Nuklearne glave postaju oružjem bojišta

Reuters
Novi projekt budžeta Pentagona za 2017. izazvao je burne rasprave u SAD-u. Prigovori se tiču, prije svega, velikih planova modernizacije nuklearnog arsenala države. Mihail Uljanov, direktor Odjela za suzbijanje i nadzor oružja MVP-a, objasnio je zašto planovi Washingtona izazivaju uznemirenost Moskve.

- U nedavnom intervjuu SAD-a zamjenica državnog tajnika Rose Gottemoeller izjavila je  da modernizacija taktičkog nuklearnog oružja u Europi omogućuje SAD-u da smanji ukupnu količinu nuklearnih bombi koja se nalazi na europskom kontinentu, što će dovesti do smanjenja vojnog potencijala tog oružja.

- Zaista, Sjedinjene Američke Države su, u skladu s obnovljenom nuklearnom doktrinom iz 2010., krenule s modernizacijom svojih nuklearnih bombi u Europi. U planu je da se stvori unificirana varijanta B6-12 na temelju već postojećih varijanti bombe B-61. Nova bomba imat će veću točnost i lakše će je primjenjivati kako strateška, tako i taktička avijacija. Pretpostavka je da će prvi primjerci novog oružja stići 2020. godine.

SAD pokušava stvoriti utisak da nema ništa neobično u tome. Međutim, analiza karakteristika novih bombi pokazuje da bi one, ako ih se stavi u službu, mogle smanjiti prag korištenja nuklearnog oružja.

Mihail Uljanov. Izvor: EPA

Nije slučajno James Cartwright, bivši zapovjednik Zračnih snaga SAD-a, izjavio u studenom 2015. da će se nuklearne glave, nakon modernizacije bombe B-61, ''moći više koristiti''.

I izjava Jamesa Millera, bivšeg zamjenika ministra obrane SAD-a za politička pitanja, isto je bila uznemirujuća. On je u siječnju prošle godine izjavio da će postojanje nuklearnog oružja manjeg kapaciteta u arsenalu dovesti do smanjenja žrtava civilnog stanovništva u slučaju njegovog korištenja. To je čak nazvao ''pouzdanim i etičkim'' pristupom.

Prema podacima Federacije američkih znanstvenika, ukupan broj unificiranih aviobombi trebao bi iznositi oko 400 jedinica, dok ih je trenutno u Europi oko 200. Ipak, postoji mogućnost da će određeni broj bombi biti skladišten u SAD-u.

- Postoje li nekakva međunarodno-pravna ograničenja za modernizaciju nuklearnog arsenala?

- Ne postoje. Modernizacija je, u principu, prihvatljiva. Gotovo se obnavljaju svi glavni elementi američkog nuklearnog trojstva – strateški bombarder, podmornica i interkontinentalna balistička raketa. Naravno, i novo nuklearno oružje koje će se stavljati na njih. Osim moderniziranih nuklearnih bombi Pentagon želi stvoriti i novu nuklearnu krstareću raketu. Taj čitav projekt modernizacije košta SAD otprilike 1 trilijun američkih dolara. Dakle, postoji jasna diskrepancija između javnih deklaracija SAD-a o važnosti da se izgradi svijet bez nuklarnih glava i njihove realne političke sfere. Dovoljno je reći da će realiziranje svih elemenata predviđenog programa modernizacije omogućiti Amerikancima da i dalje budu nuklearna sila broj 1 do 2070-2080-ih godina ovog stoljeća. Tada bi trebala uslijediti nova runda modernizacije.

Bomba B-61. Izvor: Arhivska fotografija

Što se tiče američkih nuklearnih bombi u Europi, možemo reći da one krše prva dva članka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja. U skladu s njim nuklearne države su se obvezale da neće predavati nuklearno oružje nenuklearnim državama. A potonje su se obvezale da neće prihvaćati takvo oružje. Te se zabrane neprestano ignoriraju tijekom ''zajedničkih nuklearnih misija'' NATO-a, unutar kojih se piloti iz nenuklarnih država obučavaju kako primijeniti nuklearne glave.

- Što bi Rusija mogla poduzeti u slučaju razmještanja B61-12 u Europi?

- To pitanje najprije trebate upitati vojne kolege. Mogu samo reći da u vojnoj sferi svaka aktivnost uzrokuje protuaktivnost. Siguran sam da će ruska reakcija na razmještanje američkih nuklearnih bombi po Europi biti odgovarajuća te da će uzeti u obzir sve parametre postojeće situacije.

Izvorni članak na ruskom jeziku.

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće