Moskvu ponovno lišili prava glasa u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe

 Izvor: PSSE

Izvor: PSSE

Parlamentarna skupština Vijeća Europe (PACE) je u četvrtak, 10. travnja, lišila delegaciju Ruske Federacije prava glasa do kraja 2014. zbog pripojenja Krima Rusiji. Osim toga, ruski parlamentarci do kraja godina nemaju prava sudjelovati u upravnim organima Skupštine te biti promatrači na izborima. Pritom se PACE nije odlučila na potpuno anuliranje ovlasti ruske delegacije te se zaustavila na takozvanoj mekoj varijanti sankcija.

Ruska delegacija u znak protesta odlučila je napustiti proljetnu sesiju, iako se Ruska Federacija neće žuriti s donošenjem odluke o izlasku iz Skupštine.

Rusija već drugi put od trenutka ulaska u organizaciju lišena je prava glasa. Prvi put se to dogodilo 2000. zbog kontraterorističke operacije u Čečeniji.

Odnosi zasad nisu prekinuti 

Još prije glasanja šef ruske delegacije, predsjednik komiteta Državne Dume Ruske Federacije za međunarodne poslove Aleksej Puškov je izjavio da Rusija i PACE proživljaju najdublju krizu te da je raskid odnosa u potpunosti vjerojatan.

Međutim, nakon što je PACE napravila svoj izbor, Puškin je podcrtao da se Moskva neće žuriti s odlukom o izlasku iz Skupštine. Prema njegovim riječima, „odluka o budućem međusobnom djelovanju Ruske Federacije i PACE-a donijet će Rusija u sljedećim tjednima“. 

Pritom je istaknuo da prijedlozi najekstremičnije raspoloženog dijela Parlamentarne skupštine nisu podržani.

„Istovremeno s tim prihvaćena je izmjena ?7, koja glasi da će ruskoj delegaciji biti zabranjeno glasati i sudjelovati u upravnim organima Vijeća Europe. Smatramo da je to najgrublje kršenje prava naše delegacije, te da je to dovoljni temelj za rusku delegaciju da razmotri pitanje o daljnjem sudjelovanju u djelatnosti Parlamentarne skupštine Vijeća Europe“, rekao je Puškov. 

Moskva može smanjiti financijsku uplatu u Parlamentarnu skupštinu Vijeća Europe

„Nećemo lupati vratima, mislim da je to pravilno. Ne smijemo svojim ponašanjem doprinijeti pokušajima da se danas začepi gubica ruskim političarima, novinarima kroz ograničenje viznog režima, kroz opoziv ovlasti. Treba znati da je u tijeku informacijski rat, i u tom je informacijskom ratu svaki glas, tim više glas političara, poštovanog ili manje poštovanog, u bilo kojoj europskoj instituciji jako važan. Zbog toga je za nas bilo jako važno sačuvati glas“ , izjavio je na radiju Kommersant FM prvi zamjenik predsjednika Komiteta Državne Dume za međunarodne poslove Leonid Kalašnikov.

Zašto je loše izolirati svjetsku silu
SAD i EU prijete Rusiji ekonomskim sankcijama zbog njene pozicije prema Ukrajini. Stručnjak Ministarstva vanjskih poslova predlaže da se sjetimo kakav je bio rezultat sankcija prema Kini 1989.: može se reći da su upravo sankcije pomogle Pekingu razviti svoju vojnu industriju, diversificirati privredu i ojačati odnose s Rusijom.

Igor Morozov, član Vijeća Federacije i ruske delegacije u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, predlaže kao odgovor na ograničenje ovlasti da se razmotri financijska uplata Ruske Federacije u Skupštinu: „Jednostavno se ne može tako postupati s nama. Mislim da bi naš simetrični korak bio razmatranje naše financijske uplate u Skupštinu“, izjavio je Morozov za RIA Novosti.  

Istaknuvši da je ruska uplata trenutno„najveća“, ruski senator je predložio da se ograniči tako da „ovi u Skupštinu to osjete“. „To bi bilo pravedno. Trenutno ispada tako da naši najljući protivnici putuju za naše novce u Ukrajinu“, rekao je.   

Nešto radikalnije je raspoložen Mihail Remizov, predsjednik Instituta za nacionalnu strategiju, koji smatra da Rusija već odavno mora prekinuti odnose s Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe, gdje je već dugi niz godina podvrgnuta neutemeljenom kritikom, te razmotriti pitanje o obustavi članstva u Vijeću Europe s odgovarajućim prestankom financiranja.

Oleg Barabanov, voditelj Katedre za politiku i funkcioniranje Europske unije i Vijeća Europe, slaže se s Remizovom. Prema njegovim riječima, Rusije nije dobila ništa od ulaska u Skupštinu i u samo Vijeće Europe. „Rusija se nalazila pod napadom Parlamentarne skupštine Vijeća Europe tijekom čečenske kampanje... Smatram da je to zastarjeli format koji nam ništa ne daje. Mislim da bi bilo pravilno ako Rusija ne izađe samo iz Parlamentarne skupštine, već i iz Vijeća Europe“, podcrtao je stručnjak.