Neljubazno lice Crne Gore: donosi li okretanje crnogorske vlasti NATO-u krizu u odnosima s Rusijom?

Ulazak u NATO je glavni nacionalni prioritet premijera balkanske države Đukanovića. Izvor: AP

Ulazak u NATO je glavni nacionalni prioritet premijera balkanske države Đukanovića. Izvor: AP

Ovih dana je postalo jasno da se Crna Gora, prateći primjer SAD-a i EU, priklonila sankcijama protiv Rusije zbog situacije na Krimu. Premijer Milo Đukanović je, nastupajući u Bruxellesu na transatlantskom summitu, uvjerio europske činovnike i američke kongresmene da je glavni prioritet Crne Gore skorašnji ulazak u NATO i EU te da je na tom putu prema „nadcilju“ spreman na sve.

„U skladu s našim obvezama pred partnerima iz SAD-a i EU spremni smo se također priključiti sankcijama“, izjavio je u Bruxellesu. Za nekoliko dana u Washingtonu je zamolio zamjenika predsjednika Josepha Bidena da što prije primi državu u NATO.

Na pozadini činjenice da su se protiv sankcija izjasnili mnogi visoki dužnosnici država-članica EU, čini se da podupiranje sankcija Rusiji od strane Crne Gore nije u potpunosti produktivno. Pa upravo su ruski novci nakon osamostaljenja Crne Gore od Srbije u 2006. omogućili da se ta jedna od bivših zemalja Jugoslavije pretvori u jednog od europskih prvaka za privlačenje investicija, osiguravši tako državi materijalno osiguran položaj. Za nekoliko godina Rusi su sve zajedno uložili u ekonomiju Crne Gore oko dvije milijarde eura. Radi se i o krupnom biznisu, koji je investirao u lokalna metalurška poduzeća, i o tisućama Rusa koji su kupili relativno jeftinu (15-20 tisuća eura) nekretninu u turističkimi središtima u Budvi, Tivatu i Kotoru.

Crna gora - "mala Rusija"?
Crnu Goru tijekom 2000-ih poplavio je val Rusa, tako velik da je postala poznata kao „Mala Rusija”, ali je splasnuo 2008. Kako žive Rusi u Crnoj Gori? Kako se snalaze njihova djeca, isplati li se biznis u „egzotičnom poslovnom okruženju” i kako im ide učenje značenja riječi „polako”?

Međutim, stručnjaci ističu da ovo nije prvi put da odnosi između dviju država, zahvaljujući naporima vlasti Crne Gore, postaju nešto manje sretni. Iza lijepih brojki koje ukazuju na rast dolazaka ruskih turista, a kojima crnogorski činovnici tako vole ilustrirati „prijateljstvo“ između Rusije i Crne Gore (prošle godine čitavih 300 tisuća Rusa!), skriva se sasvim druga slika: tijekom nekoliko posljednjih godina ruske građane potajno istiskuju iz svih sfera života u crnogorskim turističkim središtima. 

Izvor u diplomatskim krugovima smatra da je izbavljenje od „suvišnog“ prisustva Rusa bilo jedno od glavnih zahtjeva novih „starijih partnera“ Crne Gore po pitanju ulaska u NATO. I bez obzira na višestoljetno prijateljstvo naroda i negativan odnos većine stanovništva prema NATO-u, vlasti malene turističke države odlučili su ispunjavati naredbe.  

Đukanovićeva vlada marljivo „čisti“ državu od ostataka ruskog utjecaja, ne birajući pritom sredstva. I evo već ruskom menadžmentu tvornice za lijevaonu čelika u Nikšiću dolaze prijetnje i pozivi na fizički obračun, a policija odbija reagirati na njih. Na kraju kompanija, koja je investirala desetke mlijuna eura u modernizaciju nerentabilnog poduzeća, prisiljena je hitno napustiti Crnu Goru, dok vlada, prisvojivši natrag tvornicu, prodaje je engleskoj firmi.  

Prošlog ljeta crnogorski činovnici su oduzeli od Olega Deripaske najveće poduzeće u državi – podgorički Kombinat alumijia (KAP), i stavili ga na prodaju. Na posljedice Dukanovićeve politike naišli su i obični ruski vlasnici crnogorskih nekretnina. Policija se ne žuri istražiti sve češće pljačke ruskih kuća te masovne afere u sferi nekretnina čije žrtve su Rusi. Rusima – suvlasnicima zajedničkih poduzeća – ne dopuštaju ulazak u državu izmišljajući pritom svakakve razloge, te im potom oduzimaju biznis.

„Crnogorski političari imaju kratko pamćenje“, izjavio je ruski veleposlanik u Crnoj Gori Andrej Nesterenko za lokalni časopis Dan. „2005. visoki crnogorski predstavnici su nas doslovno molili da podržimo investicijama slabu crnogorsku ekonomiju, govorili su da su Rusi i Crnogorci braća, a sad nas protjeruju“.

Istraživanje na „Lomonosovu“: Crna Gora snosit će gubitke u milijardama zbog ulaska u EU
Ekonomija Crne Gore pretrpjet će gubitak u iznosu od najmanje 1,5 milijarde dolara u sljedećih deset godina u slučaju nametnute eurointegracije, stoji u referatu koji je 28. siječnja objavio Institut za eksperimentalnu ekonomiju i financije pri sveučilištu „Lomonosov“.

Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije se ovih dana izjasnilo o Đukanovićevoj politici. „Takve vrste izjava i djelovanja razilaze se s velikom tradicijom prijateljstva i uzajamnog razumijevanja između naroda naših država, koje se temelji na višestoljetnom iskustvu rusko-crnogorskih odnosa“, stoji u priopćenju. Sergej Nariškin, predsjednik Državne Dume, istaknuo je da „razvoj odnosa između Rusije i Crne Gore ne smije biti talac nekih većih geopolitičkih interesa i raspodjele u kojoj sudjeluju treće države, i to posebno ne one koji dolaze s one strane oceana“.

Neki izvori ističu da se trenutno razmatraju moguće mjere reakcije. Kao što znamo, ruski novci – od turizma i investicija u lokalni biznis – formiraju značajni dio BDP-a Crne Gore. Dakle, spektar mjera je izuzetno širok – od reguliranja isporuka vina iz Crne Gore (na to otpada 90% crnogorskog izvoza) do uvođenja viznog režima koji bi mogao utjecati na dolazak turista (otprilike trećina od svih stranih turista).

„Nesumnjivo da je glavni dio crnogorskog stanovništva proruski orijentiran. No tijekom posljednjih nekoliko godina proruske snage u vladi, zahvaljujući naporima stranih političkih tehničara, našle su se u manjini“, ističe Maksim Kiselev, jedan od autora referata Crna Gora: Cijena eurointegracije koji je pripremljen na Moskovskom državnom sveučilištu „Lomonosov“. „Nezadovoljstvo stanovništva Đukanovićevom politikom raste i potpuno je moguće da će ekonomski odgovor Rusije pomoći rušenju te umjetno stvorene političke neravnoteže snaga u državi. Rusija mora zaštiti svoje interese i imovinu svojih građana na Balkanu“, smatra stručnjak.