Rusija ne može sama pomoći Ukrajini

Situacija s isplatom ukrajinskog plinskog duga svakako zabrinjava Moskvu: Kijev ne plaća plin, a EU, koja je obećala pomoć, ostaje na obećanjima. Izvor: AP

Situacija s isplatom ukrajinskog plinskog duga svakako zabrinjava Moskvu: Kijev ne plaća plin, a EU, koja je obećala pomoć, ostaje na obećanjima. Izvor: AP

Situacija s isplatom ukrajinskog plinskog duga zašla je u jednosmjernu ulicu. Potrebni su kolektivni napori EU i Rusije, napisao je predsjednik Vladimir Putin liderima 18 europskih država. Naglasio je da „Rusija više ne mora i ne može sama nositi teret pomoći ukrajinskoj ekonomiji davanjem popusta na cijenu plina i opraštanjem dugova, de facto plaćanjem deficita u trgovini Ukrajine i zemalja članica EU svojim subvencijama“.

Putin je 10. travnja poslao pismo liderima 18 europskih zemalja koje kupuju veći dio ruskog plina koji se isporučuje u Europu. Predsjednik je konkretizirao ranije objavljen stav da nesposobnost Ukrajine da plati plin prisiljava Rusiju ograničiti njegovu isporuku. To može stvoriti prijetnju za tranzit ka Europi, pa sprečavanje krize zahtijeva hitne pregovore između Rusije i europskih partnera.

Prema Putinovom mišljenju, moguć je samo jedan izlaz – obavljanje hitnih konzultacija na razini ministara ekonomije, financija i energetike „radi poduzimanja usklađenih aktivnosti u cilju stabilizacije ekonomije Ukrajine i osiguravanja isporuka i tranzita ruskog plina“. U pitanju su pregovori sa svakom europskom zemljom pojedinačno, a ne s njihovim predstavnikom utjelovljenim u Europskoj komisiji. „Budući da je svaka od tih zemalja kupac plina, svaka od njih je pregovaračka strana. Vođenje pregovora isključivo s Europskom komisijom nije moguće, jer ona nije kupac“, objasnio je glasnogovornik predsjednika Dmitrij Peskov. 

Na sljedećim pregovorima o stabilizaciji ukrajinske ekonomije Rusija će insistirati da doprinos Europe mora biti ravnopravan.

Situacija s isplatom ukrajinskog plinskog duga svakako zabrinjava Moskvu: Kijev ne plaća plin, a EU, koja je obećala pomoć, ostaje na obećanjima. „Naši partneri u Europi priznaju legitimnost današnjih kijevskih vlasti, ali ne čine ništa kako bi pružili pomoć Ukrajini, nisu dali nijedan dolar, nijedan euro“, rekao je Putin. Rusija pritom ne priznaje legitimnost vlasti u Kijevu, ali nastavlja pružati ekonomsku pomoć i subvencionirati ukrajinsku ekonomiju, dodao je predsjednik.

Podsjećamo ruske vlasti da polaze od činjenice da je Moskva u posljednje 4 godine subvencionirala ekonomiju Ukrajine na račun smanjenja cijene plina i pružanja drugih povlastica u vrijednosti od 35,4 milijarde dolara.

Prema mišljenju nekih ruskih medija, potez Kremlja bi trebao ojačati poziciju Moskve na pregovorima o reguliranju ukrajinskog pitanja u formatu „3+1“, koji su zakazani za 17. travanj. Njegov cilj je otežati konsolidaciju Zapada i prebaciti raspravu o Ukrajini iz geopolitičke u praktičnu sferu. 


Plinski dug kao instrument pritiska

Prema riječima stručnjaka, Rusija ne očekuje da Kijev odustane od pritužbi u vezi s Krimom u zamjenu za plinski dug, niti da Zapad prizna poluotok kao dio Rusije. „Nijedna vlada se ne odriče svojeg teritorija tek tako. Kao primjer možemo navesti Nagorno-Karabah, koji Azerbajdžan i dan-danas smatra svojim. Zato neće biti formalnog priznanja i odustajanja od pritužbi“, smatra prvi potpredsjednik Centra za političke tehnologije Aleksej Makarkin. Ipak, smatra da bi mogli biti postignuti neslužbeni dogovori. Recimo, ako u zamjenu za odustajanje Rusije od zaoštravanja situacije s plinskim dugom Ukrajina garantira da neće organizirati ekonomsku blokadu Krima.

Zašto EU ne može odbiti ruski plin?
Rusija je zasad jedina država koja može povećavati u Europu isporuke jeftinog plina.

Istovremeno, na Zapadu se čuju upozorenja na ranjivost europskih zemalja u plinskoj sferi. Tim Bersma, stručnjak za energetiku iz Brookings Instituta (SAD), izjavio je za portal vz.ru da „američki pozivi na izolaciju Rusije mogu djelovati kao privlačna ideja, ali ona će skupo koštati, i to Europu, a ne SAD“. Nazvao je europski optimizam „neumjesnim i glupim, jer bi potencijalno mogao nanijeti štetu dugoročnim i stabilnim trgovinskim odnosima“. 


Može li Ukrajina dokazati da je cijena plina previsoka?

Jurij Prodan, privremeni ministar energetike i rudarstva Ukrajine, u petak 11. travnja je izjavio da se njegovo ministarstvo već bavi pripremom dokumenata za obraćanje Arbitražnom sudu u Stockholmu radi revizije plinskog ugovora s RF. Ruski stručnjaci nisu ujedinjeni u procjeni konačnog rezultata moguće sudske rasprave. Sergej Abigalov, direktor sektora ekonomskog odjeljenja Instituta za energetiku i financije, u intervjuu za „Gazeta.Ru“ izjavio je da je perspektiva pobjede Ukrajine u Arbitražnom sudu u Stockholmu prilično sumnjiva: „Ukrajina se može pozvati na činjenicu da je cijena od 485 dolara za tisuću kubika znatno viša od cijene za europske posrednike Gazproma, ali čak i da isposluje smanjenje cijene na europsku razinu, ona će opet iznositi oko 400 dolara“.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće