znate, protiv sam postavljanja pitanja na toj razini.

Mi smo se, baš naprotiv, uvijek deklarirali (i sad se držimo tog smjera) da vanjska politika mora imati više vektora.

I ne želimo raskidati odnose ni s Europskom unijom, ni sa SAD-om. Imamo s njima uspostavljene mnogobrojne veze, raznorazne, ljudske, obitelji žive, ljudi rade, ekonomija je u vezi. No ujedno s tim želimo se baviti razvojem svojih dalekoistočnih regija. Imamo posebne odnose s Kinom, imamo velike perspektive s Jugo-istočnom Azijom, odnosi s Japanom sve su bolji. I sve to moguće je raditi istovremeno.

Što možemo u dogledno vrijeme očekivati u Ukrajini? Koju će poziciju zauzeti Rusija?

Želimo samo jedno: da politički proces koji će, barem želimo tako vjerovati, započeti u dogledno vrijeme bude sveprožimajući. Odnosno da uzburkane regije, koje u mnogim svojim kutcima imaju probleme, imaju mogućnost izreći svoje mišljenje o tome kako vide budućnost Ukrajine. Ne želimo ništa više od toga.

U potpunosti ne želimo, i to sad podcrtavam, ponoviti takozvani krimski scenarij na jugo-istoku Ukrajine. Treba jednostavno ljudima dati mogućnost sudjelovanja u odgovarajućoj mjeri u određivanju budućnosti svoje države. To je poptuno normalna, prirodna želja. To je osnova bilo kakvog demokratskog procesa.

Gospodine Rjabkov, objasnite, molim vas, u čemu se razlikuju separatisti Donjecka i Slavjanska od separatista u Čečeniji?

Kao prvo, ne smatram da su ljudi, koji demonstriraju u Slavjansku i Donjecku, separatisti. To su ljudi koji inzistiraju na bezuvjetnom osiguranju i poštivanju njihovih prava u svim sferama, uključujući sferu jezika, pristupa informaiciji itd. Na mogućnost zastupanja svojih interesa, uključujući i ekonomskih interesa svojih regija, pri odlučivanju ovih ili onih općeukrajinskih pitanja. Oni koji su u Čečeniji ratovali protiv naše vojske bili su ljudi koji su se deklarirali za odcjepljenje teritorija. I ne samo koji su se deklarirali, već koji su primjenjivali terorističke metode. Na tom mjestu nema nikakve usporedbe s demonstrantima u Slavjansku i Donjecku.