Hoće li se suditi Gorbačovu za raspad SSSR-a?

Zastupnici traže da se pozove na odgovornost predsjednik SSSR-a Mihail Gorbačov. Izvor: Reuters

Zastupnici traže da se pozove na odgovornost predsjednik SSSR-a Mihail Gorbačov. Izvor: Reuters

Ruski zastupnici tražili su od Državnog tužiteljstva da prouči zakonitost procedure raspada SSSR-a u 1991. Prema njihovom mišljenju, tadašnja vlast Sovjetskog Saveza dopustila je niz kršenja koje su imale za posljedicu raspad države. Zastupnici traže da se pozove na odgovornost predsjednik SSSR-a Mihail Gorbačov.

Pismo u Državno tužiteljstvo

Pet zastupnika Državne Dume Rusije poslali su službeni zahtjev na ime državnog tužitelja Ruske Federacije Jurija Čajkija, tražeći da se provjere događaji koji su prethodili raspadu SSSR-a. Autori tog zahtjeva su predstavnici svih frakcija Državne Dume osim članova lijeve stranke Pravedna Rusija. Pod zahtjevom potpisali su se i dva komunista – Ivan Nikitčuk i Oleg Denisenko, član Liberalno-demokratske stranke Rusije Mihail Degtjarev, dva predstavnika vladajuće stranke Jedinstvena Rusija Anton Romanov i Evgenij Fedorov. Oni čekaju odgovor na dva pitanja. Kao prvo, je li postojala intervencija stranih država protiv SSSR-a, a kao drugo, je li se tad dogodio državni prevrat koji bi bio sličan ovom koji se sad događa u Ukrajini.

Raspad SSSR-a: kako se rađala nova Rusija
Otklanjanje posljedica puča koji je izvršen od 19. do 21. kolovoza 1991. bio je glavni cilj Vladimira Putina kada je 2000. došao na vlast, i taj proces još uvijek traje. Raspad SSSR-a, momentalni prelazak na tržišnu ekonomiju i zabrana djelovanja KPSS-a, kompletno preuređivanje strukture zemlje - sve su to socijalno-ekonomski šokovi koji, međutim, nisu bez paralela u ranijoj ruskoj povijesti.

Osim toga, zastupnici sumnjaju na to da su vlasti Sovjetskog Saveza dopustile kršenje zakona koje je dovelo do raspada države. „Zajedno s odgovorom na zahtjev računamo da ćemo dobiti ocjenu pravnih osnova državnosti svih bivših republika, osnivanja Ustava, što će dati osnove za promjene onih dokumenata koji se, recimo, tiču ukrajinskog suvereniteta“, rekao je Fedorov. 

Govoreći o prvom predsjedniku Sovjetskog Saveza Mihailu Gorbačovu, zastupnici ga optužuju za osnivanje Državnog savjeta SSSR-a. Taj organ nije bio predviđen Ustavom SSSR-a kao organ državne vlasti. A upravo je Državni savjet donosio odluke o priznanju neovisnosti pribaltičkih sovjetskih republika.

Na tu vijest već je reagirao i sam Gorbačov. Tu inicijativu zastupnika nazvao je „nepromišljenom i brzopletom“. Bivši predsjednik SSSR-a je ukazao na to da pokušaji da ga se pozove na odgovornost za uništenje države nisu utemeljeni s povijesnog gledišta te zastupnici putem njih žele na sebe skrenuti pozornost. „Kad me optužuju da sam dao Istočnu Europu, odgovaram im: 'Kome sam je dao? Poljsku – Poljacima. Čehoslovačku – Česima i Slovacima, Mađarsku – Mađarima'“, odgovara bivši predsjednik SSSR-a.  


Hoće li se ponovno razmatrati povijest?

Međutim, Državno tužiteljstvo mora razmotriti zastupnički zahtjev i dati odgovor. Fedotov očekuje u sljedećih mjesec dana odgovor od državnog tužitelja.

Ruski političari su se podijelili u mišljenju je li potrebno istraživati događaje koji su stari oko 20 godina, no slažu se u jednom: teško da će istraživanje biti provedeno detaljno i točno. „Pozdravljam inicijativu zastupnika. Nesumnjvo treba proučiti proceduru raspada SSSR-a. No s određenom dozom sumnje odnosim se prema rezultatima“, izjavio je Vladimir Gorjunov, član Savjeta udruženja političkih stručnjaka i konzultanata. „Vjerojatno je puno dokumenata uništeno, a osim toga današnje ruske elite su uvelike povezane s onim događajima ili ljudima koji su igrali važnu ulogu u tim stvarima“.  

Kako su se mijenjali masovni prosvjedi u posljednjih četvrt stoljeća
Krajem 80-ih čitav svijet je zahvatio veliki val demokratizacije i revolucije. Poticaj su mu dali sovjetska perestrojka i promjene u SSSR-u. Ne radi se samo o revolucijama u Istočnoj Europi, nego i o demokratskim promjenana, recimo, u Južnoj Koreji ili Južnoafričkoj Republici.

Gorjunov ukazuje na to da nema osnova da se sudi Gorbačovu za raspad SSSR-a. „On nije bio inicijator i organizator tih događaja. Odgovarati bi trebali oni koji su potpisivali Sporazume u Bjelovežu (termin koji se koristi u medijima, misli se na Sporazum o osnivanju Zajednice Neovisnih Država op. red.), uključujući tadašnju vlast Ukrajine i Bjelorusije“, govori Gorjunov. „Ono što se može zamjeriti Gorbačovu jest to da nije upotrijebio silu radi sprečavanja situacije. No treba uzeti u obzir da su se događaji razvijali kad Gorbačov nije imao nikakvih mogućnosti za upotrebu takve sile“. 

„Ta inicijativa je jako neobična“, smatra Aleksej Makarkin, zamjenik direktora Centra za političku tehnologiju. „Njezine autore, uključujući predstavnike vladajuće strane, uvijek su karakterizirali radikalni pogledi“. Uvjeren je da će Državno tužiteljstvo razmotriti zastupnički zahtjev, no da će dati pristojni pismeni odgovor. „Ovo nije prvi put da se organi Državnog tužiteljstva i sudovi suočavaju s takvim zahtjevima, pokušajima da se ponovno razmotre Sporazumi u Bjelovežu. Takvi slučajevi se redovno odbijaju pozivajući se na konkretne članke ruskog zakonodavstva“, govori Makarkin.   

Zastupnički zahtjev pooštrit će već nategnute odnose s pribaltičkim država, onima koje su stekle neovisnost nakon raspada SSSR-a, obraća pozornost Makarkin. Prema njegovom mišljenju, na Baltiku mnogi smatraju da je Rusija agresivna država, te će ova inicijativa samo još više zaoštriti situaciju.

SSSR je prestao postojati kao subjekt međunarodnog prava 25. prosinca 1991. Njegov pravni nasljednik je Ruska Federacija. SSSR se zapravo raspao nakon što su vođe saveznih republika potpisale Sporazume u Bjelovežu u prosincu 1991. Ti sporazumi utvrđuju činjenicu da SSSR više ne postoji.