Rezultati napetih pregovora u Ženevi: pronađena formula za rješenje krize

Diplomacija o ukrajinskim nemirima. Izvor: AP

Diplomacija o ukrajinskim nemirima. Izvor: AP

Rusija i Zapad poduzeli su jučer, 17. travnja, prvi pokušaj pronalaženja zajedno s Kijevom rješenja ukrajinske krize.

Tijekom sedmosatnih pregovora u Ženevi, u formatu 3+1, sa sudjelovanjem šefova diplomacije Ruske Federacije, SAD-a, EU i Ukrajine dogovorena je izjava o smanjenju nasilja. Njezina glavna postavka je da se nelegalne jedinice s obje strane sukoba moraju razoružati te da se nelegalno osvojene zgrade moraju osloboditi, a vlasti u Kijevu moraju „odmah započeti široki nacionalni dijalog“. Pritom je šef Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov upozorio da će promjena izvanblokovskog statusa Ukrajine uništiti težnje za smirivanje krize.

Napeta atmosfera jučerašnjih pregovora doslovno se mogla nožem rezati u dvorani, gdje se održavao susret u formatu 3+1. Novinare su pustili unutra na tridesetak sekundi i za to vrijeme sudionici koji su sjedili za stolom – šef Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov, državni tajnik SAD-a John Kerry, voditeljica europske diplomacije Catherine Ashton i ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrej Deščica – nisu progovorili ni jednu jedinu riječ.

Rusija ne može sama pomoći Ukrajini
Situacija s isplatom ukrajinskog plinskog duga zašla je u jednosmjernu ulicu. Potrebni su kolektivni napori EU i Rusije, napisao je predsjednik Vladimir Putin liderima 18 europskih država. Naglasio je da „Rusija više ne mora i ne može sama nositi teret pomoći ukrajinskoj ekonomiji davanjem popusta na cijenu plina i opraštanjem dugova, de facto plaćanjem deficita u trgovini Ukrajine i zemalja članica EU svojim subvencijama“.

Sami pregovori trajali su više od sedam sati, puno više nego što je bilo planirano. Njihov glavni rezultat bilo je donošenje zajedničke izjave o mjerama za smirivanje ukrajinske krize. U dokumentu se govori o „poduzimanju koraka za smanjenje napetosti za sve ukrajinske građane“. „Pozvali smo sve strane da se suzdrže od nasilja, zastrašivanja i provokativnih akcija. Odlučno smo odbili bilo koje pojave ekstremizma i rasizma. Sve nelegalne oružane jedinice moraju se razoružati, nelegalno zauzete zgrade moraju se vratiti legalnim vlasnicima, svi trgovi i drugi teritoriji moraju se osloboditi“, sadržaj dogovorenog dokumenta izložio je Sergej Lavrov.

Pritom je ministar posebno podcrtao: „Sve navedene mjere tiču se, bez ikakve iznimke, svih ukrajinskih regija i svi problematičnih pitanja“. Odnosno pozivanje na razoružanje i oslobađanje ne tiče se samo, recimo, Desnog sektora, već i formacija na jugo-istoku Ukrajine. Osim toga, u izjavi se govori o amnestiji svih demonstranata, „osim onih koji su počinili teške prekršaje“. OESS, koji već radi na teritoriju Ukrajine, pazit će na provođenje donesenih mjera. 

Druga ključna točka dokumenta je „poziv na brzi početak širokog nacionalnog dijaloga, koji mora biti inkluzivni, transparentni i pod kontrolom“. Pritom u dijalogu, kako je objasnio Sergej Lavrov, moraju biti uključene „sve ukrajinske regije, sve političke grupe“. Prema riječima ruskog ministra, glavno je „priznanje neosporne činjenice, koju su prihvatili svi sudionici pregovora, da krizu moraju riješiti sami Ukrajinci“.

Gospodin Lavrov je rekao da pri pripremi ženevskog susreta Moskva je predložila da se u njega uključe osnovne ukrajinske oporbene snage, „koje se ne slažu s državnim prevratom u Kijevu od 22. veljače“. „No nije bilo moguće, zbog organizacijskih razloga, pozvati ovdje predstavnike opozicije, prije sve juga i istoka“, rekao je Lavrov, dodavši da je ruska strana predala sudionicima susreta prijedloge oporbe vlasti u Kijevu.

Sudionici pregovora ocrtali su konture koje, prema mišljenju Ruske Federacije, SAD-a i EU, treba slijediti Kijev. Prema riječima gospodina Lavrova, radi se djelomično o decentralizaciji vlasti, bitnom širenju ovlasti regija i osiguranju dostojne uloge ruskog jezika. „Netko predlaže ruskom jezik status državnosti, netko službeni status. Ponavljam: to moraju riješiti Ukrajinci“, zaključio je šef Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije. Pritom je objasnio da „termini, koji opisuju državni ustroj, mogu biti najrazličitiji, no glavna su stvarna prava regija“. Ranije je Rusija inzistirala na federalizaciji Ukrajine.

Sergej Lavrov je posebno podcrtao da ne smiju postojati pokušaji da se „podvrgne pod sumnju vojno-politička neutralnost Ukrajine“. „Ta činjenica da je Ukrajina odabrala neutralnost te je učvrstila u svojem zakonu moraju svi poštivati“, upozorio je. Obratili smo pozornost na te neprihvatljive izjave, koje slušamo iz Bruxellesa, iz usta državnog tajnika NATO-a Andersa Fogha Rasmussena i njegovog prvog zamjenika Alexandera Vershbowa, da nitko ne smije prisiljavati Ukrajinu da bude neutralna.“

John Kerry se, sa svoje strane, zahvalio Sergeju Lavrovu i Andreju Deščicu „za spremnost na rad i konstruktivni dijalog“. Prema njegovim riječima, „sudionici pregovora su se složili da se sve strane konflikta u Ukrajini moraju suzdržati od nasilja, zastrašivanja i provokacija“. Istovremeno je državni tajnik podcrtao da „riječi na papiru“ malo znače ako se potom ne provode u stvarnosti. „Danas je šef Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine Deščica nekoliko puta uvjerio sve da će organizirati inkluzivni, transparetni proces ustavnih promjena“, rekao je John Kerry, dodavši da SAD računa na to da će Rusija svojim djelovanjem već u sljedećim danima pomagati smanjenju napetosti na jugo-istoku Ukrajine. „Ako ne bude progresa“, prema riječima Kerryja, „Washington neće imati ni jedan drugi izbor nego uvesti nove sankcije Moskvi“.