Ženevski memorandum nije pomogao Ukrajini

SAD i Europska unija govore da Moskva ne želi ispuniti memorandum, koji je potpisan 17. travnja u Ženevi, te je optužuju za pogoršanje krize. Međutim, stručnjaci smatraju da svaka od strana tumači Ženevski memorandum u svoju korist. No dok se države međusobno optužuju i uvode sankcije, na istoku Ukrajine nastavlja se vojna operacija tijekom koje je civilno stanovništvo podvrgnuto opasnosti.

Rezultati napetih pregovora u Ženevi: pronađena formula za rješenje krize Rusija i Zapad poduzeli su jučer, 17. travnja, prvi pokušaj pronalaženja zajedno s Kijevom rješenja ukrajinske krize.

Zapadne države optužuju Rusiju za nastavak građanskog otpora na jugo-istoku Ukrajine, o čemu svjedoče nove sankcije protiv ruskih dužnosnika, biznismena i kompanija. „Prema riječima zapadnih političara, militanti u Luganskoj i Donjeckoj oblasti još uvijek nisu razoružani samo zbog toga što Moskva nije odvela svoje vojne jedinice iz regije, te tako nastavlja pružati pristašama federalizacije moralnu podršku, koncentrirajući svoje oružane snage pored granice. Isto tako, Moskva im nije naredila da se razoružaju i oslobode administrativne zgrade koje su zauzele“, rekao je dopisniku Ruskog vjesnika Dmitrij Suslov, zamjenik direktora Centra za složena europska i međunarodna istraživanja pri Višoj ekonomskoj školi. 

Međutim, Rusija jednostavno ne može, prema njegovim riječima, narediti vojnicima da izađu iz Ukrajine, jer ih tamo ni nema. Moskva inzistira na tome da nije slala specijalne jedinice da pomognu pobunjenim stanovnicima na jugo-istoku. Pritom kijevske vlasti nikako nisu mogle dati uvjerljive dokaze da se Rusija izravno miješa. Bez obzira na mnogobrojne izjave o uhićenju „desetaka ruskih diverzanata“, ni jedan od njih još nije predstavljen javnosti.

Što se tiče moralne podrške i koncentracije ruskih vojnika na granici s Ukrajinom, ženevski dogovori ne sadrže ograničenja o djelatnosti oružanih snaga Ruske Federacije u granicama njezinog nacionalnog teritorija.

„U memorandumu nema ni riječi o tome da Rusija mora odvesti vojsku od ukrajinskih granica. Svi takvi zahtjevi prema Rusiji samo su vrlo raširena i jednostrana interpretacija riječi 'deeskalacija' od strane naših zapadnih partnera“, objašnja Dmitrij Suslov. „Moskva, pak, smatra da 'deeskalacija' podrazumijeva obustavu kontraterorističke operacije na jugo-istoku, odvođenje ukrajinske vojske okupljene za suzbijanje građanskog protesta u Donjeckoj i Luganskoj oblasti, te deblokiranje gradova i naseljenih mjesta koje se nalaze pod kontrolom pristaša federalizacije“.

Rusija ne može sama pomoći Ukrajini Situacija s isplatom ukrajinskog plinskog duga zašla je u jednosmjernu ulicu. Potrebni su kolektivni napori EU i Rusije, napisao je predsjednik Vladimir Putin liderima 18 europskih država.

Kijev nije napravio ništa od navedenog. Čak štoviše, usprkos sporazumima koji su potpisani u Ženevi i vrlo vjerojatno po savjetu nekadašnjeg šefa CIA-e, koji je nedavno stigao u ukrajinski glavni grad, obnovljena je „antiteroristička operacija“ protiv stanovnika jugo-istoka.

Rusija naposljetku, usprkos tvrdnjama Zapada, nije uzela na sebe u Ženevi obvezu razoružati pristaše federalizacije. Tim više, točka o „razoružanju i oslobođenju zgrada“ propisana je u memorandumu jako neodređeno. Tako se u njemu ne može naći nikakav radni plan ili struktura djelovanja.

Denis Pušilin, supredsjednik Donjecke republike, izjavio je da će demonstranti napustiti osvojene zgrade oblasnih administrativnih zgrada i policije te će predati oružje samo nakon što se razmontira šatorski gradić na Majdanu, oslobode zgrade u Kijevu te razoružaju militanti Desnog sektora. Rusija je podržala tu poziciju, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je istaknuo da Kijev mora dati moralni primjer pristašama federalizacije po pitanju izvršavanja memoranduma. 

Zašto Moskva ne razoruža pristaše federalizacije

Pritom Kremlj ima ozbiljne argumente da ne guši pristaše federalizacije (koji su zapravo žrtve agresije). „Autoritet Rusije i njezinih šefova u Donbassu je jako visok i za čitav niz pitanja veliki dio grupe donjeckih aktivista slušaju savjete koji dolaze, recimo, od Sergeja Lavrova ili Vladimira Putina“, pojasnio je dopisniku Ruskog vjesnika harkovski politolog Roman Travin. „Istovremeno ako pretpostavimo da Moskva odjednom zatraži od stanovnika Donjecka da pristane na velike jednostrane ustupke, to će biti percipirano kao izdaja. U tom slučaju autoritetu Ruske Federacije u regiji bit će nanesen ozbiljni udar“.

Više o situaciji u Ukrajini

Ruske vlasti napominju da Kijev nije ispunio ni jedan od zahtjeva Ženevskog memoranduma. Posebno je odgovorio na točku o hitnom početku „širokog općenacionalnog dijaloga s uključenjem u njega svih regija i političkih snaga države“ svojom vojnom operacijom protiv pobunjenih regija. 

„Zar 'grupa sedam' smatra provedbu vojne operacije s primjenom ukrajinske vojske i specijalnih službi u istočnim oblastima protiv vlastitog stanovništva, koje se ne slaže s politikom sadašnjeg kijevskog režima, 'pozitivnom mjerom'?“, stoji u komentaru Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije koji je objavljen 28. travnja.