Suradnja između Rusije i Hrvatske u 2014. godini

O rusko-hrvatskim odnosima priča Tomislav Sremić, direktor kompanije PRO VITKO .d.o.o. za upravljanje projektima, koji godinama posluje na ruskom tržištu. Ove je godine gospodin Sremić aktivno sudjelovao na međunarodnim sajmovima Mitt2014, MosBuild2014 i  ARHIMED.

Kako vidite razvoj suradnje između Rusije i Hrvatske u 2014?

Teško je promatrati razvoj suradnje Ruske Federacije i Republike Hrvatske u 2014. bez osvrta na prethodne godine. Ona je rezultat mnogih propuštenih prilika, ali isto tako i sigurnih koraka u kojima se tvrtke koje su duže prisutne na tim tržištima približavaju profitabilnom i dugoročno održivom poslovanju.

Turizam, kao jednu od bitnijih ekonomskih grana u Hrvatskoj treba prestati doživljavati kroz plaže, more i dobru gastronomiju. Ruskim gostima se može još puno toga ponuditi i u kontinentalnom dijelu Hrvatske za što treba više direktnih letova iz ruske metopole i drugih velikih gradova. Tu prvenstveno mislim na nedostatnu podršku hrvatske nacionalne aviokompanije i otvaranje dodatnih linija koje će kroz cijelu godinu osiguravati konkurentnost našem turizmu.

Postroženi režim odobravanja privremenog boravka za strance uz ranije nerješeno pitanje stjecanja nekretnina u Hrvatskoj od strane fizičkih osoba – državljana Ruske Federacije udaljava kupce nekretnina iz Rusije u razdoblju najvećeg pada potražnje za nekretninama u Hrvatskoj.

Također se sve više napora ulaže u obnovu kontakata i početak suradnje hrvatskih kompanija iz sektora strojogradnje, brodogradnje i energetike te drvnoprerađivačke industrije sa kupcima i distributerima iz Rusije i zemalja bivšeg SSSR-a.

Očekuje se daljnji rast plasmana hrvatske farmaceutske i prehrambeno prerađivačke industrije na tržišu Rusije.  

Koji hrvatski gospodarski sektori mogu biti zanimljivi za Rusiju u bliskoj budućnosti?

Kompanije koje se nisu na vrijeme okrenule Rusiji, ali posjeduju značajan know-how u svojoj branši imaju velike šanse kroz vlasničko povezivanje sa ruskim partnerima učvrstiti vlastitu poziciju na postojećim tržištima te ujedno lakše ući na zahtjevno rusko tržište.

Isto tako tvrtke koje imaju unikatne proizvode koji se nemogu proizvoditi u Rusiji i mogu trpiti značajnije logističke troškove imaju šanse za plasman na rusko tržište.

Novi posao Rosatoma u Europi - šansa za Hrvatsku? Nakon ugovora o izgradnji nuklearne elektrane Hanhikivi-1 u Finskoj, ruska nuklearna korporacija Rosatom ide i u Mađarsku. Mađarska je tako postala druga zemlja EU koja je pitanje svoje energetske neovisnosti dala u ruke ruskih nuklearnih inženjera, dok će radovi biti plaćeni povoljnim ruskim kreditom.

Najinteresantnije područje za ruski bussines i dalje ostaje naftno prerađivački i transportni sektor. S obzirom na ambiciozne planove ulaganja u transportnu cestovnu, željezničku i vodnu te IT i radiodifuzijsku infrastrukturu Rusija može naći u Hrvatskoj podršku u plasmanu gotovih proizvoda iz Hrvatske, ali i prijenosu znanja s ciljem lokalizacije proizvodnje u Rusiji. 

Kako kriza u Rusiji može utjecati na Hrvatsku?

Ja nebi koristio termin „kriza“ za ekonomsku situaciju i prognoze BDP-a. Usporavanje ruskog gospodarstva, isto kao što je to i sa hrvatskim, je prilika za provođenje strukturnih reformi i usmjeravanja ekonomija sa potrošnje ka proizvodnji. Na ovo razdoblje treba gledati kao priliku za promjene unutar društva na svim razinama.

Otvara se mogućnost za povezivanje sa tržištima koja nisu do sada bila u fokusu naših, ali i ruskih poduzetnika. Prije svega ulazak Hrvatske u EU, je donio hrvatskom gospodarstvu smanjenje prihoda na domaćem tržištu kroz pritisak od strane europskih kompanija, ali isto tako im je skrenuo pogled na potencijale ruskog tržišta. Kroz tu suradnju se povećva mogućnost plasmana ruskih proizvoda i usluga na europsko tržište kroz Hrvatsku. Blizak mentalitet te nepostojanje jezičnih barijera su dobar temelj za poboljšanje rusko hrvatskih poslovnih odnosa.

Uz malo političke odvažnosti i podrške te razumjevanje, strpljenje i upornost od strane gospodarskih subjekata sigurno je moguće povećati statistiku međusobne robne razmjene i postići rezultate koji odavno postoje na kulturnom i sportskom planu. 

Kako su prošli sajmovi Mitt2014, MosBuild2014 i  ARHIMED. Da li se može reći da su to prozori u budućnost rusko-hrvatske suradnje?

Imao sam priliku sudjelovati 20.03.2014. na poslovnoj B2B radionici u organizaciji Zajednice zdravstvenog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (lječilišni, wellness i medicinski turizam) u okviru sajma MITT u Moskvi. Uz pomoć predstavništva HGK u Moskvi i pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Republike Hrvatske i Ministarstva turizma održao se zanimljiv događaj na kojem se još jednom pokazao veliki potencijal s kojim Hrvatska raspolaže u području zdravstvenog turizma, ali isto tako potreba za integralnim uključivanjem svih vrsta turizma u jedinstveni održivi cjelogodišnji proizvod. Sigurno je da se s povećanjem svijesti građana Rusije o brizi za vlastito zdravlje, Hrvatskoj pruža mogućnost da postane za ruse nezaobilazna destinacija za cjelogodišnji morski, kontinentalni i zdravstveni turizam.

Moskva, prezentacija zdravstvenog turizma. Izvor: privatna arhiva

Posjetom specijaliziranom sajmu graditeljstva MOSBUILD 03.04.2014. koji je organiziran od strane Hrvatske gospodarske komore, Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo te Sektora za trgovinu upoznao sam se ponudom hrvatskih proizvođača parketa i proizvođača kamena. Prilikom kratkog boravka sam se uvjerio u značajan interes prema vrhunskim proizvodima koje Rusija tek treba otkriti, a osobito proizvodima od slavonskog hrasta. Ovdje se još jednom pokazalo da su naši autentični proizvodi glavni adut s kojim se možemo boriti na zahtjevnom i velikom ruskom i postsovjetskom tržištu.

Šećer sam ostavio za kraj i posjetio 04.04.2014. dodjelu nagrada na 17. Moskovskom međunarodnom salonu inovacija i novih tehnologija ARHIMED. Hrvatski inovatori sa 11 izloženih inovacija i novih proizvoda osvojili su 20 nagrada od kojih su 7 zlatnih, 4 srebrne medalje, te 9 posebnih nagrada. Sudjelovanje hrvatskih inovatora na Arhimedu 2014. organizirali su Hrvatski savez inovatora, Savez inovatora Zagreba uz potporu Gradonačelnika Grada Zagreba gospodina Milana Bandića i Hrvatske gospodarske komore.

Moskva, prezentacija zdravstvenog turizma. Izvor: privatna arhiva

Nije ni čudo da je nasljeđe i inovativnost koje nam je ostavio najveći znanstvenik i izumitelj Nikola Tesla, toliko duboko ukorjenjeno u našoj svjesti da i danas nepresušno izvire iz naših ljudi. Sposobnost i znanje Hrvata koje je prepoznao cijeli svijet treba staviti u funkciju razvoju hrvatske ekonomije, koja se uklapa u strateške odrednice i ekonomske politike Ruske Federacije na razvoju inovativnih proizvoda i usluga.